Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585e486b1eea8f2e8b8b456a/80
Foto: Dalmacija News

Pripremite bakalar za prste polizat: Hrvoje Zirojević i DN donose vam najbolje recepte

Priprema bakalara višednevni je ritual…

Tradicionalno jelo koje se posebno pripravlja u Dalmaciji u vrijeme Božića, na sam Badnjak, zasigurno je bakalar.

Priprema bakalara višednevni je ritual, budući da ga prije kuhanja valja omekšati umakanjem u vodu. Prvo se dobro potuče drvenim batom, a zatim se namače u vodi dva do tri dana.

Bakalar se kuha u posoljenoj vodi, a po želji se može dodati češnjakov i lovorov list. Nakon što se skuha odvoji se od kostiju i kože. Daljnja priprema ovisi o istančanim nepcima njegovih kušača.

Bakalar na "bijelo" i "crveno"

U Dalmaciji gdje se najviše i priprema najčešće se priprema „na bijelo“ i „na crveno“.

„Na bijelo“ postoje dvije varijante. Kao namaz, gdje se kuhani očišćeni bakalar još dok je topli miješa uz dodavanje maslinova ulja i začina poput češnjaka, peršina, soli i papra te druga bijela, te Dalmatincima draža varijanta - bakalar na lešo s kuhanim krumpirom.

Varijanta „na crveno“ sprema se na način da se kuhani bakalar doda na popečeni luk s maslinovim uljem, kratko popeče i zalije vodom u kojoj se kuhao bakalar. Nakon toga doda se nasjeckani češnjak, peršin, papar i koncentrat rajčica. Na kraju se doda krumpir narezan na ploške i kuha na laganoj vatri. Za poseban okus neki mu na kraju dodaju grožđice.

Recepti za bakalar by Hrvoje Zirojević

Običaji su običaji, pa tako ni Badnjak nije Badnjak bez bakalara slaže se i Hrvoje Zirojević, majstor kuhara I.reda, dopredsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija.  Zirojević je za Dalmacija News otkrio kako on sprema bakalar na bijelo i bakalar na brujet.

-  Što se tiče pripreme, kod nas u Dalmacijii  se tradicionalno radi jedan klasičan bakalar na bianco  i bakalar na brujet. To su neke dvije verzije koje su se ustalile kod nas iako su se u ovo zadnje vrijeme pojavile i neke drugačije verzije kojih ima jako puno i ljudi ih pomalo počinju prihvaćati, međutim ovaj tradicionalni bakalar je ipak bianco i na brujet – mišljenja je Zirojević.

Osim dobrog bakalara (štoovisi gdje ste ga kupili, koliko platili i još važnije kakve je kvalitete)  jako je dobro da se dosta dobro pomoči, da se često i mijenja voda u koju je pomočen.

- Bitno je da on lipo nabubri, kako ne bi zbog svi tih stvari koje bakalar ima u sebi kad se suši, budio agresivan i jak. Ako ga radimo na brujet, kapulu treba dobro šufigat na maslinovom ulju, malo dodat luka, petrusimula, a zatim dodamo bakalara koji smo prethodno skuhali s malo povrća odnosno s malo kapule, lovora i papra u zrnu da se ipak malo taj agresivan miris anulira. To lipo sve promišamo, podlijemo s malo kvasine, što ja osobno volim, stavi se malo vina, može crnoga može bijeloga. Kad sve to lijepo izmišate treba još dodati i temeljac gdje se kuhao bakalar, odnosno to podlijevati i dodati krumpir izrezan na fete i pustite da se kuha – savjetuje dopredsjednik SKMERa.

A evo njegova recepta i za bakalar na bijelo, popularnijem pod imenom „bjanko“.

-  Za bianco bakalar koji smo prethodno skuhali, na određenu količinu bakalara stavi se određena doza krumpira. Ja osobno stavljam omjer 1:2 odnosno 10 dkg bakalara i 20 dkg krumpira i to je baš dobra porcija što se tiče bakalara. To zajedno skuhamo da krumpir lipo omekša, kasnije se procidi i doda se malo friškog luka, petrusimula  i maslinova ulja. Ima oni starinski  način da bi se stavljao poklopac na to i onda bi se to treslo, a danas se to izradi s mikserom da se dobije lijepa kremoznost. Na samom kraju začini se s maslinovim uljem i paprom – otkriva Zirojević svoj način pripreme bakalara na bianco.

Svi vi u čijoj kuhinji danas neće zamirisati bakalar prošetajte do splitskih Prokurativa gdje će se točno u podne podijeliti oko pet tisuća porcija besplatnog norveškog bakalara. Neka i vaši nepci guštaju!


Facebook komentari

hr Sat Dec 24 2016 11:05:48 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ac0074b47398bd638b46be/80
Foto: D.N.

Kultni sarajevski Magacin kabare i Aida Buvkva za Dan žena u Lori

Aida Bukva je najpopularnija bosasnkohercegovačka stand up komičarka široj javnosti poznata iz više uloga na televiziji (Seks i selo, Lud, zbunjen, normalan, Nadreality show), filmu (Hiljadarka), kazalištu (Radnja na uglu) i kabareu (Pjesma nad fetvama, Zabranjene bajke)

Još jedan hit iz radionice sarajevskog urnebesnog humora napokon gostuje u Splitu i to za dan žena 08. mart – datum koji je već postao tradicionalan za odlazak na dobru komediju u Lori.

Magacin kabare okuplja vrhunske komičare i sve njihove izvedbe su izvrsno popraćene brojnom publikom koja uvijek rasproda sve predstave i tjednima ranije – upravo zato su organizatori čekali punu godinu dana za najtraženiju predstavu i najtraženiji termin – Dan žena.

 Zabranjene bajke je trenutno najpopularniji kabare u produkciji Magacin Kabarea koji govori o Crvenkapici koja je preselivši u Sarajevo zbog vuka 1984. godine za vrijeme Olimpijade, izgubila tantijeme i pravo na licencu od strane Hans Christijana Andersena. U želji da njena priča ne ostane neispričana, Crvenkapica piše svoju knjigu pod nazivom Zabranjene bajke koja je svojevrsni kulturni lunapark u kojem se kroz različite skečeve publika upoznaje sa Sarajevom i sarajevskim humorom na potpuno drugačiji način.

 Aida Bukva je najpopularnija  bosasnkohercegovačka stand up komičarka široj javnosti poznata iz više uloga na televiziji (Seks i selo, Lud, zbunjen, normalan, Nadreality show), filmu (Hiljadarka), kazalištu (Radnja na uglu) i kabareu (Pjesma nad fetvama, Zabranjene bajke).

Publika na predstavama u kojima Aida igra bukvalno plače od smijeha dok su ulaznice danima unaprijed rasprodane. Aidu karakterizira specifičan smisao za humor te vrsna sposobnost improvizacije što svako iduće igranje čini predstavu drugačijom.

Predstava igra u Lori 08.03.2017. s početkom u 19 sati – s obzirom na ogroman interes za ovaj urnebesni kabare ulaznice su već u prodaji na blagajni dvorane Lora po cijeni od 80 kuna ( 16 – 19 sati) mogu se rezervirati na broj telefona 095 527 1852 ili na mail: komedija.u.lori@gmail.com  ili www.facebook.com/komedija.u.lori/ .

Ulaznice se mogu kupiti i online putem sustava:  www.croatia-tickets.com.  Broj ulaznica je ograničen

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 09:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abfe36b47398b5668b459f/80
Foto: apartmanija.hr

Vrijedila više nego zlato: Zbog soli su Pažani ratovali, ali su i dobro živjeli

Solane duž hrvatske obale stalno bile na meti osvajača. Međutim, solane na Pagu uvijek su bile u vlasništvu otočana
Prošlo je više od 12 tisuća godina otkad su ljudi otkrili sol. Od tog trenutka sol se duboko ukorijenila u našu kulturu i gospodarstvo, a kroz povijest imala je velik utjecaj na društvene odnose i politički razvoj mnogih država. - piše punkufer.hr

Kinezi su na nju uveli porez, rimskim vojnicima služila je kao plaća, a dugi niz godina služila je i kao sredstvo plaćanja. Čak su Englezi u svom jeziku zadržali naziv za plaću, "salary".

Otok Pag oduvijek je imao izvrsne uvjete za proizvodnju soli, a južno od istoimenog grada nastala je naša najveća solana. Prostrana plitka laguna omeđena je brdima s istočne i zapadne strane, a nepropusno tlo od ilovače i gline, u kombinaciji sa specifičnim klimatskim uvjetima, odlična su podloga za dobivanje kvalitetne soli.

Sama proizvodnja soli na otoku Pagu prvi put se spominje 999. godine, u oporuci u kojoj kćer zadarskog tribuna ostavlja dijelove solane samostanu sv. Krševana. Iako ne postoje točni podaci kada se sol počela brati na Pagu, za vjerovati je da je to bilo puno prije 999.

Kako je sol u ono doba bila izuzetno cijenjena te je vrijedila isto, ako ne i više od zlata, tako su solane duž hrvatske obale stalno bile na meti osvajača. Međutim, solane na Pagu uvijek su bile u vlasništvu otočana.

Paška solana svoj najveći napredak bilježi tijekom 14. stoljeća, kada na vlast dolazi ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac. On ulaže znatna sredstva u unapređenje proizvodnje soli, čime se postiže veliki kapacitet proizvodnje i samim time izvoz postaje sve veći.

Dolaskom Mlečana u posjed cjelokupne Dalmacije, mijenja se i važnost Paške solane. Sol je Mlečanima predstavljala iznimno važan i skup proizvod te su ju nastojali proizvoditi gdje god su stigli. Oni se nisu previše uplitali u samu proizvodnju, ali su unatoč tome zadržavali visokih tri četvrtine za sebe, dok je samo četvrtina ostajala otočanima.

Tako je bilo sve do 18. stoljeća kada se zabranjuje proizvodnja soli u većini dalmatinskih solana. Pag je zadržao svoju proizvodnju, a zanimljiv je podatak da su se za plaćanje, umjesto soli, počele koristiti priznanice u njezinoj protuvrijednosti. Tako je Pag, odnosno Hrvatska, u ono vrijeme bila jedna od rijetkih zemalja koje su uvele vlastiti novac kao sredstvo plaćanja.

S padom Venecije ovo područje spada pod austrijsku vlast i tu počinje novi razvoj solane. Početkom 20. stoljeća austrijska vlast otkupljuje solane od privatnih vlasnika kako bi mogla sagraditi nove, suvremene, s kapacitetom od 6 tisuća tona godišnje. Danas se solana prostire na ukupno 258 hektara površine, a godišnje se ovdje ubere oko 20 tisuća tona soli. Sol se uvijek brala ručno. Bio je to težak i mukotrpan posao, ali otočani su ga radili s velikim ponosom.

Zbog soli su Pažani često ratovali, ali su zbog nje i dobro živjeli. Bijelo zlato i danas je jedan od važnijih proizvoda s otoka, ali i turistički potencijal koji svake godine privlači sve više posjetitelja. U samom gradu Pagu smješten je Muzej soli, koji se zapravo nalazi u bivšim skladištima u kojima se ona čuvala. Ovdje možete vidjeti alate i oruđa kojima se u prošlosti vadila sol i transportirala do skladišta te se upoznati s težačkim načinom života ljudi koji su od nje živjeli. - piše punkufer.hr

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 09:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ab88b9b4739819658b45cc/80
Foto: Lily Laum

Počelo snimanje Robin Hooda u Dubrovniku: Jedan od producenata je Leonardo DiCaprio

Konji, vitezovi… te glavom i bradom sam Robin Hood (Taron Egerton) i Maid Marian (Eve Hewson) pojavili su se danas na setu filma Robin Hood: Origins
Dubrovnik je tako ovog ponedjeljka postao Nottingham! Pale su, naime, prve filmske klape, a snimanje se danas uglavnom odvija na mostu poviše Posata, piše Dubrovački list.

Uhvaćeni su i filmski poljupci. Naime, na mostu su se "cmoknuli" Robin Hood i Maid Marian.



U Dubrovniku je, nakon dugih priprema, počelo snimanje filma "Robin Hood: Origins" čiju režiju potpisuje Britanac Otto Bathurst, a jedan od producenata filma je i slavni glumac Leonardo DiCaprio.

Prvi dan snimanje se odvijalo na istočnom ulazu u dubrovačku povijesnu jezgru – na predjelu Vrata od Ploča, Trgu oružja, na kamenom mostu u Ulici sv. Dominika te u Posatu.

Plan je da ovo bude prvi film trilogije koja bi se također snimala u Dubrovniku.

Režiser filma ''Robin Hood'' Otto Bathurst izjavio je na konferenciji za novinare da je prije "otkrića Dubrovnika" proveo tri mjeseca u Engleskoj bezuspješno tražeći grad koji bi mogao utjeloviti srednjovjekovni Nottingham.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 09:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58abe11db4739819658b45f2/80
Foto: Pixabay

Mljac!: Desert koji nas vraća u djetinjstvo

Jabuke i cimet su vrlo zdrav dodatak pa možete pojesti još jednu porciju
Ovaj desert sličan je riži na mlijeku na kojoj su mnogi odrasli. Jabuke i cimet su vrlo zdrav dodatak tako da se ne trebate previše ustručavati poželite li pojesti još jednu porciju. - pišu 24 sata

1 l punomasnog mlijeka

150 g rižeribana limunova korica

5 dl vode

50 g maslaca

50 g šećera

cimet

2 jabuke

Priprema:

Rižu kratko prokuhajte u 5 dl vode. Za to vrijeme zakuhajte mlijeko s ribanom limunovom koricom, pa u zavrelo dodajte ocijeđenu, blanširanu rižu. Kuhajte na laganoj vatri, pa kad omekša dodajte maslac, izmiješajte i prebacite u zdjelice za posluživanje. Pospite cimetom i poslužite toplo ili ohlađeno s ploškama jabuka.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 08:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .