Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57ead1ff1eea8fc91b8b45e6/80

MOL otvoren za razgovor o budućnosti INA-e

MOL smatra da Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka na koje se obvezala 2009. godine i da je zbog toga pretrpio štetu od najmanje dvije milijarde kuna
MOL je uvijek bio i ostaje otvoren za razgovor o budućnosti INA-e, a s obzirom na izjavu premijera Andreja Plenkovića o namjeri Hrvatske da otkupi cijeli udjel MOL-a u INA-i, MOL čeka službenu obavijest o tome.

To je odgovor mađarske kompanije e-poštom na upit Hine za komentar nakon što je premijer Plenković u subotu navečer kazao da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti INA-u otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

"S tom političkom odlukom upoznata je i mađarska strana na najvišoj razini, to sam i osobno učinio večeras", rekao je Plenković.

Kazao je da je Vlada od pravnih zastupnika Hrvatske dobila obavijest da je donesena odluka u postupku koji je Hrvatska pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi.

Hrvatska je, naime, početkom 2014. protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Hrvatska je zatražila i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme mandata premijera Ive Sanadera.

Međutim, sada je Arbitražni sud odlučio da ponuđeni dokazi nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. godine nastali kao plod koruptivnih aktivnosti te ih je stoga sud odbio poništiti, objasnio je u subotu Plenković.

Napomenuo je i da ni hrvatski sudovi do danas nisu donijeli niti jednu pravomoćnu presudu koja bi to dokazivala, odnosno da je jedinu takvu presudu koja je bila donesena nedavno ukinuo Ustavni sud.

Vlada se snažno protivi takvoj odluci Arbitražnog suda, kazao je Plenković, pa se razmatraju sve pravne opcije kako bi se osporila ova odluka.

Arbitraža u Washingtonu još traje


Plenković je kazao i kako će odluka pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu biti donesena, prema informacijama koje ima, do kraja iduće godine.

Taj je spor pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu 2013. pokrenuo MOL protiv Hrvatske zbog "kršenja obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj".

MOL smatra da Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka na koje se obvezala 2009. godine i da je zbog toga pretrpio štetu od najmanje dvije milijarde kuna.

Država se tada obvezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina i otkupljivati cjelokupnu Ininu domaću proizvodnju plina po tržišnim cijenama, u razdoblju od 15 godina.

Plenković: Ina je za Hrvatsku strateška kompanija


Plenković je u subotu kazao kako su razmatrane najbolje opcije za budućnost INA-e i u kontekstu zaštite nacionalnih interesa, a i pitanja energetske sigurnosti Hrvatske.

"INA je za nas strateška nacionalna kompanija. Stoga će Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv, a koji u konačnici neće povećati javni dug RH", rekao je Plenković.

Petrov: Most se uvijek zalagao za zaštitu INA-e


Predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Mosta Božo Petrov izjavio je u subotu navečer da je dogovor o budućim planovima za INA-u nakon za Hrvatsku nepovoljne odluke arbitraže u Ženevi zajednički i da se Most uvijek zalagao za zaštitu Ine.

"Zajedno smo se dogovorili premijer i ja o budućim planovima za Inu. Rezultat arbitraže nije povoljan za Hrvatsku, ali mi idemo u otkup i preuzimanje većinskog udjela u toj strateškoj kompaniji. Most se uvijek zalagao za zaštitu INA-e", kazao je Božo Petrov.

Oporba podržava otkup dionica INA-e


SDP je, pak, u subotu navečer poručio da podržava odluku da se INA vrati Hrvatskoj i pozvao Vladu da javnosti predstavi financijski plan za to. U priopćenju je SDP ponovno zatražio i sazivanje saborskog Odbora za europske poslove kako bi se razmotrili budući koraci.

Bivši ministar gospodarstva i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak kazao je, pak, kako će podržati odluku Vlade da krene u postupak otkupa dionica INA-e od MOL-a.

"Apsolutno podržavam ovu odluku. To sam rekao 2014. dok sam bio ministar. I danas kao opozicija dajem podršku Vladi što ide u ovom smjeru", rekao je Vrdoljak za N1 televiziju.

Kazao je i da postoji više modela za otkup dionica INA-e i različiti načini financiranja takve akvizicije.

"Postoje sigurno modeli i koji ne idu u javni dug. Vlada je sada vrlo odgovorno postupila s ovih nekoliko rečenica. Ne treba komunicirati dalje, nego krenuti u postupak", naglasio je.

Vrdoljak je kazao i da je najveća vrijednost INA-e bila u rezervama, u proizvodnji nafte i plina.

"Ali sada su te vrijednosti daleko manje", kazao je Vrdoljak i dodao da ne može procijeniti sadašnju vrijednost dionice INA-e.

Mađarski MOL u Ini ima 49,08 posto dionica, a Republika Hrvatska 44,84 posto.

U tekstu o najavi Vlade da će otkupiti MOL-ov udjel u INA-i, agencija Reuters navodi da je posljednja transakcija dionicama INA-e na Zagrebačkoj burzi obavljena po cijeni dionice od 2.925 kuna, ili oko 405 dolara, iz čega zaključuje da vrijednost MOL-ovog udjela u INA-i doseže oko 14,5 milijardi kuna ili oko 2 milijarde dolara.

Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi kazao je krajem studenoga u intervjuu za njemački poslovni list Handelsblatt da se nada da će postići dogovor s hrvatskom Vladom kako bi INA bila dio novog MOL-a, ali da postoji i mogućnost da MOL proda dionice INA-e, ako nije dobrodošao u Hrvatsku.

13 godina od početka privatizacije INA-e


Privatizacija INA-e počela je u srpnju 2003. godine, kada je nakon natječaja u kojemu su u uži izbor ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosnfet, koji je ipak odustao od konačne ponude, Vlada Ivice Račana 25 posto plus jednu dionicu INA-e prodala MOL-u za 505 milijuna dolara.

Od tada je MOL postupno povećavao svoj vlasnički udio, dok su se tenzije između mađarske kompanije i hrvatskih vlasti postupno povećavale zbog niza razloga, među ostalim, upravljačkih prava, plinskog poslovanja i sisačke rafinerije.


Facebook komentari

hr Sun Dec 25 2016 09:46:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/59661894b9e03e82338b47f9/80
Foto: Pixabay

Istraživanje: 30 dana bilo bi idealno za godišnji odmor

Istraživači su potvrdili kako su tri tjedna odmora idealna, međutim, praksa će uvijek ovisiti o kompaniji u kojoj radite.

Kakve su navike građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika. 

Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godišnjeg

U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan više nego prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godišnjeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (22,2 dana). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.

Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 52 posto ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 3 dana manje godišnjeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (25,5). S druge strane, 3 posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.

U prosjeku ostaje neiskorišteno 9,8 dana godišnjeg odmora

Iako će većina ispitanika, njih 76 posto svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane „prebaciti“) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.

Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39 posto ispitanika. To je više od prošle godine, kada je regres očekivalo njih 31 posto. U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje će regres dobiti svega 23 posto  ispitanika. Nešto više od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu dobiti će regres.

Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, što je 3 posto više nego prošle godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).

Odmaramo li se dok smo na godišnjem odmoru? 

Čak 81 posto ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 19 posto niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Čak 62 posto ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.

Najviše ispitanika (48%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24 posto ih brine jesu li napravili sve što su trebali, dok 22 posto ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.

Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godišnjeg odmora, 71 posto ispitanika izbjegava stručnu literaturu.

Facebook komentari

hr Wed Jul 12 2017 14:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/591c32e1b9e03ece108b4586/80
Foto: Poslovni.hr

Turisti i Splićani otkrili novo zanimljivo mjesto u gradu

U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi

S obzirom na to da je veliki interes domaćih i stranih gostiju za boravak u Splitu posljednjih godina, adventski slogan 'Split je hit, dođi u Split' može se primijeniti i na Brodosplit. U samo godinu dana, organiziranim izletima splitski 'škver' posjetilo je više od 1500 ljudi. - piše Poslovni.hr

Najbrojnije su osnovne, srednje škole i fakulteti iz Splita, ali i obrazovne ustanove iz Benkovca, Zadra, Dubrovnika, Brača, Korčule, Jastrebarskog i Zagreba. Mnoge su turističke agencije, domaće i strane u svoje programe uvrstile i posjet Brodosplitu, i njihov se broj iz godine u godinu stalno povećava. Najveći interes iskazuju gosti iz Slovenije, ali ima dolazaka iz Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Švicarske i Češke, i u zadnje vrijeme zanimljivi individualni posjeti iz SAD-a, Brazila, Izraela i Poljske.

Na preko pola milijuna četvornih metara, kolika je kopnena površina splitskog brodogradilišta, moguće je kao rijetko gdje u Europi doživjeti i upoznati se s kompleksnošću procesa gradnje broda, od dopremanja materijala, rezanja čelika, izrade blokova, montaže na navozu, do porinuća i opremanja na opremnoj obali.

U dvosatnom obilasku posjetitelji se najprije upoznaju s modelima brodova, kojih je više od 70 sačuvanih u 'muzeju brodogradilišta', a potom se svima podijele zaštitne kacige i prošetaju se proizvodnim halama i razgledaju novogradnje. Oduševljenje brojnih posjetitelja izazivaju projekti izgradnje čeličnih brana za sprečavanje utjecaja plime na grad Veneciju i najvećeg jedrenjaka na svijetu, čije je porinuće zakazano za 10. lipnja ove godine.

Trebat će vremena za srediti dojmove, jer ono sve što su posjetitelji čuli o Brodograđevnoj industriji Split nije ni blizu dojmova koji se stekne unatoč tako kratkom posjetu. Najave dolazaka protežu se sve do jeseni, a tada nastupa i nova školska godina i sve popularnija terenska nastava u Brodosplitu.- piše Poslovni.hr

Facebook komentari

hr Wed May 17 2017 14:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/590a4273b47398726e8b4625/80
Foto: Zadarski list

Zadar je "pametniji" od New Yorka i Londona

Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge

U sklopu projekta Smart City Zadar - Pametni grad Zadar, u Zadru su postavljene prve pametne govornice u Hrvatskoj. Zamišljeno je da građanima i turistima služe kao izvor svih potrebnih lokalnih informacija uz niz inovativnih ICT usluga nove generacije. - piše Zadarski.hr

Hrvatski telekom morao je, zapravo, ispoštivati zakonsku obvezu postavljanja telefonskih govornica, ali su u međuvremenu obične govornice osnažili dodatnim sadržajima. Uz obično telefoniranje, građani Zadra ubuduće mogu bezbrižno plaćati kreditnim i debitnim karticama ponuđene usluge, i to zahvaljujući rješenju Hrvatske poštanske banke. Kako je rekao direktor Vendotela Samo Omerzel, ovim projektom Zadar je u trendu razvoja pametnih gradova, a trenutačno je ispred New Yorka i Londona, koji također transformiraju svoje javne telefonske govornice.

Do kraja tjedna bit će postavljeno ukupno 10 govornica na najprometnijim lokacijama u Zadru: na južnoj i sjevernoj strani autobusnog kolodvora, kod pošte na Relji, ispod volta kod mosta, kod Socijalnog, ispred Branimira pored mosta, pored DHM-a i kod Ferijalnog na Boriku. Pametne govornice će omogućavati besplatan pristup wi-fi mreži u krugu do 300 metara. Potrebno je samo jednom se logirati, ali je prema riječima direktora Omerzela, korištenje ograničeno na ukupno 24 sata mjesečno po jednom telefonu ili 30-ak minuta dnevno.

No na prvom testiranju, isprva nije radio pristup društvenim mrežama. Direktor Omerzel je to objasnio sigurnosnim protokolima, ali je kasnije, na otvoreno negodovanje novinara i prolaznika, pristup Facebooku proradio. Brzina uploada i downloada postupno će se povećavati, a kolika će u konačnici biti, nije mogao odgovoriti HT-ov voditelj projekta Pametni gradovi Igor Cerinski.

U pametnim govornicama građani i turisti moći kupiti parking karte te karte za međugradski prijevoz. Također, dostupni su im BitCoin, Simpa i BonBon Start paketi, mijenjanje papirnatih novčanica u metalne, telefonske kartice te bonovi za mobitele svih operatora, uz dodatnu mogućnost da se izravno na HT mobilni broj uplaćuje određeni iznos, a ponuda će uključivati raspon ostalih telekom i drugih proizvoda.

U digitalnoj trgovini mogao se kupiti samo višenamjenski USB kabel vrijedan 35 kn, kojeg je direktor Omerzel, nakon što je demonstrirao plaćanje svojom karticom, darovao zadarskom gradonačelniku Božidaru Kalmeti.  - piše Zadarski.hr


Facebook komentari

hr Thu May 04 2017 07:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/568d1d6a323d610a008b465e/80

Jeftiniji i odlični: Kineski se telefoni prodaju kao sumanuti

Kineski proizvođači telefona sve su popularniji i kod nas zbog niske cijene i dobrih performansi, a vodeći među njima su Huawei, Oppo i Vivo koji su rasli po više od 20 posto

Samsung i Apple i dalje su sigurni na vrhu ljestvice vodećih svjetskih proizvođača telefona, ali u odnosu na prošlogodišnje brojke oni gotovo da nisu imali rast, pišu 24 sata.

S druge strane, trojac kineskih divova koji slijedi na listi bilježi rast iznad 20 posto u odnosu na prošlu godinu i upravo oni su glavni razlog zbog čega je u prva tri mjeseca globalno isporučeno 4,3 posto više telefona nego u istom razdoblju lani. Pretvoreno u brojke, proizvođači su na tržište izbacili 347,4 milijuna uređaja, objavio je IDC. Huawei, Oppo i Vivo tako su rasli po 21,7, 29,8 i 23,6 posto, dok Samsung stagnira, a Apple ima rast od samo 0,8 posto. 

Huawei, koji je nedavno lansirao novi P10 telefon, navodi kako su veliki rast zabilježili upravo u segmentu top uređaja, kojima pripada P10 i Mate 9. Tako je u prvom kvartalu ove godine omjer telefona srednje i više kategorije povećan za 11 posto.

Facebook komentari

hr Wed May 03 2017 15:26:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .