Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica o svoje dvije godine: "Institucije RH, uključujući i mene, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima"

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je, u prigodi druge obljetnice od polaganje svečane prisege, poručila kako s optimizmom gleda na suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, a područje njezinog najvećeg interesa i dalje će biti demografija, dok u vanjskoj politici ističe pet ciljeva od kojih je prvi repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a kao države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti

- Institucije Republike Hrvatske, uključujući i predsjednicu, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima. Vodeći se ustavnim odredbama, moja je zadaća i dalje biti glas svih hrvatskih građana i integrirajući čimbenik naših razvojnih ciljeva u uvjetima članstva u Europskoj Uniji i NATO-u, kao i suverenističke državne politike, kako u domovini, tako i u svijetu. I tu ću zadaću izvršavati dosljedno, s osloncem na jedinstvenu baštinu naše časne prošlosti i vjerom u bolju Hrvatsku - poručila je predsjednica u obraćanju na Pantovčaku.

Ako joj, kaže, političke prilike u protekle dvije godine nisu omogućile željenu suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, predvidiva stabilnost ove Vlade i otvorenost oporbe za politički dijalog jačaju njezin optimizam s „obzirom na konstruktivnu suradnju svih sastavnica državne politike“.


Zajedništvo umjesto ideoloških podjela

- Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ 'zajedništvo' koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj. Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade - naglasila je.

Podsjetila je da je dužnost preuzela u vremenu gospodarske krize, u trenutku kada su se Europa i svijet suočavali s terorističkim napadima i migrantskom krizom, a Europska unija i s krizom svojih vrijednosti, jedinstva i identiteta te izdvojila neke od aktivnosti temeljem dviju ključnih zadaća koje su nametnula u okolnostima, kako je rekla, kada je sasvim jasno bilo da se i Hrvatska mora ubrzano mijenjati i prilagođavati novim izazovima.

Riječ je  o identificiranju ključnih društvenih i državnih problema te kreiranju prostora za društveni dijalog s ciljem postizanja zajedništva u njihovu rješavanju, a zbog toga je u travnju 2015. godine provela razgovore s političkim strankama, sindikatima, poslodavcima i predstavnicima akademske zajednice.

Definirano je tada, podsjeća, sedam ključnih problema - „izazova“ - demografsko izumiranje nacije i odlazak mladih, nedostatak dijaloga i podjele u društvu, izostanak učinkovite gospodarske politike, višestruke slabosti državnih institucija i administracije, izostanak kvalitetne reforme obrazovanja i nedostatak hrabrosti za donošenje odluka te problem adhokracije.

- Nažalost, promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora u protekle dvije godine nisu išli na ruku uspostavi potrebne sinergije svih sastavnica državne vlasti, nužne za njihovo rješavanje. Istodobno, u okolnostima burnih političkih previranja, u kojima smo imali prvi pad Vlade od uspostave državne neovisnosti, pokazala se važnost odgovorne primjene predsjedničke ustavne pozicije kao čimbenika stabilnosti državne vlasti - ustvrdila je predsjednica.


Demografska situacija: Biti ili ne biti hrvatske nacije i države 

Podsjeća pritom da je, poštujući Ustav, „i bez kalkulacija“, tri puta provela političke konzultacije te naglašava da nije dopustila, niti će ikad dopustiti rastakanje institucija, kršenje zakonitosti ili bilo kakvu vrstu pritiska. „Istodobno, promicala sam i promicat ću društveni dijalog i konsenzus, kad god i u čemu god je on potreban i moguć“.

Naglašava da će demografija i dalje biti područje njezinog najvećeg interesa, a smatra da taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću.

Riječ je, kaže, o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. „Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države. U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere. Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove“, poručila je s Pantovčaka.

Podsjeća da se od počeka zalagala za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti, razvoj strategije domovinske sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Taj će započeti proces, dodaje, biti „odlučno nastavljen sukladno obrambeno-sigurnosnim potrebama, uključujući i javnu raspravu o pitanju uvođenja vojne obuke“.


Repozicionirati Hrvatsku u okviru EU-a i NATO-a

Kao sukreatorica vanjske politike prvim ciljem ističe repozicioniranje  Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a, kao države „koja zna što hoće, države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti“.

Drugi je cilj, ne manje važan, nastavlja, jačati političku i svaku drugu potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod, a njihov ustavnopravni i stvarni položaj od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku. „Snažno ću ustrajati i na manjinskim pravima Hrvata u Republici Srbiji, pri čemu 'Subotičku deklaraciju' gledam kao važan korak u zaštiti njihova položaja“, dodaje.

Snaženje položaja Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske države, posebice kroz Inicijativu triju mora koja za cilj ima energetsko, prometno i gospodarsko povezivanje dvanaest zemalja Europske unije, a koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, hrvatska predsjednica ističe kao treći vanjskopolitički cilj.

Četvrti je cilj biti „čimbenikom stabilnosti i pozitivnih promjena u Jugoistočnoj Europi“, te kroz dijalog rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama“. „Isto tako, pružati pomoć zemljama aspiranticama na njihovom putu u euroatlantske integracije, pritom vodeći računa o zaštiti strateških nacionalnih interesa“.

Jačanje gospodarske diplomacije peti je cilj, nastavlja Grabar-Kitarović te podsjeća da se u svom inauguracijskom govoru obvezala biti prvim gospodarskim diplomatom naše države, a kao primjer konkretnog rezultata navodi sedam gospodarskih foruma na kojima se susrelo i razgovaralo oko tisuću domaćih i stranih tvrtki. 

- Pritom ću inzistirati na bitnim promjenama i daljnjem osnaživanju naše diplomatske službe, kako u kadrovskom, tako i u sadržajnom smislu - poručuje predsjednica.

Posebnu pozornost predsjednica će i nadalje posvećivati hrvatskom iseljeništvu te ističe da su iskustva Hrvata diljem svijeta, njihova iskustva, znanja, lobističke mogućnosti, a prije svega njihovo domoljublje, velik potencijal koji mora biti iskorišten u svim našim razvojnim procesima.


Županijski ustroj opravdan - do kraja madnata Ured se izmješta u sve županije

Pozitivnim smatra izmještanje svoga Ureda u do sada sedam županija te kaže kako su joj brojni susreti i razgovori koje je pritom održala omogućili iz prve ruke uvid u probleme, ali i u uspjehe i potencijale, iskustvo koje uvijek podijeli s Vladom i resornim ministarstvima.

- Do kraja mandata želim izmjestiti ured u sve naše županije, uz snažnu potporu mjerama Vlade koje trebaju omogućiti uravnotežen regionalni razvoj - najavljuje.

Tom se prigodom, navela je, uvjerila i u opravdanost županijskog regionalnog ustroja. 

- Županije su izraz posebnosti hrvatskih krajeva, osobito onih koji su, poput Istre, Međimurja ili Baranje, sačuvali hrvatski karakter unatoč dobro poznatim povijesnim okolnostima. Upravo te posebnosti treba sagledavati i razvijati kao integrirajući čimbenik razvoja hrvatske nacije i države - ustvrdila je.

Od Vlade stoga očekuje da budućim mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije ojača razvojne kapacitete i odgovornosti jedinica regionalne i lokalne samouprave.

U pogledu gospodarstva predsjednica je rekla kako je svjesna da su neke od predloženih mjera njezinog Vijeća za gospodarska pitanja izazvale kontroverze, ali su postigle cilj- šira rasprava o budućim mjerama za poticanje proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i gospodarskog rasta u cjelini.

Izrazila je nadu da su završeni prijepori oko Kurikularne reforme. Ta reforma, naglašava, nije stvar pojedinaca i treba krenuti od toga što je do sada učinjeno. 

- Očekujem njegov skori završetak i eksperimentalnu, a zatim i punu primjenu. Ako je u ičemu nužno postići nacionalni konsenzus, to su upravo područja demografije i obrazovanja - smatra predsjednica.

Facebook komentari

hr Wed Feb 15 2017 15:09:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92a0662af47f27108b45e6/80

Split: Zbog velike hladnoće osigurana dodatna skloništa za beskućnike

U prostorima Javne Vatrogasne Postrojbe Grada Splita u nedjelju, 25.veljče 2018. godine sastao se Stožer civilne zaštite na kojem je podneseno izvješće o stanju na terenu, poduzetim aktivnostima komunalnih službi te dogovoreno daljnje postupanje u skladu s vremenskom prognozom

Za danas, noćas i sutra očekuju se snijeg i susnježica. Ne očekuju se veće količine snijega, a temperatura će padati ispod ništice, puhat će jaka i olujna bura, pa će, tvrde iz stožera, sigurno zalediti tijekom noći, a osjet hladnoće bit će oko -10.

-Veća opasnost je zaleđivanje tla nego od količine snijega. Kako ne bi došlo do smrzavanja ceste. Ekipe cestara posipale su noćas u dva navrata od 3 i 5 sati (MO Žrnovnica, Sitno, Srinjine), ulice koje su obuhvaćene trasom današnjeg polumatartona  te važnije ceste u gradu, poručuju iz stožera.

Tri ekipe posipale su u centru grada kamene površine, uskoro će im se pridružiti i četvrti tim i proći ulice u Varošu kako ne bi došlo do smrzavanja.

S obzirom na prognozu dogovoreno je kako će komunalne tvrtke i koncesionari obaviti posipanje sa solju prema dobivenim planovima i zadacima, javnih cesta, nogostupa i javnih površina i to od 15-18 sati danas i ujutro od 5 do 7 sati kako bi oni koji dolaze na posao ili u škole mogli nesmetano pristupiti objektima.

-Predsjednici, tajnici i vijećnici po GK i MO od 15 sati danas trebaju obići svoje kotareve i mjesne odbore i  dostaviti informacije o stanju javnih površina u svom kotaru, tvrde.

Za sada, poručuju iz stožera, sve službe funkcioniraju normalno, bude li potrebno intervenirat će se prema dojavi

-Ima starih i nemoćnih kojima će ova hladnoća stvarati probleme pa su osigurana dodatna skloništa za beskućnike te pozivamo sve one koji znaju za ljude u takvim potrebama da se obrate na dežurne telefone 112, HGSS-u i Crvenom križu, zaključuje stožer.

Također, važno je napomenuti da nije preporučljivo starijim i bolesnim osobama izlaziti na hladnoću ako za to nemaju važan razlog jer će biti sve hladnije u sljedeća tri dana.

 

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 12:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92908c2af47f850d8b4690/80
Foto: PIXABAY

Split: Posljednji put od danas - snijeg je napadao 2012. godine, hoće li se sve opet zabijeliti?

Tad, Splićani su imali razloga 'cvike' zamijeniti kapama i šalovima jer je snijeg sve dobro iznenadio.
Snijeg je pao 3. veljače 2012. godine, a do kraja subote, 4. veljače Split je mjerio povijesnih 25 cm snijega, čime je bila srušena dotadašnja rekordna visina snijega od 21 cm iz siječnja 1979. godine.

Najsretnija su bila djeca koja su se skupljala na rivi ne bi li iskoristili jedinstvenu priliku - igrati se u snijegu pokraj mora.

Međutim, ni odrasli se nisu 'zatvorili u četiri zida', dan su iskoristili za splitski đir.

U nastavku pogledajte kako je to izgledalo:







Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 11:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a928d262af47f15118b456f/80

Snježna fotogalerija: Dalmacija danas sva u bijelom

Jučer je bila okupana suncem, danas upravo suprotno...
Još jučer splitski piciginaši trčkarali su po plićaku na Bačama, okupani suncem, uživajući na +14 stupnjeva. Već danas situacija je potpuno drugačija- nema sunca, a nema ni plusa. Snijeg lagano pada, baš kao i temperature... Već rano jutros snijeg je počeo padati posvuda, i na kopnu, ali i na otocima. 

Čitatelji nam šalju svoje slike iz svih krajeva Dalmacije. Povirite u našu fotogaleriju iz topline svoga doma i uživajte u kadrovima koji se u ovim krajevima ne viđaju tako često...








Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 11:20:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9287cf2af47f8e0b8b46ed/80
Foto: PIXABAY

Ako idete sakupljati šumske plodove potrebna vam je godišnja dozvola

Za osobne potrebe može se dnevno sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva, pet stručaka šparoga, deset kilograma plodova kestena, kupina, malina...
Građani od 20. veljače ove godine za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda trebaju od Hrvatskih šuma ishoditi godišnju dozvolu, priopćile su u petak Hrvatske šume.

Od toga dana, naime, na snazi je Pravilnik o izmjenama pravilnika o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda prema kojemu građani za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe trebaju osobno, poštom ili e-mailom u upravama šuma, podružnicama Hrvatskih šuma ishoditi godišnju dozvolu koja će se izdavati bez naknade, piše lokalni.hr

Izdana godišnja dozvola vrijedi do 31. prosinca tekuće godine na području uprave šuma podružnice koja je dozvolu izdala. U zahtjevu je potrebno navesti ime i prezime, adresu i OIB osobe na koju će glasiti dozvola, vrstu nedrvnih proizvoda te područje sakupljanja za koju se dozvola traži.

Dozvola vrijedi za sve nedrvne šumske proizvode osim za podzemne gljive (tartufe). Za osobne potrebe može se dnevno sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva, pet stručaka šparoga, deset kilograma plodova kestena, kupina, malina itd.

Ako se nedrvni šumski proizvodi sakupljaju radi prerade, trgovine i drugog prometa, njihovo sakupljanje i ubiranje regulira se ugovorom, a prije njegova sklapanja podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti odgovarajuće sredstvo osiguranja 

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 10:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .