Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica o svoje dvije godine: "Institucije RH, uključujući i mene, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima"

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je, u prigodi druge obljetnice od polaganje svečane prisege, poručila kako s optimizmom gleda na suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, a područje njezinog najvećeg interesa i dalje će biti demografija, dok u vanjskoj politici ističe pet ciljeva od kojih je prvi repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a kao države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti

- Institucije Republike Hrvatske, uključujući i predsjednicu, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima. Vodeći se ustavnim odredbama, moja je zadaća i dalje biti glas svih hrvatskih građana i integrirajući čimbenik naših razvojnih ciljeva u uvjetima članstva u Europskoj Uniji i NATO-u, kao i suverenističke državne politike, kako u domovini, tako i u svijetu. I tu ću zadaću izvršavati dosljedno, s osloncem na jedinstvenu baštinu naše časne prošlosti i vjerom u bolju Hrvatsku - poručila je predsjednica u obraćanju na Pantovčaku.

Ako joj, kaže, političke prilike u protekle dvije godine nisu omogućile željenu suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, predvidiva stabilnost ove Vlade i otvorenost oporbe za politički dijalog jačaju njezin optimizam s „obzirom na konstruktivnu suradnju svih sastavnica državne politike“.


Zajedništvo umjesto ideoloških podjela

- Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ 'zajedništvo' koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj. Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade - naglasila je.

Podsjetila je da je dužnost preuzela u vremenu gospodarske krize, u trenutku kada su se Europa i svijet suočavali s terorističkim napadima i migrantskom krizom, a Europska unija i s krizom svojih vrijednosti, jedinstva i identiteta te izdvojila neke od aktivnosti temeljem dviju ključnih zadaća koje su nametnula u okolnostima, kako je rekla, kada je sasvim jasno bilo da se i Hrvatska mora ubrzano mijenjati i prilagođavati novim izazovima.

Riječ je  o identificiranju ključnih društvenih i državnih problema te kreiranju prostora za društveni dijalog s ciljem postizanja zajedništva u njihovu rješavanju, a zbog toga je u travnju 2015. godine provela razgovore s političkim strankama, sindikatima, poslodavcima i predstavnicima akademske zajednice.

Definirano je tada, podsjeća, sedam ključnih problema - „izazova“ - demografsko izumiranje nacije i odlazak mladih, nedostatak dijaloga i podjele u društvu, izostanak učinkovite gospodarske politike, višestruke slabosti državnih institucija i administracije, izostanak kvalitetne reforme obrazovanja i nedostatak hrabrosti za donošenje odluka te problem adhokracije.

- Nažalost, promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora u protekle dvije godine nisu išli na ruku uspostavi potrebne sinergije svih sastavnica državne vlasti, nužne za njihovo rješavanje. Istodobno, u okolnostima burnih političkih previranja, u kojima smo imali prvi pad Vlade od uspostave državne neovisnosti, pokazala se važnost odgovorne primjene predsjedničke ustavne pozicije kao čimbenika stabilnosti državne vlasti - ustvrdila je predsjednica.


Demografska situacija: Biti ili ne biti hrvatske nacije i države 

Podsjeća pritom da je, poštujući Ustav, „i bez kalkulacija“, tri puta provela političke konzultacije te naglašava da nije dopustila, niti će ikad dopustiti rastakanje institucija, kršenje zakonitosti ili bilo kakvu vrstu pritiska. „Istodobno, promicala sam i promicat ću društveni dijalog i konsenzus, kad god i u čemu god je on potreban i moguć“.

Naglašava da će demografija i dalje biti područje njezinog najvećeg interesa, a smatra da taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću.

Riječ je, kaže, o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. „Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države. U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere. Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove“, poručila je s Pantovčaka.

Podsjeća da se od počeka zalagala za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti, razvoj strategije domovinske sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Taj će započeti proces, dodaje, biti „odlučno nastavljen sukladno obrambeno-sigurnosnim potrebama, uključujući i javnu raspravu o pitanju uvođenja vojne obuke“.


Repozicionirati Hrvatsku u okviru EU-a i NATO-a

Kao sukreatorica vanjske politike prvim ciljem ističe repozicioniranje  Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a, kao države „koja zna što hoće, države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti“.

Drugi je cilj, ne manje važan, nastavlja, jačati političku i svaku drugu potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod, a njihov ustavnopravni i stvarni položaj od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku. „Snažno ću ustrajati i na manjinskim pravima Hrvata u Republici Srbiji, pri čemu 'Subotičku deklaraciju' gledam kao važan korak u zaštiti njihova položaja“, dodaje.

Snaženje položaja Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske države, posebice kroz Inicijativu triju mora koja za cilj ima energetsko, prometno i gospodarsko povezivanje dvanaest zemalja Europske unije, a koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, hrvatska predsjednica ističe kao treći vanjskopolitički cilj.

Četvrti je cilj biti „čimbenikom stabilnosti i pozitivnih promjena u Jugoistočnoj Europi“, te kroz dijalog rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama“. „Isto tako, pružati pomoć zemljama aspiranticama na njihovom putu u euroatlantske integracije, pritom vodeći računa o zaštiti strateških nacionalnih interesa“.

Jačanje gospodarske diplomacije peti je cilj, nastavlja Grabar-Kitarović te podsjeća da se u svom inauguracijskom govoru obvezala biti prvim gospodarskim diplomatom naše države, a kao primjer konkretnog rezultata navodi sedam gospodarskih foruma na kojima se susrelo i razgovaralo oko tisuću domaćih i stranih tvrtki. 

- Pritom ću inzistirati na bitnim promjenama i daljnjem osnaživanju naše diplomatske službe, kako u kadrovskom, tako i u sadržajnom smislu - poručuje predsjednica.

Posebnu pozornost predsjednica će i nadalje posvećivati hrvatskom iseljeništvu te ističe da su iskustva Hrvata diljem svijeta, njihova iskustva, znanja, lobističke mogućnosti, a prije svega njihovo domoljublje, velik potencijal koji mora biti iskorišten u svim našim razvojnim procesima.


Županijski ustroj opravdan - do kraja madnata Ured se izmješta u sve županije

Pozitivnim smatra izmještanje svoga Ureda u do sada sedam županija te kaže kako su joj brojni susreti i razgovori koje je pritom održala omogućili iz prve ruke uvid u probleme, ali i u uspjehe i potencijale, iskustvo koje uvijek podijeli s Vladom i resornim ministarstvima.

- Do kraja mandata želim izmjestiti ured u sve naše županije, uz snažnu potporu mjerama Vlade koje trebaju omogućiti uravnotežen regionalni razvoj - najavljuje.

Tom se prigodom, navela je, uvjerila i u opravdanost županijskog regionalnog ustroja. 

- Županije su izraz posebnosti hrvatskih krajeva, osobito onih koji su, poput Istre, Međimurja ili Baranje, sačuvali hrvatski karakter unatoč dobro poznatim povijesnim okolnostima. Upravo te posebnosti treba sagledavati i razvijati kao integrirajući čimbenik razvoja hrvatske nacije i države - ustvrdila je.

Od Vlade stoga očekuje da budućim mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije ojača razvojne kapacitete i odgovornosti jedinica regionalne i lokalne samouprave.

U pogledu gospodarstva predsjednica je rekla kako je svjesna da su neke od predloženih mjera njezinog Vijeća za gospodarska pitanja izazvale kontroverze, ali su postigle cilj- šira rasprava o budućim mjerama za poticanje proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i gospodarskog rasta u cjelini.

Izrazila je nadu da su završeni prijepori oko Kurikularne reforme. Ta reforma, naglašava, nije stvar pojedinaca i treba krenuti od toga što je do sada učinjeno. 

- Očekujem njegov skori završetak i eksperimentalnu, a zatim i punu primjenu. Ako je u ičemu nužno postići nacionalni konsenzus, to su upravo područja demografije i obrazovanja - smatra predsjednica.

Facebook komentari

hr Wed Feb 15 2017 15:09:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b08277b4739870788b456e/80
Foto: Pixabay

"Velika svečanost po svojoj ideji i porukama": U Splitu otvorena učionica za islamski vjeronauk

U Splitu živi oko 1000 Bošnjaka, u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih je 2300

 Učionica za islamski vjeronauk otvorena je u petak u Splitu u nazočnosti predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije Aziza Hasanovića, a njezino opremanje financijski su pomogli Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, što je, kako je istaknuto na svečanosti, potvrda izvrsno uređenih odnosa s tom vjerskom zajednicom na razini cijele Hrvatske.

 - Iz ovih klupa moraju se prevenirati svi ektremizmi i radikalizmi, a ključni uspjeh za to je odgoj i obrazovanje koje se postiže kroz ovakve učionice - rekao je na svečanosti predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović. 

 Danas se nude "razna alternativna, nastrana i radikalna učenja koja odvode našu djecu i omladinu na nekakva ratišta", istaknuo je.

- Mi s ponosom želimo kazati da iz Hrvatske nitko nije otišao na bilo koje ratište i da nemamo takvu vrstu problema zahvaljujući upravo ovakvim prostorijama gdje poučavamo svoju djecu, omladinu i sve uzraste istinskim vrijednostima vjere i da u punini svoje vjere grade društvo i život u sredini u kojoj žive - istaknuo je muftija Hasanović.

 Po njegovim riječima, današnje otvaranje učionice za islamski vjeronauk u prostorijama Medžlisa u Splitu "velika je svečanost po svojoj ideji i porukama".

 Istaknuo je kako posebnu dimenziju novootvorenoj učionici za islamski vjeronauk daje to što su njezino opremanje pomogli Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, "što ilustrira odlično uređene odnose s Islamskom zajednicom".

- Govorimo o najbolje uređenim odnosima ne samo u Europi, već i u svijetu - rekao je muftija Hasanović, dodajući kako muslimani u Hrvatskoj "doživljavaju izvrsnu prihvaćenost, od Ureda predsjednice, preko premijera i svih ministarstava do svih lokalnih razina".

 - Mi smo na to ponosni i to ističemo kao svoju vrijednost i prednost jer i sami pridonosimo da tako bude - istaknuo je.

 Također je rekao kako se jučer sastao s potpredsjednikom hrvatske Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem, s kojim je razgovarao o doprinosu muslimana u Domovinskom ratu u kojem je 1180 njih poginulo za Hrvatsku.

- Također smo se prisjetili i 1922. godine, kada je u sustavu vojske bilo i vojno muftijstvo, ono što je sada vojni ordinarijat - rekao je muftija Hasanović. Najavio je da će u povodu 100. obljetnice službenog priznanja islama u Hrvatskoj uskoro biti objavljena enciklopedija.

 - Na 1600 stranica te enciklopedije bit će vidljivo koliki je doprinos islama i muslimana u proteklih 100 godina Republici Hrvatskoj - istaknuo je muftija Hasanović.

 Glavni imam Medžlisa islamske zajednice u Splitu Vahid Hadžić rekao je kako u Splitu živi oko 1000 Bošnjaka, u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih 2300, te da je islamskim vjeronaukom na tom području obuhvaćeno 103 djece.

- U novootvorenu učionicu za islamski vjeronauk u Splitu dolazit će oko 60 djece i nama je to jako važno, a preostala djeca mogu pohađati islamski vjeronauk u školama, ondje gdje ih je više od sedam jer to omogućavaju propisi - objasnio je imam Hadžić.

 Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar istaknuo je kako će novootvorena učionica za islamski vjeronauk u tom gradu biti mjesto na kojem će se susretati djeca različitih vjeroispovijesti.

- Bit će mi drago da ovdje dođu djeca katolici i drugih vjeroispovijesti i upoznaju se s islamom - rekao je Baldasar.

 Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja istaknuo je kako je u toj županiji visoka razina zajedničkog života sa sugrađanima islamske vjeroispovijesti.

- Naši građani islamske vjeroispovijesti u Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj mogu osjećati ono što i jesu, da su građani u punom smislu kao i većinski hrvatski narod - rekao je župan Ževrnja.

 Na svečanosti je bila i saborska zastupnica nacionalnih manjina Ermina Lekaj, koja je tom prigodom rekla da podupire takve projekte kao što su učionice za islamski vjeronauk.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 19:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Krstičević: Pripadnici Oružanih snaga trebaju čuvati uspomenu na Domovinski rat

Ministar Krstičević je položio vijenac i zapalio svijeću kod Spomenika poginulim pripadnicima Oklopne bojne 4. gardijske brigade "Pauci", a zatim se uputio u obilazak smještajnih i logističkih kapaciteta i restorana

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević posjetio je u petak vojarne u Benkovcu i Kninu, gdje je istaknuo kako je u žarištu Ministarstva čovjek, dodavši da pripadnici Oružanih snaga RH trebaju čuvati i uspomenu na Domovinski rat i biti okrenuti budućnosti, priopćeno je iz  MORH-a.

 U obraćanju pripadnicima Gardijske motorizirane brigade u Kninu ministar Krstičević je još jednom istaknuo kako je u žarištu Ministarstva čovjek, vojnik.

- Naši pripadnici trebaju čuvati uspomenu na Domovinski rat, ali trebaju biti okrenuti budućnosti jer svaki novi dan nosi priliku za postizanje novih sposobnosti - poručio je Krstičević.

  Prilikom posjeta Gardijskoj mehaniziranoj brigadi  (GMBR) ministar je u pratnji načelnika Glavnoga stožera Oružanih snaga RH (GS OSRH) general zbora Mirka Šundova, zapovjednika Hrvatske kopnene vojske  general pukovnika Mate Ostovića te zapovjednika Gardijske mehanizirane brigade, brigadira Tihomira Kundida obišao vojarnu u Benkovcu te vojarne "General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk" i "Kralj Zvonimir", obje smještene u Kninu.

 Nakon toga je obišao vježbalište "Bralovac" u sklopu poligona "Crvena zemlja".
 U vojarni "Benkovac" sjedištu protuzračne obrane Gardijske mehanizirane brigade ministru je prijavak predao pukovnik Vinko Rogić, zapovjednik Bojne PZO, a zatim su zajedno obišli kapacitete vojarne.

 U vojarni "General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk" u Kninu izaslanstvo su dočekali zapovjednici postrojbi GMBR-a  smještenih u vojarni, a prijavak je predao pukovnik Alen Ković, zapovjednik Inženjerijske bojne. 

 Ova je vojarna sjedište Zapovjedništva Gardijske mehanizirane brigade te Inženjerijske bojne i Vojno obavještajne satnije. 

 Ministar Krstičević je položio vijenac i zapalio svijeću kod Spomenika poginulim pripadnicima Oklopne bojne 4. gardijske brigade "Pauci", a zatim se uputio u obilazak smještajnih i logističkih kapaciteta i restorana.

 U vojarni "Kralj Zvonimir" u Kninu ministru Krstičeviću prijavak je predao bojnik Samir Mršić, zapovjednik bojne "Pauci" koja ima sjedište u ovoj vojarni, a nakon toga su zajednički obišli smještajne kapacitete i restoran.

 Svoj cjelodnevni posjet GMBR-u ministar Krstičević završio je na vježbalištu „Bralovac“ u sklopu poligona "Crvena zemlja".

 

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 18:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ada6a4b47398fc6e8b4575/80
Foto: Twitter@Mirna_Kukec

Ministar Barišić obećao pomoć studentima s "Cvjetnog naselja"

Po riječima predstavnika studenata, 259 stanara moralo je biti premješteno iz doma

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić obišao je u petak poslijepodne Studentski dom "Cvjetno naselje" u Zagrebu, čiji je jedan dio iseljen zbog požara.

Ministar Barišić podupro je studente i osoblje doma, ističući da će studenti koji su imali štetu primiti jednokratnu pomoć, a bit će im ponuđena i dodatna nadoknada kad se utvrdi o kolikoj je šteti riječ.

- Šteta je za studente sa skromnim budžetima znatna, ali nitko na sreću nije stradao - rekao je.

Sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak rekao je kako je "poduzeto sve na vrijeme i kad je bilo najpotrebnije", da je studentima omogućen alternativni smještaj u kapacitetima Studentskog centra u Zagrebu i da je "sve pod kontrolom".

Po riječima predstavnika studenata, 259 stanara moralo je biti premješteno iz doma.

- Studenti su pokazali zavidnu solidarnost i najveći broj njih se smjestio međusobno, u suradnji sa Studentskim zborom i Domskim odborom, i zahvaljujem im na tome - rekao je Bošnjak.

Šest studenata kojima su sobe uništene imaju isti, možda i kvalitetniji smještaj, istaknuo je Bošnjak te dodao kako se nada da će obnova, za koju je priprema počela već danas, biti gotova najvjerojatnije za dva mjeseca zbog procedure o javnoj nabavi koju će ubrzati.

Požar je buknuo u srijedu oko 15 sati u čajnoj kuhinji četvrtog paviljona Studentskog doma "Cvjetno naselje", a vatrogasci su ga, boreći se i s jakim vjetrom, ugasili za 40-ak minuta.

Zagrebačka policija potvrdila je da su ozlijeđene tri osobe. Starija žena koja je teže ozlijeđena u prometnoj nesreći u neposrednoj blizini je umrla, a dvije su osobe lakše ozlijeđene.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 18:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847130c1eea8f85288b456e/80
Foto: Facebook

Ministar Orepić obišao Tranzitni centar za prihvat stranaca u Trilju

Ministar Orepić je rekao da trenutno u Hrvatskoj ima 650 imigranata te da nemamo problem imigrantske krize kao što imaju druge zemlje

 Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić obišao je u petak novosagrađenu Postaju granične policije i Tranzitni centar za prihvat stranaca u Trilju koji bi s radom trebao početi za koji mjesec.

U Tranzitnom centru će biti zaposleno 57 ljudi. Nova zgrada Postaje granične policije i tranzitnog centra za prihvat stranaca u Trilju nalaze se u naselju Vedrine na parceli većoj od četiri tisuće četvornih metara koju je Trilj uz infrastrukturu darovao državi. Gradnja je financirana sredstvima tzv. Schengenskog instrumenta, a vrijednost joj je 3,6 milijuna eura. Izgrađena su dva objekta prema najsuvremenijim standardima.

Ministar Vlaho Orepić je rekao da to sve unaprjeđuje i stvara puno bolje i kvalitetnije uvjete za graničnu policiju i ono što ona treba raditi. Nastavio je da je hrvatska granična policija povećala svoje sposobnosti te da granicu čuvaju i čuvat će je još bolje u ovakvim uvjetima.

- Duž cijele granice tehnički uvjeti su dignuti na najveću moguću razinu. Do sada smo iz Schengenskog instrumenta realizirali 120 milijuna eura. Ovi objekti zaista služe na ponos i smjernice su kako dalje raditi skupa u smjeru razvijanja javnog dobra - kazao je ministar Orepić.

Zgrada Postaje granične policije ima podrum, suteren, prizemlje i dva kata te se prostire na više od dvije tisuće četvornih metara. U njoj je osim prostora predviđenog za policiju osiguran i smještaj policijskih službenika, ima streljanu, a u podrumu se nalaze garažno-parkirališna mjesta s pratećim sadržajima. Uz dizalo objekt još ima 14 uredskih prostorija, deset dvokrevetnih soba s kupaonicama, dnevni boravak, kuhinju sa spremištem, kao i blagovaonicu s 32 sjedeća mjesta.

U drugom objektu se u podrumu, prizemlju i još na dva kata nalazi Tranzitni centar za prihvat stranaca površine 2.625 četvornih metara. Tu će se privremeno zadržavati i smještati stranci, odnosno ilegalni imigranti. I u tom se objektu nalazi dizalo, potom medicinski dio s tri ordinacije i četiri bolesničke sobe sa sanitarnim čvorovima, 14 četverokrevetnih soba s kupaonicama, dvije šesterokrevetne sobe, osam uredskih prostorija, dvije kantine sa 68 sjedećih mjesta, dvije čajne kuhinje, dnevni boravak, društvena soba, knjižnica, prostorija za obuku i teretanu.

Voditelj službe za nezakonite migracije Antonijo Vulas je istaknuo da će se stranci u novom centru maksimalno zadržavati 72 sata nakon čega idu u Centar za strance u Ježevu ili u zemlju podrijetla. Tijekom boravka neće imati slobodu kretanja. Rekao je da lagano osjećaju povećanje broja nezakonitih prelazaka granice i porast osoba koje ne dolaze s područja koje se nalazi u susjedstvu, a u cijeloj prošloj godini su zabilježili 27 ilegalnih prelazaka državne granice.

Ministar Orepić je rekao da trenutno u Hrvatskoj ima 650 imigranata te da nemamo problem imigrantske krize kao što imaju druge zemlje.

Na konferenciji je bio i saborski zastupnik Mosta Miro Buljan koji je ministra pitao kada će se granični prijelaz Bili brig kod Sinja pomaknuti na graničnu crtu jer je izgrađen dva kilometra u dubini hrvatskog teritorija na što mu je ministar odgovorio da prvo treba točno utvrditi gdje je granica.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 16:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .