Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587791651eea8f85e88b45d0/80
Foto: Marijana Petir Facebook

INTERVJU Marijana Petir: Iz HSS-a neću izaći

Očekuje da Ministarstvo uprave konačno odradi svoj posao jer tvrdi da je Beljak ponovno za predsjednika izabran ilegalno

Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu koja je pod suspenzijom u Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS), rekla je u intervjuu za Hinu kako iz HSS-a neće izaći, kao što je to očekivao ponovno izabran predsjednik stranke Krešo Beljak, te očekuje da Ministarstvo uprave konačno odradi svoj posao jer tvrdi da je Beljak ponovno za predsjednika izabran ilegalno.    

Krešo Beljak ponovno je na izbornoj Glavnoj skupštini HSS-a 14. siječnja izabran za predsjednika stranke. Kako to komentirate? 

To je bilo i očekivano jer je ta skupština bila pripremljena, bazirana na ilegalno održanim skupštinama općinskih, gradskih i županijskih organizacija HSS-a, s lažnim delegatima. Eliminiravši sve protukandidate, bilo je sasvim očekivano da je Krešo Beljak sebi očistio put kako bi i dalje ostao na čelu Hrvatske seljačke stranke. Zanimljivo je pratiti komentare na društvenim mrežama uglednih ljudi i članova HSS-a koji tvrde da su delegati, a nisu bili dobili poziv na izbornu Glavnu skupštinu, poput bivše dubrovačko-neretvanske županice Mire Buconić ili pak nekih koji se hvale da nisu bili delegati ali su glasovali na izbornoj skupštini. Dakle, očekujem da Ministarstvo uprave konačno odradi svoj posao jer je odavno primilo podneske suspendiranih članica i članova HSS-a. S obzirom na to da je izborna Glavna skupština održana na temelju ilegalnih skupština općinskih, gradskih i županijskih organizacija, jasno je da nije legalna.

Što ćete poduzeti ako od Ministarstva uprave ne dobijete odgovor? Hoćete li i dalje ostati u HSS-u? 

Ovo što se događa u HSS-u nije samo pitanje Statuta stranke, već je to i pitanje poštivanja Zakona. Krivotvorenje je kazneno djelo a u HSS-u su krivotvorene skupštine i potpisi delegata. Očekujem da Ministarstvo uprave postupi po Zakonu, no ako ništa ne poduzme to će biti pokazatelj da u Hrvatskoj imamo krizu institucija, a toleriranje bezakonja sasvim sigurno nije u skladu s politikom ove Vlade. Za mene uopće nema dvojbe da se mora istražiti ono što se događa u HSS-u i u drugim političkim strankama, i tome se treba stati na kraj jer - dok nemamo demokraciju unutar političkih stranaka - ne možemo očekivati ni demokraciju u društvu. Ja sam poduzela sve što sam trebala kao članica HSS-a i kao dužnosnica stranke kako bih na vrijeme upozorila na to što se događa u HSS-u. Sa članovima HSS-a ću i dalje imati korektne odnose a iz HSS-a neću izaći, kao što je to Krešo Beljak očekivao. Njegova vladavina će proći i završiti kao što su i mnoge tiranije završile a diktatori sišli sa svojih stolaca, samo je pitanje što će ostati od HSS-a. 

Ako Vam se ukine suspenzija, a Ministarstvo uprave ništa ne poduzme, kako mislite surađivati s predsjednikom HSS-a Krešom Beljakom?

Surađivat ću s članovima stranke kao i do sada a što se tiče Kreše Beljaka, na njega više neću trošiti riječi jer on nije dostojan biti predsjednik HSS-a. Krešo Beljak će vrlo brzo doživjeti svoj politički fijasko i politički pad, a s njime nažalost stradat će i HSS, i to već na lokalnim izborima jer će se prvi put dogoditi da općinske, gradske i županijske organizacije neće moći na njih izlaziti po modelu koji smatraju da im je najprihvatljiviji jer je Krešo Beljak bez stranačkih tijela zaključio koaliciju sa SDP-om. To je nedopustivo i suprotno svim njegovim obećanjima no ako analiziramo što je govorio a što radi, on je sva svoja obećanja više puta prekršio. Vidjet ćemo kako će HSS-ovi lokalni dužnosnici reagirati na takvu Beljakovu samovolju jer bi se većina njih mogla naći u situaciji da ako ne poslušaju Beljaka, neće moći na izbore pod imenom HSS-a, a ako ga poslušaju, da će izgubiti izbore.

Kako komentirate izlazak iz HSS-a svojih suspendiranih kolega, koprivničko-križevačkog župana Darka Korena i bivšeg predsjednika zagrebačkog HSS-a, sada nezavisnog zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Nenada Matića, te druge izlaske iz stranke?    

Ja sam nekoliko puta pozivala sve članove i dužnosnike da ostanu u HSS-u i da se unutar stranke bore za promjene. Na žalost mnogi od njih nakon ilegalne skupštine koju je Krešo Beljak organizirao kako bi ponovno bio izabran za predsjednika HSS-a napustili su HSS ili su najavili da će ga napustiti. Riječ je o ljudima koji su više od 20 godina članovi HSS-a i koji su u stranku došli prije Kreše Beljaka a koji ne vide u HSS-u prostor za djelovanje uz ovakvog predsjednika i ovakvo vodstvo. Činjenica je da je Beljak lokalnim dužnosnicima koji su izrazili drugačije mišljenje od njegovog poručio da im neće potpisati liste za kandidaturu i jedina mogućnost koju imaju kako bi se na lokalnim izborima mogli ponovno kandidirati jest da nađu okvir djelovanja nažalost izvan HSS-a.

Možete li nešto reći o svojem sadašnjem statusu u HSS-u?

Što se tiče mog statusa, ja sam više od četiri mjeseca suspendirana, o čemu sam doznala iz medija. Ni u jednom trenutku nisam bila pozvana da dam iskaz, žalila sam se jer imam pravo na to na temelju Statuta HSS-a, no moja žalba nije bila razmotrena, nego je bez razmatranja odbijena. To samo pokazuje političku tiraniju i apsolutni izostanak političke kulture Kreše Beljaka koji ne trpi one koji misle drugačije i koji je zapravo pribjegao komunističkim metodama političke eliminacije kako bi se zadržao na čelu HSS-a samo zato da bi si priskrbio osobnu korist i zaštitio svoje interese i interese najbližih suradnika te kako bi na kraju eliminirao HSS. Potpuno se pogrešno tumačilo da smo mi suspendirani izrazili nezadovoljstvo zato što je sklopljena koalicija sa SDP-om, a ne s HDZ-om. Mi smo inzistirali da Krešo Beljak ispuni obećanje i da odluku o koaliciji stavi na odlučivanje delegatima na skupštini, a kad smo vidjeli da on to ne želi, tražili smo da se bar konzultiraju županijske organizacije. No on je i to odbio, i mi smo u tom smislu reagirali na Glavnom odboru. Niste mogli čuti ni od koga od nas da smo na stranačkim tijelima zagovarali ovu ili onu koaliciju, već jak HSS. Podsjetili smo ga na njegova obećanja i izrazili nezadovoljstvo na stranačkim tijelima zbog nasilja koje provodi da bi isforsirao odluku koju je očito prije donio. To je nešto što nam nije oprostio i zato nas je suspendirao iako mi te odluke ni raspravu s Glavnog odbora u javnosti nikad nismo komentirali. Naša suspenzija je neutemeljena i služi samo za opstanak Kreše Beljaka na čelu HSS-a. On je morao eliminirati sve svoje protukandidate da bi ponovo bio izabran za predsjednika. To su pokazali i rezultati skupštine.

Željeli ste se kandidirati za predsjednicu HSS-a?

Odlučila sam se kandidirati za tu dužnost da spasim stranku jer je Krešo Beljak vodi u propast. Uvidjela sam da Krešo Beljak nije sposoban niti dostojan voditi HSS. U kandidaturi sam onemogućena. Ja sam članica HSS-a od ranih 90-ih. U mojoj kući su se obnavljali ogranci Hrvatske seljačke stranke, moj otac je bio povjerenik stranke za Moslavinu i Posavinu. Imala sam 11 godina kad su dužnosnici HSS-a dolazili u našu kuću, a ja sam s njima odlazila na skupove, upijala njihove riječi i slušala kako govore o povijesti HSS-a. To je bilo svijetlo i entuzijastično razdoblje obnove stranke u domovini. Cijela moja obitelj, moji roditelji i moja braća, svi su članovi HSS-a. Mi živimo HSS i ono što su braća Radić naučavali i Vladko Maček postavio kao temeljnu ideologiju u odnosu prema Bogu, ljudima i prirodi. Ja stvarno volim HSS i bez obzira na to što se događalo i tko bio na njegovu čelu, ta ljubav prema HSS-u i članovima stranke ne može se umanjiti.



hr Sun Jan 29 2017 09:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

HAK: Zbog prometne nezgode sporije na A3 prije čvora Lužani

Zbog prometne nezgode na autocesti A3 Bregana-Lipovac, prije čvora Lužani, u smjeru Lipovca promet teče usporeno, izvijestio je u nedjelju Hrvatski auto-klub (HAK), a vozače poziva na pojačan oprez zbog uočene srne unutar ograde autoceste A4 Goričan-Zagreb kod čvora Breznički Hum.

Zbog jake bure na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Novi Vinodolski-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).
Jak vjetar usporava vožnju na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići, vozi se uz ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.

Od 9 do 18 sati za sav se promet zatvara državna cesta DC56 na dionici od Skradinskog mosta do Lozovca, zbog automobilističke utrke. Promet će se preusmjeriti na autocestu A1.

Zbog radova se vozi jednom stranom, dvosmjerno, na autocestama: A1 kroz tunel Sveti Rok do vijadukta Božići, A2 Zagreb-Macelj između čvorova Zabok i Zaprešić i kroz tunel Đurmanec (od 52. +600 do 55. km), A3 Bregana-Lipovac između odmorišta Ježevo i čvora Ivanić Grad te između čvora Babina Greda i odmorišta Rastovica, A4 Goričan-Zagreb između čvorova Ivanja Reka i Kraljevečki Novaki te Breznički Hum i Komin, (zatvoren je ulazni krak čvora Kraljevečki Novaki iz smjera Sesveta u smjeru čvora Ivanja Reka), A6 Rijeka-Zagreb između čvora Vrbovsko i tunela Čardak, između čvorova Ravna Gora i Delnice te kroz tunel Sleme.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat mogući su povremeni zastoji, osobito tijekom ljetne sezone, jer je predviđeno da će radovi trajati do kraja godine. 

Zbog izbjegavanja prometnih gužvi na graničnom prijelazu Metković/Doljani zabranjuje se promet turističkim autobusima od 10. svibnja do 30. listopada 2018.

hr Sun May 20 2018 10:03:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

INTERVJU Kujundžić: Nema privatnih ordinacija, liječnici neće moći s njima sami raspolagati

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da se radi o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i  županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?

Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga i sugestija koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija koje smo imali dosad uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira. Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo veliki pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama kao što su poplave i slično.

Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se naime se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda dok će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgade i administraciju?

Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, da angažiraju specijaliste iz bolnica, da otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije po tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manja atraktivna. 

Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija već da žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija po zakonu moralo ostati pri doma zdravlja, hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost? 

Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo kroz posebnu uredbu o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja a imaju veliki broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći sustav je doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi bez obzira koliko radili.  Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka.

U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?

Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to ni u kom slučaju ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Po odlasku u mirovinu ići će se na javni natječaj koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije dana te dobiti potpise pacijenata da ga žele kao njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om. 

Što će biti sa 111 ljekarni pri domovima zdravlja, hoće li ih sadašnji zakupci zaista dobiti besplatno te s njima raspolagati kako žele?

Dok rade mogu biti u statusu kakav imaju sada, a to znači da u tom prostoru mogu raditi na temelju ugovora s HZZO-om. No, kada odlaze u mirovinu prostor se vraća vlasniku, županiji ili gradu, koja će ga zatim iznajmiti za ljekarničku djelatnost nekom drugom nakon provedenog natječaja. Dakle, ti će prostori biti na transparentan način preneseni na nekog drugog koji će ih plaćati po tržišnim uvjetima.

Kritičari prijedloga zakona tvrde da ni ove izmjene neće motivirati liječnike, posebno mlade, da idu raditi u manja mjesta. 

U zakonu predviđamo mjere kojima ih želimo motivirati za to. Mi s jedne strane želimo čuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge prema pacijentima, a s druge strane su nam važni ljudski resursi i interes liječnika da ostanu u Hrvatskoj, da rade i za to budu motivirani. U depriviranim područjima, gdje nema dovoljnog broja pacijenata po jednom timu, liječnicima se već sada isplaćuje glavarina kao da imaju standardom predviđeni puni broj pacijenata. Sada uvodimo i mogućnost da jedan liječnik preuzme i vodi više ordinacija, po dvije tri ordinacije na svom području, pa da primjerice pacijente u jednom selu prima utorkom od 8 do 10, u drugom od 11 do 13, u treće selo odlazi srijedom itd. Također, po uzoru na Finsku, Norvešku i Kinu uvodimo i tzv. mobilne ordinacije. To su male mobilne kućice, opremljene kao ambulante, kojima će liječnik moći obilaziti pacijente u različitim mjestima. Liječnika time želimo primaći populaciji koja je sve starija i teško može do ordinacije, jer ih nema tko voziti niti imaju novca za platiti prijevoz. U tom dijelu nam se otvara mogućnost da apliciramo i novac dobijemo iz EU fondova.

Stječe se dojam da se liječnicima u primarnoj zaštiti ovih zakonom daju neke pogodnosti koje se vrijede i za bolničke doktore, poput mogućnosti da rade do 70-te godine života ili mogućnost privatnog rada.

Nema razlike. Nitko neće automatizmom moći dobiti mogućnost da radi do 70. godine već će se, kao i sada, suglasnost davati samo uz prethodno mišljenje vlasnika doma zdravlja ili bolnice. To će biti u slučajevima kada u nekom domu zdravlja nema tko raditi, odnosno gdje nema mlađih kolega koji čekaju da mogu preuzeti ordinaciju. Što se tiče mogućnosti privatnog rada, on je moguć isključivo izvan radnog vremena i nikako ne na uštrb pacijenata koji su osigurani preko HZZO-a. Mislim da u primarnoj zaštiti za tim neće biti potrebe jer će liječnici kroz novi model biti dovoljno motivirani da mogu zaraditi pristojne plaće ako imaju puni tim. 

U Hrvatskoj je ukinut obvezni pripravnički staž mladim liječnicima. Hrvatska liječnička komora (HLK) predlaže uvođenje tzv. sekundarijata kao modela edukacije odmah po završetku fakulteta kao jednu od mjera za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

Bez obzira kako ga nazvali, naći ćemo formu da s tim programom krenemo od iduće godine. U sadržajnom smislu svi se slažemo da je to potrebno, da mladi liječnici odmah po završetku fakulteta trebaju dobiti posao i imati plaću, a time ih ujedno zadržavamo u Hrvatskoj. Razgovarali smo s predstavnicima mladih liječnika i oni drže da bi bilo dobro da nakon fakulteta prođu dodatnu edukaciju i praktično se upoznaju s radom u bolnici. Program koji završavamo predviđa da oni, uz mentorstvo, tijekom 6-12 mjeseci dio vremena provedu u hitnoj bolničkoj službi, mjesec dana u hitnoj izvanbolničkoj službi, po nekoliko tjedana u rađaoni, na pedijatriji itd. Tako će moći steći praktična znanja koja će im olakšavati samostalan rad i stjecanje kompetencija. Pripravnički staž ukinut je 2008. u fazi pregovora o pristupanju EU, a njegova provedba završava iduće godine. U međuvremenu su medicinski fakulteti trebali prilagoditi svoje programe da se ta praktična znanja steknu prije izlaska s fakulteta no to nije provedeno do kraja. Novim zakonom uvodimo i petogodišnje planiranje specijalizacija kako bi se raspisivale u skladu s potrebama, iako nažalost, i sada imamo određeni broj otvorenih specijalizacije na koje se nitko ne javlja. Razlog je to što bi primjerice, netko želio specijalizaciju iz dermatologije dobiti u Zagrebu na Šalati, a nude mu je bolnice u Sisku ili Bjelovaru.

hr Sun May 20 2018 09:47:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588927621eea8fc62d8b4575/80
Foto: Pixabay

Profesor optužen za pedofiliju: "Možete misliti kako se ja osjećam"

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena...

Nakon što je prošli tjedan objavljena priča o profesoru koji ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje djece mlađe od 15 godina, a zaposlen je u nekoliko škola - sam profesor za RTL poručuje: "U trenutku potpisivanja ugovora nisam znao da je optužnica pravomoćna". 

Iako je od toga prošlo dva mjeseca spomenuti profesor nije imao potrebu o tome obavijestiti školu! Tvrdi i kako će dokazati nevinost. 

Razgovorali su s njim telefonskim putem:

Optuženik: Nisam to prijavio, nisam ni mogao prijaviti

Novinarka: Zbog čega?

Optuženik: Na dan potpisa ugovora o radu, taj dan mi je potvrđena optužnica

A to je bilo 1. ožujka, što znači da je dva mjeseca nakon toga i dalje radio bez ikakvih problema.  

Novinarka: Vi niste osjećali potrebu obavijestiti školu da je protiv vas podignuta, odnosno potvrđena optužnica?

Optuženik: Ne

Novinarka: Vama to nije bilo sporno?

Optuženik: Pa to nema nikakve veze sa školom! Ovo je tako pakosno napakirano, možete misliti kako se ja osjećam. Nisam ja bezveze pobjegao od nekog na bolovanje. Ja jednostavno ne mogu funkcionirati.

Novinarka: Tko vam je napakirao?

Optuženik: Javnost. Ma dajte molim vas, vi znate tko vam je dostavio informacije. Samo jedna osoba ih je imala i dostavila vama...

Novinarka: Mislite da nije trebalo izaći u javnost da jedan profesor ima pravomoćnu optužnicu za spolno zlostavljanje, a radi s djecom?

Optuženik: Je li se to moralo tako javno napraviti? Svaki postupak oko maloljetnika nije za javno objavljivanje...

Novinarka: Znači Vi držite da je to sve trebalo proći bez medija i da javnost o tome ništa nije trebala znati?

Optuženik: Hoće li meni suditi javnost ili ulica?

Inače, prema Zakonu o obrazovanju pravomoćno osuđene osobe za kaznena djela na štetu djece ne smiju raditi u obrazovnim institucijama, kao i oni protiv kojih se vodi postupak.

Ministarstvo obrazovanja s ovim slučajem upoznato je 8. svibnja. Još provjeravaju je li optužnica potvrđena.

"Nitko od njih ne vidi ništa sporno u tome, govorim o ljudima koji imaju pravomoćne optužnice. Da, on nije morao prijaviti. Nije njegovo da to prijavljuje. Na ravnateljima je škole i na Ministarstvu obrazovanja da provjere osobe u školstvu", kazuje Anita Papa iz udruge Lavice koja pruža pomoć i zaštitu žrtvama pedofilije, javlja RTL.

 

hr Sun May 20 2018 08:09:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6e1328b9e03e1c048b45bc/80
Foto: Pixabay

Vrijeme nestabilno, od utorka do petka kiša

I sljedećih će dana atmosfera iznad Hrvatske i okolice biti nestabilna, pa se valja pripremiti na čestu kišu, ponegdje i obilniju, osobito od utorka do petka. No, još u nedjelju i ponedjeljak u većini će krajeva biti suho, te barem djelomice sunčano, posebice ujutro ponegdje na Jadranu uz jaku buru, uglavnom podno Velebita.
Nedjelja - ponegdje pljuskovi

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 prevladavat će sunčano, a vjerojatnost za pljuskove bit će mala. Uz povremeno umjeren sjeveroistočnjak, jutarnja temperatura od 11 do 14 °C, a najviša dnevna između 24 i 26 °C, piše HRT.

U središnjoj Hrvatskoj barem djelomice sunčano, a uz umjeren i jak razvoj oblaka mogući su lokalni pljuskovi i grmljavina, uglavnom u Međimurju i Hrvatskom zagorju. Poslijepodnevna temperatura između 23 i 25 °C.

Vjerojatnost za lokalne pljuskove najveća je u Gorskom kotaru i Lici, gdje će biti djelomice sunčano. Sunčanije će biti na sjevernom Jadranu uz umjerenu, podno Velebita i jaku buru. Temperatura u gorskim krajevima i unutrašnjosti Istre ujutro od 6 do 10 °C, na moru između 14 i 18 °C, a najviša dnevna u gorju od 20 do 22 °C, na Jadranu između 24 i 26 °C.

U Dalmaciji pretežno sunčano. Ujutro će uz obalu puhati slaba do umjerena bura, danju prema otvorenome moru  sjeverozapadnjak. More malo do umjereno valovito temperature između 19 i 22 °C, a poslijepodnevna temperatura zraka bit će između 26 i 28 °C.

Podjednako toplo i na jugu Hrvatske, uz pretežno sunčano vrijeme. Ujutro uz obalu bura, mjestimice i jaka, danju zapadni i sjeverozapadni vjetar, uglavnom prema otvorenome.

U novome tjednu - promjenljivo, od utorka do petka česta kiša

U većem dijelu sljedećega tjedna
 vrijeme će biti promjenljivo i nestabilno, uz čestu kišu i grmljavinu, osobito od utorka, kada će i osvježiti. U ponedjeljak će još u središnjim i istočnim krajevima vjerojatnost za kišu biti mala.

I na Jadranu sve nestabilnije, uz kišu i grmljavinu, koji mjestimice od utorka mogu biti i izraženiji. U ponedjeljak će uz obalu puhati bura, od utorka će vjetar okrenuti na jugo, a zatim na sjeverozapadnjak. I dalje toplo uz manji pad temperature u utorak.

Pelud

U većini Hrvatske bit će visoka koncentracija peludi trava, a na srednjem Jadranu i drveća.

UV indeks

UV indeks, mjera jakosti sunčeva zračenja, uglavnom će biti visok, pa ako ste osjetljivije kože kvalitetno se zaštitite.
hr Sun May 20 2018 08:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .