Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583eb4f01eea8f2c068b45d5/80
Foto: Twitter

BDP porastao za 2,9 posto

To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najbrže u posljednjih osam godina, što se zahvaljuje jačanju osobne potrošnje i rekordnoj turističkoj sezoni.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je u skladu s očekivanjima. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,5 do 3,3 posto.

To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto.

Ubrzan rast osobne potrošnje

Rast od 2,9 posto je najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

- Rast BDP-a od 2,9 posto u skladu je s našim očekivanjima, a najznačajniji doprinos došao je od potrošnje kućanstava, na što su ukazivale dosta visoke stope rasta prometa na malo tijekom ljeta - kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Potrošnja kućanstava porasla je u trećem tromjesečju 3,4 posto na godišnjoj razini, što je brže u odnosu na 3,1-postotni rast u prethodnom kvartalu. Na rast potrošnje ukazivalo je jačanje prometa u trgovini već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

- Značajan doprinos rastu došao je i od izvoza, prvenstveno izvoza usluga, što je posljedica izuzetno uspješne turističke sezone - kaže Šantić.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Stoga se procjenjuje da bi prihodi od turizma ove godine mogli premašiti rekordnih 8 milijardi eura.

Osim rasta izvoza usluga u trećem tromjesečju za 7,4 posto, izvoz roba porastao je 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Premda je u proteklom kvartalu porastao i uvoz roba te usluga, DZS je izvijestio da je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan, za 1,4 postotna boda.

Usporen rast investicija

Međutim, Šantić kaže da je usporavanje rasta kapitalnih investicija blago smanjilo stopu rasta BDP-a u trećem kvartalu. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, sporije nego u drugom tromjesečju kada je rast investicija iznosio 6,5 posto.

Ponešto je u trećem tromjesečju usporio i rast državne potrošnje, još jedne od najvažnijih sastavnica BDP-a, i to na 2,1 posto, s 2,5 posto u drugom kvartalu.

DZS je danas objavio i kako je, prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u trećem tromjesečju ojačao za 1,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treće lanjsko tromjesečje skočio 2,7 posto.

Prva procjena DZS-a pokazuje i kako je bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju realno porasla za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Nakon većeg nego što se očekivalo rasta gospodarstva u prvom polugodištu, za 2,7 posto na godišnjoj razini, na početku drugog tromjesečja rast je dodatno ubrzan, pa bi u cijeloj 2016. mogao biti znatno veći nego što se procjenjivalo na početku godine.

- U zadnjem tromjesečju očekujemo gospodarski rast iznad 2 posto, koji će ponajviše biti potaknut potrošnjom kućanstva pri kraju godine, a isto tako i povećanim optimizmom potrošača uslijed najavljene porezne reforme, prvenstveno u sustavu oporezivanja dohotka. Na razini cijele godine očekujemo stopu rasta od 2,7 posto - zaključuje Šantić.

Prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto. Bio bi to znatno brži rast nego u 2015. godini, kada je gospodarstvo ojačalo za 1,6 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 12:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/57c69ff20234c3f2458b45f5/80
Foto: D.N.

Rast BDP-a ubrzao iznad 3 posto prvi put od 2008.?

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju

Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 3 posto, što bi bio najveći skok u gotovo devet godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto.

Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.

Snažan rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend su upućivali i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5.838 kuna, što je nominalno za 1,1 posto više nego godinu dana prije.

"Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi se u anketi Hine.

Ubrzanje rast industrijske proizvodnje

Pozitivno će na BDP utjecati i snažno ubrzanje rasta industrijske proizvodnje, koja jača već 23 mjeseca zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

Zahvaljujući rekordnom skoku u prosincu od 14,9 posto, u cijelom četvrtom lanjskom tromjesečju proizvodnja je porasla oko 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

"Pozitivno će na BDP utjecati dinamiziranje industrijske proizvodnje i nastavak pozitivnih trendova na strani osobne potrošnje, investicija i izvoza", navodi jedan od makroekonomista.

Izvoz je i lani nastavio trend rasta, treću godinu zaredom. Prema prvim podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prošloj godini 5,1 posto, na 92 milijarde kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 4,6 posto, na 147 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 55 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 62,6 posto, za razliku od 62,4 posto godinu dana prije.

Pozitivno bi na BDP u četvrtom lanjskom kvartalu mogao utjecati "nešto manji rast deficita vanjskotrgovinske bilance nego u prethodnim razdobljima prošle godine, na što je, prema prvim procjenama, utjecao nešto izraženiji rast robnog izvoza na samom kraju godine", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 2,9 posto na godišnjoj razini, šesti kvartal zaredom.

"Očekujemo nastavak značajnog doprinosa investicija, povezanih s EU fondovima, ali i s privatnim investicijama", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Povećane procjene za 2016. i 2017.

Zahvaljujući postupnom ubrzavanjau rasta BDP-a s 2,7 posto u prvom, 2,8 posto u drugom te 2,9 posto u trećem tromjesečju prošle godine, kao i izglednom ubrzanju u četvrtom kvartalu, svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje da je rast BDP-a u prošloj godini iznosio 2,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,6 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 3,1 posto.

U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje ubrzanje rasta gospodarstva. Tako u anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP porasti 3,1 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.

Nedavno je i Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2017. s prethodnih 2,5 na 3,1 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 3 posto, dok je prije očekivala 2,5 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje rast gospodarstva za 2,9 posto, dok je prije prognozirao 2,6 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Ostvare li se procjene o rastu BDP-a u 2017. za više od 3 posto, bio bi to najveći skok gospodarstva od 2007. godine, kada je poraslo 5,2 posto.

Facebook komentari

hr Sun Feb 26 2017 09:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a551d7b47398144e8b4671/80
Foto: Pixabay

"Povećanje cestarine štetno je za nacionalne interese, prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!"

Nepošteno je prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati
Željko Marušić, prometni stručnjak ovoga puta osvrnuo se na najavu povećanja cestarina za 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti.

To je štetno za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo!

Za nepotrebne dugove kriva je država i ona ih treba plaćati.

Povećanje cestarine na autocestama kojima upravlja HAC, 5 posto izvan sezone i 15 posto ljeti, koje je najavio Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, potvrđujući ono što je obznanio početkom mandata, uz opravdane i glasne kritike struke i javnosti, štetno je za nacionalne interese, jer ugrožava prometnu sigurnost, turizam i gospodarstvo.

Usto je nepošteno prema HAC-u i samim autocestama, kojima se na teret, kroz obveze vraćanja kredita, stavlja velik dio duga kojeg nisu stvorili i nije trebao ni postojati.

HAC uvelike vraća dugove koje je izravno skrivila država, negativnom kadrovskom selekcijom u cijelom ciklusu izgradnje autocesta, postavljajući na najodgovornije pozicije nestručne i nepoštene. Što su nestručniji i nepošteniji bili, dizalo ih se na više pozicije. A kad su marifetluci uzeli maha, totalno je zakazao cijeli državni sustav.

Kako god nastao, kreditni dug moramo vratiti, ali pritom nikako nije pametno pucati sebi u koljena.

Premda bi 15-postotnim poskupljenjem naša cestarina, od 6,9 eura za 100 kilometara, i dalje bila niža nego u Italiji (7,0), Francuskoj i Portugalu (7,1), a pogotovo Španjolskoj (8,8) i Grčkoj (9,3), slaba nam je to utjeha i loša preporuka za predstojeću turističku sezonu.

Uvelike zahvaljujući izgrađenim autocestama godišnja se zarada na turizmu povećala na više od devet milijardi eura, uz porast veći od 50 posto.

Pritom ne smijemo zanemariti da smo se jako okoristili geopolitičkom situacijom, što je američka politika napravila dar-mar na nizu nama konkurentskih destinacija i da se ne smijemo dugoročno uzdati u to. Stanje se preko noći može preokrenuti.

Trebamo dakle biti pametni i odgovorni. Kod nas pretežito dolaze turisti s prosječnim primanjima nižim od hrvatskih te je izgledno da bi ukupni negativni financijski efekti 15-postotnog povećanja cestarina bili znatno veći od pozitivnih.

Dakle, skupljim korištenjem autocesta nećemo zaraditi kako bismo lakše vraćali kredite, uvelike napuhane korupcijom i kriminalom, nego izgubiti, na više načina i višestruko. A jednako je vraća li kredite HAC, kojem zbog toga država (dakle građani) sanira gubitke, ili država, pa su za toliko gubici HAC-a manji.

Mnoge koji se u Češkoj, Slovačkoj... još kolebaju otići u Hrvatsku autom na ljetovanje ili ne, jer smo napuhanom kunom, a ne baš bogatom ponudom, ionako preskupi (kuna je usto 'ojačala' proteklih godina), ovom ćemo mjerom izgubiti. A oni koji dođu, koliko više plate za autoceste, manje će potrošiti za ostalo.

Broj Čeha, Slovaka, Poljaka..., koji će zbog toga, umjesto autocestom A1, prema moru voziti već ionako preopterećenom državnom cestom D1, će se povećati. Time i broj pogibeljnih pretjecanja i niza ostalih opasnih situacija.

Kako se nitko ne sjeti da umjesto planiranih ulaganja u inozemnu turističku promidžbu, medije u turistički najzanimljivijim zemljama obavijestimo da nećemo povećavati cestarine i da će hrvatske cijene goriva biti najniže na mediteranskom tržištu, barem simbolično (eh da je Ina ostala u našim rukama). Efekti bi bili neusporedivo veći.

A kako tek shvatiti i prihvatiti najavljeno poskupljenje cestarine za pet posto izvan turističke sezone (!), dok većina dionica autocesta zjapi prazna? Treba li ikoga uvjeravati koliko je to kontraproduktivno, višestruko štetno i gotovo nerazumno.

Dodatan je to udar na gospodarstvo, a mnogim su poduzetnicima autoceste već preskupe. Umjesto da pojeftinjenjem cestarina pojačamo i ubrzamo transport roba, usluga i kapitala na relaciji sjever-jug, dodatno ćemo ga prigušiti i učiniti nesigurnijim.

Umjesto da povoljnim vinjetama privučemo turiste, a mnogi bi Slovenci, primjerice, u tim uvjetima tijekom cijele godine vikende provodili na našoj obali, iz lošega, uz kontraproduktivnu i nepovoljnu klasičnu naplatu, idemo u gore.

Najštetnije i najneodgovornije je što će se tim mjerama pogoršati ionako loša sigurnost na našim cestama, povećanjem broja vozača i vozila koji će zaobilaziti autoceste, uvjerljivo najsigurniji dio prometnog sustava. One će izvan sezone još više biti puste te će se prometno neprirodno i nepotrebno povećati broj riskantnih pretjecanja i opasnih mimoilaženja, ugroženih pješaka, biciklista...

Trebamo li se ponovno zapitati zbog čega je hrvatska cestovna infrastruktura, premda smo u nju razmjerno uložili najviše u Europskoj uniji, 60 posto smrtonosnija od europskog prosjeka?

Koliko ćemo najavljenim povećanjem cestarina, izravno i neizravno, izgubiti zbog većeg stradavanja u prometu, nego što bi, uz optimalno korištenje autocesta, bilo moguće? Koliko vrijede nepotrebno izgubljeni ljudski životi? Hoće li za to itko odgovarati?

Kad ćemo shvatiti da je neizravna zarada od autocesta važnija i neusporedivo veća od izravne, jer je generator turizma i gospodarstva, i da kredite za autoceste, barem udjelom kojim su 'napuhani' korupcijom i kriminalom, trebamo plaćati iz državnog proračuna.

Dodatnog troška za državu i građane ionako ne bi bilo, dapače svi bismo se okoristili povećanjem ukupne zarade, win-win principom, a država bi napravila što je i dužna. Da je pameti...

Facebook komentari

hr Sun Feb 26 2017 08:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58851ffa1eea8f151f8b4595/80
Foto: Pixabay

Medalje za kvalitetu, plakete i pehari: "Maslina Split 2017" okupila gotovo 400 maslinara

Županu splitsko-dalmatinskom Zlatku Ževrnji uručena je Povelja počasnog kneza hrvatskog maslinarstva čime je, rekao je, ugodno iznenađen i počašćen

U organizaciji Saveza maslinara Splitsko-dalmatinske županije otvorena je 14. Međunarodna manifestacija maslinara Mediterana "Maslina Split 2017" na kojoj sudjeluje 389 maslinara iz devet mediteranskih država te "3. Intrada Split 2017" sa 76 natjecatelja odnosno ponudom 125 uzoraka grožđa, sira, mesa, ribe, meda, marmelade i drugih proizvoda.

 Manifestacija će se održavati tijekom vikenda u splitskom Hotelu "Zagreb" na Duilovu. Kvalitetu 518 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih delicija ispitali su stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.Tijekom manifestacije bit će podijeljene medalje za kvalitetu, plakete i pehari.

Predsjednik Saveza maslinara Dalmacije Sinaj Bulimbašić najavio je održavanje izložbeno-prodajnog sajma domaćih i ekoloških gastronomskih delicija, meda, vina, sira, konzerviranog povrća, džemova, marmelada, likera i opreme, te sredstava za maslinarstvo i poljoprivredu. 

Na sajmu sudjeluju kandidati iz Francuske, Španjolske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske.

Županu splitsko-dalmatinskom Zlatku Ževrnji uručena je Povelja počasnog kneza hrvatskog maslinarstva čime je, rekao je, ugodno iznenađen i počašćen. Istaknuo je da se u toj županiji provodi nekoliko mjera poticanja razvoja poljodjeljstva, a time i maslinarstva te da se svake godine djele sadnice masline, vinove loze i voćki, te se na taj način popularizira ta važna djelatnost.

- Uvijek se treba sjetiti koliko je maslinarstvo važno i da je maslinovo ulje ne samo prehrambeni artikal već i više od toga. Maslinovo ulje je gotovo pa lijek. Nažalost, proteklih desetljeća je maslinarstvo bilo zanemareno, a prije osamdesetak godina je u Hrvatskoj bilo 27 milijuna sadnica, dok je danas svega pet milijuna sadnica na cijelom hrvatskom Jadranu od čega milijun sadnica u našoj županiji. Po tim brojkama vidimo da ima još puno prostora za razvoj maslinarstva - rekao je župan Ževrnja.

  Govoreći o tome s kojim se sve problemima maslinari susreću kazao je da je to uvijek zaštita maslina od bolesti. Smatra da je danas manji problem s plasmanom ulja, ali i otkrio da neki nakupci iz Istre dolaze maslinovo ulje otkupljivati na Brač i u Marinu kod Trogira poslije ga plasirajući kao istarsko maslinovo ulje.

Facebook komentari

hr Sat Feb 25 2017 14:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a562bdb473985f3c8b4a04/80
Foto: Pixabay

Donirajmo državnu blagajnu: Plin poskupljuje čak 23 posto!

Prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, cijene plina od prvog travnja mogle bi porasti za čak 23 posto.

Na primjeru jednog prosječnog kućanstva, to bi značilo da bi računi za plin na godišnjoj razini mogli biti veći za 670 kuna.

Ipak, u Ministarstvu se nadaju kako do takvog poskupljenja neće doći, jer će država nastojati utjecati na stavke prema kojima se računa cijena plina.

Država će još godinu dana određivati HEP-u maksimalnu cijenu po kojoj može prodavati plin lokalnim distributerima, piše Dnevnik.hr.

No, prvog travnja nastupit će liberalizacija tržišta, što znači da INA kao najveći opskrbljivač na tržistu neće morati prodavati plin samo HEP-u.

Kako nam potvrđuje sugovornik iz Ministarstva, Hrvatska mora ići u liberalizaciju tržišta nakon što je tri godine odgađala takvu odluku.

"Sada moramo ići na taj korak jer je mađarski MOL tužio Hrvatsku Europskoj komisiji jer reguliramo cijene. Pod pritiskom tih tužbi moramo ići u liberalizaciju jer su nas Mađari tužili zbog netrzišnih uvjeta, pa mi ovo radimo na neki način u strahu od daljnjih tužbi Europske komisije", kaže naš izvor.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 12:48:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .