Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536dfc43179942807f868d8b/80

Istraživanje pokazalo: 94% Hrvata koristi kartice, svaki drugi ispitanik želi plaćati mobitelom

Prema rezultatima online istraživanja MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga među klijentima banaka u dobi 18-55 godina, nastavlja se trend popularnosti korištenja svih vrsta kartica, a u prosječnom hrvatskom novčaniku ima ih gotovo tri (2,7).

Skoro svi građani koriste kartice

Udio korisnika kartica među korisnicima bankarskih usluga u Hrvatskoj nastavio je tendenciju rasta te danas iznosi 94%. Naime, u rujnu 2017. iznosio je 92%, a ukupnom porastu u proteklom razdoblju najviše je pridonijelo povećanje broja korisnika kreditnih kartica – s 51% na 55%.

Ipak, neke se stvari nisu toliko mijenjale. Kao i u proteklih nekoliko godina, u prosječnom hrvatskom novčaniku nalazi se nešto manje od tri kartice (2,7). Međutim, značajan broj korisnika kartica (47%) ima tri ili više kartica, a taj broj raste s visinom prihoda i dobi korisnika. Kartice u prosjeku više koriste oni s višim prihodima, obrazovaniji te muškarci.


Uporaba kartica postala dio svakodnevice

Korisnici preferiraju plaćanje karticama na prodajnom mjestu pa ih tako 94% karticama plaća više puta mjesečno, od kojih 60% nekoliko puta tjedno, a četvrtina (25%) svakodnevno. Plaćanje karticom na prodajnim mjestima još je češće kod korisnika kreditnih kartica – 30% ih rabi svakodnevno, a 61% nekoliko puta tjedno. Na bankomatima se kartice koriste ipak nešto rjeđe.


Građani žele plaćati beskontaktno

U proteklih pet godina, korištenje beskontaktnog plaćanja među korisnicima kartica povećalo se za osam puta te sada iznosi 81%. Ovaj broj ujedno ukazuje na rast korištenja ovog načina plaćanja za 7 postotnih poena u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Taj je udio još i veći među najmlađim ispitanicima, onima s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna te ispitanicima iz Istre i Primorja.

Značajna većina onih koji koriste beskontaktno plaćanje, tako plaćaju najmanje jednom tjedno (75%), a svakodnevno njih 17%. Tako su čestoj uporabi sigurno doprinijele prednosti koje pruža ovaj način plaćanja, a kao glavne, većina ispitanika ističe brzinu i jednostavnost. Uz to, čak 61% ispitanika smatra ga boljim načinom plaćanja od gotovine, dok ga 62% namjerava koristiti češće nego do sada. Štoviše, preko 50% ispitanika smatra ga ne samo sigurnim, nego i najboljim načinom plaćanja.

Beskontaktno plaćanje najčešće je u supermarketima, zatim lokalnim dućanima te benzinskim postajama. Ispitanici su istaknuli kako bi svakako htjeli da na većem broju prodajnih mjesta bude moguće beskontaktno plaćanje. To se prije svega odnosi na dućane (35%), restorane i kafiće (12%), javni prijevoz (11%) te benzinske postaje (7%).

„Istraživanje je potvrdilo kako Hrvati idu u korak s globalnim trendovima, no i dalje postoji puno mjesta za napredak kad je riječ o prihvatu. Svaki ugostiteljski objekt koji želi privući i zadržati goste mora imati POS uređaj, dok su trgovine nezamislive bez njih. Posebno se to odnosi na hrvatsko priobalje u koje dolazi velik broj stranih turista. Promjene valuta ograničavaju potrošnju, a gosti mogu odustati od kupnje određene usluge samo zato što u tom trenutku ne raspolažu s dovoljno gotovine. Kartice su sve popularnije jer su praktične. Ljudi sve više cijene svoje vrijeme i u svakom trenutku žele brzinu i jednostavnost, tako i kod plaćanja“, istaknula je direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj Sanja Žigić.


U Hrvatskoj se manje kupuje na rate

Na rate kupuje 65% ispitanika, ponajprije onih starijih od 40 te s višim primanjima, što je za 7 postotnih poena manje nego prošle godine. Najčešće (83%) se na rate kupuje potrošačka elektronika, namještaj (59%) te odjeća i obuća te modni dodaci (50%). Na četvrtom mjestu su predmeti vezani uz održavanje automobila, nakon čega slijede putničke agencije, namirnice, knjige i intelektualne usluge. Rate se koriste najviše pri plaćanju iznosa većih od 500 kuna, a u prosjeku se plaća na 6 rata.


Veliki interes za mobilno plaćanje

Gotovo 2/3 ispitanika (61%) zainteresirano je za plaćanje putem mobitela, a posebno oni najmlađi i obrazovaniji. Plaćanje putem SMS-a je još uvijek najrasprostranjeniji oblik mobilnog plaćanja (71%), a mobitel se u većoj mjeri još koristi i za provjeru stanja na računu i kartičnih troškova (65%) te za mobilno bankarstvo (53%). Uz to, 52% ispitanika zainteresirano je i za inovativnije načine plaćanja, a riječ je o plaćanju putem mobilne aplikacije.


Popusti i ušteda vremena potiču online kupnju

Čak 86% korisnika kartica u Hrvatskoj kupuje online. Među njima prednjače ispitanici s višim primanjima, više razine obrazovanja te ispitanici iz Dalmacije. Zanimljivo je da 8% ispitanika online kupuje svaki tjedan. Proizvodi i usluge koji se tako najviše kupuju su odjeća i obuća (61%), potrošačka elektronika (47%), pokućstvo (39%), kozmetika i parfemi (25%), softver i igre, igračke i dječja oprema, kultura i ulaznice, putničke agencije, aviokarte te knjige i glazba. Ono što najviše potiče online kupnju su povoljne cijene, promotivne akcije i popusti (67%), ušteda vremena (62%), veća ponuda roba i usluga (60%), mogućnost kupovine u bilo koje doba dana (60%), nedostupnost nekih proizvoda u klasičnim trgovinama (54%), dostava do kućnog praga (43%) te lakša usporedba cijena (39%).

S druge strane, ljude od online kupnje odvlači strah od nedostatka sigurnosti, želja da se proizvod vidi prije kupnje, činjenica da nemaju adekvatnu karticu ili metodu plaćanja te mogućnost kupnje svih potrebnih stvari u klasičnim trgovinama.

Tako 45% ispitanika ističe da nema povjerenja u web trgovine kada je riječ o ostavljanju kartičnih podataka, dok nešto veći broj ispitanika (49%) nema takvih sumnji te su pohranjuju podatke svojih kartica u stranim (29%) i domaćim online trgovinama (11%) te unutar mobilnih aplikacija (9%).


Za online kupnju najčešće se koriste kartice

Raste popularnost korištenja debitnih kartica za kupnju online pa su upravo ove kartice sada prvi odabir ispitanika pri kupnji online – njima plaća 32% online kupaca, PayPal koristi 26%, a kreditne kartice 25%. S druge strane, gotovinsko plaćanje po primitku dostave, internetsko bankarstvo ili obročno plaćanje odabire tek mali broj ispitanika (7, 5 i 3%).

Gotovo polovica ispitanika (44%) kupuje podjednako i u hrvatskim i stranim web trgovinama, dok 42% kupuje prvenstveno u inozemnim, a 14% u domaćim online trgovinama. Kupnju u stranim internetskim trgovinama preferiraju oni s najvišim i najnižim prihodima te mladi do 29 godina starosti.


76% ispitanika račune plaća online

Račune za vodu, struju, plin i ostale režije ispitanici manje plaćaju gotovinom, a više online. Tako kao glavni način plaćanja računa ispitanici ističu online bankarstvo (47%), zatim mobilno bankarstvo (39%), a tek onda plaćanje u poslovnicama pošte ili Fine (18% u usporedbi s 22% prošle godine). Ključni razlozi zašto neki ne plaćaju račune online su plaćanje isključivo gotovinom, zatim karticama u poslovnicama ili jednostavno zato što ne koriste internetsko ili mobilno bankarstvo.

hr Wed Jul 10 2019 12:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dad917929111c15bf8b45db/80

Nakon što je ponovno spriječeno odlaganje u Sinju, vrgoračko smeće stiglo u Split!

Kamion s vrgoračkim smećem parkirao se ispred Sveučilišne knjižnice u Splitu
Kamion s vrgoračkim otpadom ni jutros nije uspio ući u Sinj.

Miro Bulj s nekolicinom Sinjana je ponovno spriječio da vrgoračko smeće završi u Deponiju Mojanka. Zatim se kamion uputio prema Splitu.


Tako se kamion s vrgoračkim smećem parkirao ispred Sveučilišne knjižnice u Splitu kako bi upozorili na probleme koji će nastati zatvaranjem vrgoračkog odlagališta. 

Miro Bulj je kazao kako je ovo problem za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju. 

- Odluka ministra Tomislava Ćorića dovela je do ove pozicije gdje će Vrgorčani morati voziti 120 kilometara kako bi se riješili svog smeća. Isto tako, doveo ih je do toga da će morati plaćati smeće duplo više. No, u jedno sam siguran, u Sinj i Cetinski kraj neće se ni kesa odložiti. Sinj neće dopustiti da se tu odlaže otpad pa će morati donijeti novo i pametnije rješenje. - rekao je Bulj. 

hr Mon Oct 21 2019 13:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dad77d429111c75c08b4580/80
Foto: Dubravka Pajk

Završena Viška regata: Ukupno 179 posada, više od 1.000 jedriličara iz 15 zemalja

Uz tradicionalno brojne hrvatske, slovenske, talijanske i slovačke jedriličare, na ovogodišnjoj regati natjecali su se i Austrijanci, Brazilci, Česi, Finci, Francuzi, Nijemci, Crnogorci, Srbi, Rusi, Nizozemci i Šveđani

Po broju prijava rekordna 75. Viška regata  opravdala je sva očekivanja: sudjelovalo je rekordnih 179 posada te više od 1.000 jedriličara iz čak 15 zemalja. Uz tradicionalno brojne hrvatske, slovenske, talijanske i slovačke jedriličare, na ovogodišnjoj regati natjecali su se i Austrijanci, Brazilci, Česi, Finci, Francuzi, Nijemci, Crnogorci, Srbi, Rusi, Nizozemci i Šveđani.

U dvije etape najbrži brod ovog jubilarnog 75. izdanja je Labudov POLET FURIOSO s kormilarom Nikolom Deškovićem koji je u luku Vis prvog dana regatavanja došao prvi, a u drugoj nedjeljnoj etapi prema Splitu treći. Ukupno jedreno vrijeme u oba plova mu je bilo najbolje, te je tako ova posada osigurala pokal najbrže jedrilice prema kriteriju najbržeg jedrenog vremena. 

Pobjednik 75. Viške regate za krstaše razreda ORC, te ujedno i službeni pobjednik 75. Viške regate je jedrilica DUBROVNIK s kormilarom Denisom Vukasom. Pobjednik u kategoriji krstaša razreda OPEN je jedrilica POLET FURIOSO s kormilarom  Nikolom Deškovićem

Nedjeljna druga etapa od Visa do Splita bila je izuzetno atraktivna, jer se startalo po jugoistočnom vjetru snage 20 čvorova, a od punte Brača jedriličare je dočekao levenat koji je jedrilice ekspresno doveo do cilja. Slovenska posada na brodu CleanSport One2 ove uvjete iskoristila je najbolje i trebalo joj je samo 2 sata i 23 minute da dođe do cilja što joj ipak bilo dovoljno samo za poziciju drugog najbržeg broda regate. „Mornarevac“ Mate Arapov na svojoj Fatamorgani 2 bio je treći najbrži brod ovogodišnje 'Viške'. Za razliku od prvog dana kada je organizator zbog nedostatka vjetra podno Sustipana bio prisiljen start premjestiti podno otoka Šolte, druga etapa jedriličarima je ponudila uvjete za toliko željeni užitak jedrenja ove najpopularnije i najveće hrvatske regate krstaša.

Na svečanosti koja je započela u nedjelju u 20 sati u J.K. Labud, uz sve navedene posade, pokale su primile najbolje posade po skupinama prema svim razvrstanjima. Posebno dirljivo je bilo u trenutku kada je SrdjanCicarelli  sin preminule Labudove legende Lukse Cicarellia, predao prelazni pehar posadi jedrilice OVERLOAD, osvajaču Lukša CicarelIi CUPA, ustanovljenog ove godine. Ova jedrilica je Komišku, Mrdujsku i Višku regatu odjedrila po OPEN-u prema sustavu bodovanja koji je tako kreiran da omogući jedrilicama, da ukoliko uspješno odjedre sve 3 regate, budu u poziciji za osvajanje ovog trofeja.

Zanimljivo je i da su među natjecateljima bila i mnoga poznata lica: između ostalih i naš proslavljeni skijaš i zaljubljenik u more i jedrenje Ivica Kostelić,glazbenik Jurica Pađen, te ugledni poslovni ljudi poput proslavljenog hrvatskogkošarkaša Željka Jerkova, Joška Berketa vlasnik Marine Kaštela,Nike Deškovića, vlasnika njemačke tvrtke za on-line trgovinu automobilima Instamotion, Darka Smrkinića, vlasnika zadarskog Radija 057 i Saše Kekovića, crnogorski građevinski poduzetnik. Također, u ovogodišnjoj regati sudjelovalo je i gotovo 200 jedriličarki.

„Od ove godine započeli smo s novim iskoracima u organizaciji i pozicioniranju Viške regate, što vjerujemo da su i sudionici mogli primijetiti, a već sutra krećemo s pripremama za iduću Višku koja će biti još bolja i atraktivnija. Također, u želji da se mladima udahnu prave vrijednosti, te da im se razvija poštovanje prema jedriličarskim velikanima iz prošlih generacija, u J.K. Labudu  potičemo da jedrenje i nadalje ostane sport duhovne elite, koja poštuje more i prkosi vitru s jednim jedinim argumentom u mislima, športskim odgojem i zdravim duhom“, rekao je Ante Mlikota, predsjednik Jedriličarskog kuba Labud iz Splita.

 

hr Mon Oct 21 2019 11:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d4963a729111cec3b8b456e/80
Foto: MUP

Automobil oborio pješakinju: Policija traži očevice prometne nesreće u Splitu

Policija moli sve očevice ove prometne nesreće da se jave osobno u Postaju prometne policije Split ili na brojeve telefona 021/ 504-036 ; 504-010

Jučer oko 19.45 sati na raskrižju Pojišanske ulice s Kapucinskom poljanom  u Splitu  dogodila se prometna nesreća u kojoj je osobno vozilo Mazda udarilo  78-godišnju pješakinju koja je zadobila teške i po život opasne ozlijede, te je  hospitalizirana u splitskoj bolnici.

Policija moli sve očevice ove prometne nesreće da se jave osobno u Postaju prometne policije Split ili na brojeve telefona 021/  504-036 ; 504-010.

hr Mon Oct 21 2019 11:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce63cc129111cc59d8b4593/80

Bablje ljeto se nastavlja: Vakula najavio iznadprosječno toplo vrijeme

I u novome tjednu, srednja najviša temperatura zraka bit će kao malo kada
I u novome se tjednu nastavlja većinom suho, sunčano i iznadprosječno toplo vrijeme, još uglavnom u ponedjeljak ponegdje i relativno vjetrovito, uz umjeren, gdjekad i jak jugozapadnjak, na Jadranu i jugo. Magla će još u ponedjeljak biti rijetka i kratkotrajna pojava, a od utorka češća i dugotrajnija, ne samo po nizinama unutrašnjosti nego i na Jadranu. - piše HRT-ov Zoran Vakula

Posljednjih je 9 dana, od 12. listopada, od kada je u većini Hrvatske počelo ovo iznadprosječno toplo razdoblje - srednja najviša temperatura zraka u mnogim krajevima Hrvatske visoka kao rijetko kada u ovom dijelu listopada. Na postaji DHMZ-a u zagrebačkome Maksimiru, primjerice, gdje se mjeri od 1949. godine, viša je bila samo 2014., a na splitskome Marjanu još i 2018. godine, pri čemu razdoblje iznadprosječno visoke najviše dnevne temperature zraka traje 11 dana, od 10. listopada.

I u novome tjednu, od 21. do 27. listopada - srednja najviša temperatura zraka bit će kao malo kada. Ponegdje vjerojatno i rekordno visoka, uz poneki novi rekord i na pojedini nadnevak, posebice do četvrtka.

Tjedan u kojem završava listopad i počinje studeni sigurno će biti hladniji - što je, uostalom, i uobičajeno - ali još nije dovoljno pouzdano hoće li se temperatura zraka sniziti ispod prosječne, pa bi se povećala i vjerojatnost mraza pri tlu, koji bi mogao naštetiti cvijeću. Uoči blagdana Svih svetih to ne bi bilo prvi put. Dapače. Premda mnogima ne željeno, to bi bilo puno "normalnije" od ovog vremena koje ćemo imati u novom radnom tjednu. - prognoza je Zorana Vakule.
hr Mon Oct 21 2019 08:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .