Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e030fdb29111c5e408b45d7/80

Neizostavni božićni simboli: Koja je prava priča o njima?

Božićno vrijeme prepuno je narodnih simbola, a s vremenom ih je prihvatila i Crkva. Bez njih je gotovo nemoguće zamisliti blagdane, a to su male sitnice koje nam Božić i blagdansko vrijeme čine sretnijim i potpunijim.
1. Božićno drvce

Tradicija božićnog drvca jako duga, a koristilo se stoljećima prije rođenja Isusa Krista, kao zaštita od zlih duhova i bolesti. Nordijski narodi povezivali su ga sa zimskim solsticijem, a zimzeleno drveće koje su unosili u svoje domove podsjećalo ih je da će sve biljke ponovno narasti i da će se ljeto vratiti. 
Rimljanima su zelene grančice bile simbol iščekivanja ponovnog procvata biljaka i bujanja plodova i trave. 

Božićna tradicija, najsličnija današnjoj, potječe iz Njemačke još iz 16. stoljeća, a ukrašeno drvo označavalo bi nešto sveto.

2. Božićna zvijezda

Božićna zvijezda je 
je nezaobilazan božićni simbol svakog doma. Prema meksičkoj legendi, siromašna mala djevojčica željela je na Badnjak donijeti poklon u crkvu. Nije imala ništa što bi poklonila, pa legenda kaže kako joj se putem javio anđeo koji joj je rekao da odnese malo korova. Korov koji je našla i stavila na oltar pretvorio se u predivan cvijet sa crvenim i zelenim listovima koji je postao simbol Božića. 

3. Slama 

U domove se unosi na Badnjak, a kršćani slamu povezuju s Isusovim rođenjem koji je u štalici spavao na slami.

4. Pšenica

Pšenica se sije na sv. Luciju, a simbolizira obnovu života i plodnost. Narodna vjerovanja kažu da će gustoća, boja i vrsta izniklih vlati pšenice najaviti žetvu za sljedeću godinu. Ako je pšenica gusta, sjajna i čvrsta, obitelji u kojoj raste godina koja dolazi bit će puna zdravlja, uspjeha i sreće. 

5. Anđeli, jaslice i zvončići

Anđeli se prikazuju kao glasnici, zaštitnici, a povezuje ih se sa zaštitničkom ulogom u čovjekom životu.
Jedno od glavnih simbola su i jaslice - mjesto Isusova rođenja, sa životinjama i pastirima koji su mu se došli pokloniti.
Zvončići se koriste za najavljivanje važnog događaja, a n
alaze se posvuda – kao ukrasi na božićnom drvcu, kapama, kao zasebni glazbeni instrumenti.  Zaslužni su za poseban božićni ugođaj i stvaranje uspomena koje traju cijeli život. 
hr Wed Dec 25 2019 08:34:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f378d86daf72dbc6a8b4592/80

Besplatne radionice crtanja 3D olovkama u Centru za mlade Dubrovnik

Radionice održavaju Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika u suradnji s Informatičkim klubom Futura.
Nakon uspješnog službenog otvaranja Centra za mlade Dubrovnik u srijedu 12. kolovoza na Međunarodni dan mladih u sklopu kojeg se održala i radionica crtanja 3D olovkom koja je pobudila veliki interes mladih, ali i djece, definirani su novi termine za 4 besplatne radionice crtanja 3D olovkama.

Radionice crtanja 3D olovkom u trajanju 90 minuta će se održati u Centru za mlade Dubrovnik na adresi Obala pape Ivana Pavla II 44a (zgrada autobusnog kolodvora – ulaz s desne strane iza oslikanog zida) u sljedećim terminima:

srijeda 19.08.2020 u 9:00
srijeda 19.08.2020 u 11:00
četvrtak 20.08.2020 u 9:00
četvrtak 20.08.2020 u 11:00

Broj mjesta na radionicama je ograničen, a za radionice se potrebno prijaviti preko sljedeće poveznice OVDJE.

Obavezno je donijeti maske na radionice sukladno preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Radionice održavaju Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika u suradnji s Informatičkim klubom Futura.

Na radionici će polaznici uz pomoć 3D olovke crtati zanimljive predmete, koje će na kraju radionice odnijeti sa sobom. Radionice su otvorenog tipa, što znači da roditelji/skrbnici mogu doći pogledati radionice.
hr Sat Aug 15 2020 09:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eea2728daf72d24028b45dd/80
Foto: Mario Krištofić (Radio Delta)

Mladen Grdović uputio kritiku Stožeru, krivo napisao skoro svaku riječ pa i svoje ime

Obrazložite što je to imaš Koronu, nemaš simptone, pošalje te 14 dana kući?, pita se popularni pjevač.
Čovik do čovika prolazi zadarskom Rivom, a nastupi na otvorenom su zabranjeni. Sukus je to objave Mladena Grdovića, popularnog pjevača kojom je kritizirao Nacionalni stožer.

-  Stručni stožeru, zašto ste zabranili turističkim zajednicama da mi pjevači sa svojom ekipom, muzičari, tehničari, koji postavljaju razglas, bine itd. na otvorenom nastupamo? To je Stožeru 15 obitelji što se tiče mojih 20 dogovorenih nastupa po gradovima, to znači oko 100 ljudi sa djecom (familije).  Stopirali ste, dok ja jučer u mom gradu Zadru šetam po gradu, rivi bezbroj ljudi ne možeš proći, kaže Grdović.

- Sad ste se uvatili noćnih klubova koji rade od 1 do 4 ujutro! Smiješno! I ja bih to zatvorio kao i svi ljudi koji ništa ne znaju o Covid 19. Ako vi ne znate što još napravit ja bih vam preporučio od 1. 09. 2020. karantena 3 mjeseca u kući, zatvaranje granica i sve je riješeno. Obrazložite što je to imaš Koronu, nemaš simptone, pošalje te 14 dana kući? Odakle taj broj 14 i čovik ozdravio od svog normalog jela i pića u svojoj kući. Ima jos jedan podatak kad nije bio Covid više je ljudi umrlo nego u danima Covid 19. Demokracija je i zato sam vam se obratio. U ime nas glazbenika! Pjevača, tamburaša, sastava ( grupa), glumaca, statista itd. Pronađite neki put da možemo i mi hranit svoje obitelji. Ima nas najmanje oko 150 tisuća, kaže popularni pjevač.

hr Fri Aug 14 2020 23:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eea5868daf72da8028b45b3/80
Foto: Instagram

Severina pozitivna na koronu: “Nemam simptome, zarazila sam se od bliske osobe“

Pjevačica je vijest podijelila s pratiteljima na društvenim mrežama.
Nakon povratka u Zagreb, Severina je saznala da je pozitivna na koronu, a kako je informacija 'procurila' u srbijanskim medijima, oglasila se i na društvenim mrežama.

S pratiteljima je podijelila da je pozitivna na koronu, no kako kaže, simptome nema.

Premda nemam nikakve simptome, danas sam dobila potvrdu da sam pozitivna na COVID 19, dok je test moga sina negativan.

Odmah jutros, nakon kontakta s epidemiologom, poduzela sam sve mjere, promptno izvijestila oca djeteta te u dogovori s ocem predala ga dva dana prije određenog termina, da samoizolaciju provede s njim, bez obzira na negativan test.

Kako bismo zajednički zaštitili privatnost i izbjegli stigmatizaciju djeteta, ujedno sam zamolila oca za diskreciju. Međutim, 20 minuta nakon što je otac preuzeo dijete, u srbijanskim se medijima pojavila vijest da sam zaražena 'partijajući po Dalmaciji s djetetom'.

Dakle, da, imam pozitivan test, nemam simptome, zarazila sam se od bliske osobe, vjerojatno po povratku u Zagreb, a ne tijekom ljetovanja u Dalmaciji. Budući je ta osoba jučer dobila pozitivan test, odmah smo sin i ja išli na ponovno testiranje, jer je naš prvi nalaz bio za oboje negativan.

Apeliram na medije, posebno u Srbiji, da se suzdrže od objava neistinitih, neprovjerenih, odnosno izmišljenih informacija.“, stoji u objavi.


hr Fri Aug 14 2020 17:41:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f36579cdaf72d0f668b46c8/80

200 godina Arheološkog muzeja u Splitu: Najstarija je muzejska institucija u jugoistočnoj Europi

Arheološki muzej u Splitu osnovan je 22. kolovoza 1820. godine. To je vrlo važan datum ne samo za hrvatsku arheologiju i čitavu hrvatsku muzejsku djelatnost nego i za grad Split, cijelu regiju, ali i za Republiku Hrvatsku

Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 17. kolovoza 2020. novu prigodnu poštansku marku u povodu 200. obljetnice Arheološkog muzeja u Splitu. Motiv na marki je sarkofag dobrog pastira, koji potječe iz Solina, iz 4. stoljeća. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. 

Vrijednost marke označena je slovom oznakom „A“ što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je otisnuta u nakladi od 100 000 primjeraka te je izdana u arku od 20 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Žig prvog dana bit će u uporabi 17. i 18. kolovoza 2020. na izdvojenom šalteru filatelije u Poštanskom uredu 10000 Zagreb.

Arheološki muzej u Splitu osnovan je 22. kolovoza 1820. godine. To je vrlo važan datum ne samo za hrvatsku arheologiju i čitavu hrvatsku muzejsku djelatnost nego i za grad Split, cijelu regiju, ali i za Republiku Hrvatsku. Ujedno, Arheološki muzej u Splitu najstarija je muzejska institucija u jugoistočnoj Europi. Zgrada Muzeja nije se odmah nalazila na današnjem mjestu, nego je do 1868. postojala zgrada koja se naslanjala na istočni zid Dioklecijanove palače, od koje danas ništa nije sačuvano. Današnja muzejska zgrada sagrađena je netom pred Prvi svjetski rat. U ožujku 1912. počela je gradnja novog Muzeja prema nacrtima bečkih arhitekata Augusta Kirsteina i Friedricha Ohmanna, koja je trajala do lipnja 1914. godine. 

Time je zgrada Arheološkog muzeja u Splitu, uz zgradu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu iz 1888. i djelomično Strossmayerove galerije starih majstora HAZU iz 1880., postala najstarija zgrada namjenski, tj. isključivo građena za neki muzej u Hrvatskoj. U novoj zgradi uređena je velika izložbena dvorana za manje predmete, vrt s lapidarijem bio je predviđen za kamene spomenike, dok su u podrumu bili depoi. Raspoloživi prostor zadovoljavao je potrebe Muzeja sve do šezdesetih godina 20. stoljeća kada se počelo razmišljati o njegovu proširenju gradnjom nove zgrade u stražnjem vrtu.

Sve do 1910., kada je osnovan Etnografski muzej, u Splitu nije bilo druge muzejsko-galerijske ustanove osim Arheološkog muzeja, pa su u njemu sabirana i ona svjedočanstva naše prošlosti koja mu inače po tematici ne bi pripadala, marom njegovih ravnatelja koji su bili zainteresirani ne samo za arheologiju nego i za povijest, stare i rijetke knjige, karte, arhivalije, umjetnine itd.


hr Fri Aug 14 2020 11:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .