Važnost splitske bolnice

Iako znaju u kakvoj se situaciji splitska bolnica nalazi, ipak su digli ruku protiv nje, a isto tako znaju koliko je ona bitna za ovo područje. Naime, KBC Split je jedina bolnica na području od Dubrovnika do Splita, godišnje primi gotovo milijun pacijenata, mjesečno se pregleda oko 3000 pacijenate. 

I baš zbog toga, trebalo bi doći do povećanja kapitalnih ulaganja, no oni koji bi trebali biti svjesni problema i pridonijeti da se isti u bolnici riješe, zatvaraju oči. 

"Moramo se “krpati” s onim što imamo"

Slobodna Dalmacija kontaktirala je Petra Škorića, jednog od aktera koji je glasao protiv. 

- To je šira priča, pozadina je sasvim drugačija. Oporba uvijek daje amandmane na prijedlog proračuna i tada ispada da se oni brinu o svemu i o svima. Proračun je toliki koliki jest. Moramo se “krpati” s onim što imamo.

Splitski KBC trebamo promatrati unutar sustava Ministarstva zdravstva i treba vidjeti koliko je on dobio novca za iduću godinu. Nikada resorno ministarstvo nije zapostavilo naš KBC. Splitska bolnica je druga najvažnija u Hrvatskoj i nitko od nas nije glasao protiv KBC-a. - kazao je saborski zastupnik i čelnik splitskog HDZ-a

Na temelju članka 53. Statuta Grada Sinja, a s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju zbog bolesti COVID 19 i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac je donijela uputu o mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja u okolnostima rizika od zarazne bolesti COVID 19.

- Sukladno uputi, od utorka 14. srpnja 2020. godine, sve stranke koje dolaze u zgradu Gradske uprave obvezne su prilikom ulaska u zgradu dezinficirati ruke dezinfekcijskim sredstvom koje se nalazi na izdvojenom mjestu u predvorju, a također su u prostorima zgrade obvezne nositi zaštitne maske, navode iz Grada Sinja. 

Imat ćemo i sankcije ako se pokaže da neka mjera nije prihvaćena. Nadamo se da neće doći do toga. Veliki centri imaju zaštitare gdje nije problem ne pustiti osobu bez maske, u malim trgovinama ne smije se poslužiti nekoga bez maske. Nema toliko policije ni inspekcija da mogu baš sve kontrolirati... Apeliramo na sve da zovu 112 ili policiju ako treba intervenirati.

Svima nam je cilj prihvatiti novo normalno i treba postati praksa nositi masku. Pokazalo se da su učinkovite, ističe Božinović.

Oko 12.50 sati vatrogascima je dojavljeno da je planulo vozilo kod stare kliške ceste i brze ceste Solin - Klis.

Intervenirala su trojica vatrogasaca DVD-a Dugobolje s jednim vozilom dok su pripadnici DVD-a Solin vraćeni nazad jer nije bilo potrebe i za njihovom intervencijom.

Trenutno je u tijeku gašenje požara.

USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv I. R. (1971.) i L. K. (1973.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, odnosno zbog zataškavanja prebrze vožnju bivšeg zamjenika ravnatelja policije Josipa Ćelića i nekadašnjeg načelnik PU krapinsko-zagorske Darka Cara, piše N1.

Navodeći samo inicijale optuženih, Uskok je izvijestio da se jedan opruženi tereti da je kao načelnik Postaje prometne policije Zadar zataškavao prebrzu Ćelićevu i Carevu vožnju iz ožujka 2019. zadržavajući izvješća o prekršajima i zapisnike o izmjerenoj brzini kretanja njihovih vozila koje su snimili policijski presretači.

Uskok je precizirao da optuženi kao ovlašteni tužitelj u prekršajnom postupku nije poduzeo niti jednu zakonom propisanu radnju radi procesuiranja počinjenih prometnih prekršaja.

Uz to, dokumentaciju nije dostavio službenicima referade za prekršaje zadarske Postaje prometne policije radi procesuiranja počinitelja sve do 8. srpnja 2019., kada je prestao obnašati dužnost načelnika zadarske prometne policije, već je prilikom primopredaje dužnosti tu dokumentaciju predao novoimenovanom načelniku.

Optužnica drugooptuženog tereti da je od 8. srpnja do 23. listopada 2019. nastavio zataškavati prebrzu vožnju zadržavajući dokumentaciju koju mu je predao prvooptuženi. Drugooptuženi je, precizirao je Uskok, zadržavao dokumentaciju sve do 23. listopada 2019. kada ju je, potaknut upitima medija zbog neprocesuiranja prometnih prekršaja, žurno dostavio službenici referade za prekršaje radi pokretanja prekršajnih postupaka.

Uskok je dodao da je istog dana službenica sačinila prekršajne naloge za te prekršaje koje je Kulaš potpisao kao načelnik zadarske prometne policije i ovlaštena osoba ovlaštenog tužitelja, a dan kasnije prekršajni nalozi su otpremljeni iz Postaje prometne policije Zadar.

Josipu Ćeliću se od 15. siječnja sudilo na zadarskom Prekršajnom sudu, a javnost je bila isključena sa suđenja zbog njegovog pozivanja na Zakon o policijskim poslovima i ovlastima. Čelić se branio tvrdnjom da je privatnim automobilom obavljao policijski posao te ga je sud pravomoćno oslobodio zbog vožnje trostruko većom brzinom od dopuštene u naseljenom mjestu.