Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/534ecbc91799423028e9abf0/80

Koje voće i povrće nikako ne bi trebalo završiti u hladnjaku

Većini voća i povrća koristi čuvanje u hladnjaku, no postoje neke iznimke.

Oznake “najbolje upotrijebiti do ovog datuma” uskoro odlaze u povijest. Jedan od najvećih lanaca maloprodaje, Tasco, objavio je da prestaje koristiti takve oznake na najmanje 70 svojih proizvoda kako bi smanji bacanje hrane. No je li stariji proizvod i dalje dobar za konzumaciju kao i potpuno svjež?

Mnogi elementi, uključujući i određene vitamine iz svježih namirnica, su vrlo nestabilni i razina u namirnicama im opada odmah nakon berbe, piše portal Živim

- Mikronutrijenti propadaju odmah nakon što je plod ubran zbog čega je, primjerice, zamrznuti grašak bolji od konzerviranog ili svježeg jer se zamrzava odmah nakon branja -  kaže Adam Hardgrave, stručnjak za sigurnost hrane iz Agencije za standardizaciju hrane Velike Britanije.

 

I u hladnjaku propadaju vitamini

Kako pokazuje jedna studija, špinat koji je tjedan dana stajao u hladnjaku izgubio je skoro sve svoje folate, oblik vitamina B, a gubitak je još veći na visokim temperaturama.

Studija Unilevera pokazala je da brokula pohranjena na sobnoj temperaturi sedam dana zadržava tek 44 posto vitamina C, a ako stoji dva tjedna zadržava tek 28 posto. S druge strane, ako je pohranjena na temperaturi od 4 stupnja Celzija, i nakon tri tjedna zadržat će skoro sav vitamin C.

Mrkve pak vitamin C gube znatno sporije.

Luke LaBorde, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Penn koji je vodio studiju o špinatu, kaže da se stupanj opadanja vitamina razlikuje s obzirom na to o kojoj je namirnici riječ, te o faktorima iz okoliša poput temperature, razine kisika i slično. Ključan faktor ipak je stupanj respiracije proizvoda nakon branja koji utječe na njegovo starenja. Kad jednom proizvodi dosegnu određenu točku, nestabilni vitamini poput vitamina C, više se ne mogu zadržati u stanicama.

Neki od brzostarećih proizvoda su špinat, zelena salata i grašak. S druge strane, proizvodi koji sporije stare su korjenasto povrće, dok paprike stare srednjom brzinom.

 

Nije sve tako jednostavno

Vitamin A i željezo su stabilni, no vitamin C se s vremenom gubi, kaže doktorica Christine Bruhn sa Sveučilišta Kalifornija. Važno je jesti svježe voće i povrće. Najbolji je savjet da kupite svježe i pojedete ga čim prije. I zapamtite - smrznuto, konzervirano i osušeno također pridonosi zdravlju.

Doktorica Kirsten Brandt iz centra za prehranu ljudi na Sveučilištu Newcastle, slaže se da ne postoji jedinstveno objašnjenje kako brzo elementi poput vitamina nestaju iz proizvoda.

 

Svako voće ili povrće je različito i koliko se elementi zadržavaju u njemu ovisi o životnom ciklusu same biljke. Npr. luk može biti pohranjen jako dugo a da ne izgubi ništa od svojih svojstava zato što i u prirodi dugo stoji u zemlji.

I jabuke dugo zadržavaju svoje nutrijente, kaže doktorica Brandt, no samo ako su pohranjene na pravoj temperaturi. Njihov stil života je da padnu s grane i čekaju da ih neka životinja pojede. No potpuno je neprirodno za brokulu da ju se ubere i da ona čeka prije nego ju se pojede. I zato ona počne brzo propadati. 

Rajčice i banane nisu za hladnjak

Jedna je studija dokazala i da razina vitamina C u 31 tip jabuka opada za 30 posto ako su one pohranjene na sobnoj temperaturi, no samo za 19 posto ako se čuvaju na temperaturi od 1 stupanj Celzijev. Međutim, brzina opadanja količine nutrijenata ovisi od sorte do sorte. Spremanje namirnica u hladnjak usporava raspadanje vitamina, no to ima i negativnu stranu.

Na primjer, hlađenje krumpira povećava udio glukoze, pa kada ih se kuha ili prži taj šećer reagira s ostalim elementima i tvori spoj zvan akrilamid koji se povezuje s većim rizikom od nastanka raka.

- Većini voća i povrća koristi čuvanje u hladnjaku, no postoje neke iznimke. Na primjer, rajčice ne bi trebalo stavljati u hladnjak jer uslijed niske temperature gube okus. Bosiljak i banane također gube na kvaliteti ako ih se hladi te dobivaju tamne mrlje koje nisu opasne ali nisu ni privlačne - kaže Brandt. No ima još…

Većina povrća odmah nakon berbe brzo gubi nutrijente. Kod voća je malo drugačije jer ako ga se ubere dok još nije do kraja zrelo, stajanjem će dozoriti. Tako imate situaciju u kojoj se količina nutrijenata poveća. No što se tiče elemenata poput željeza i kalcija, imamo dobre vijesti jer oni ne degradiraju već zauvijek ostaju u namirnici. Doktorica Brandt kaže i kako se u većini slučajeva možemo pouzdati u zdrave oči.

Ako špinat i brokula izgledaju svježe, najvjerojatnije i jesu svježe. Mogu postojati neke male razlike, no neće gubiti puno nutrijenata dok ne promijene i izgled. Treba ipak obratiti pozornost na to je li proizvod dobio mrlje ili postao previše žut, blijed ili zelen.

To je zato što klorofil, odgovoran za zelenu boju stanica, prvi nastrada kad nastupi starenje i truljenje. No profesor LaBorde kaže i kako namirnice ne treba odmah bacati čim nastupe neke primjene.

- Samo zato što svježina nije optimalna, ne znači da su namirnice loše. U njima i dalje ima polifenola i vlakana. Voće i povrće nema nikakvu nutritivnu vrijednost jedino ako nije pojedeno - kaže.

 

hr Tue May 29 2018 20:50:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0f6a170e4938d1438b4580/80
Foto: autoportal

Na današnji dan: U Parizu održana prva automobilska izložba u povijesti

124. rođendan prvog autosalona: na Elizejskim poljanama u francuskoj metropoli, koja je u to doba bila neprikosnoveni centar automobilskog svijeta, četiri su izlagača prezentirala devet automobila

Počeci izlaganja, odnosno salona automobila, nisu baš posve jasno istraženi, no za prvu se priredbu ove vrste načelno smatra Exposition Internationale de Velocipedie et de Locomotion Automobile, koja je održana u Parizu, Av. des Champs-Élysées, na današnji dan prije 124 godine.

O samoj se automobilskoj izložbi zapravo zna malo, osim da su na njoj izlagala četiri proizvođača i da je ukupno bilo izloženo devet automobila. Dakako, Francuska je u to doba bila neprikosnoveni centar automobilskog svijeta, pa je posve logično da je takva priredba i održana upravo ondje. - piše autoportal

Izvjesno, britanski je entuzijast Sir David Salomons bio odlučan ne dozvoliti prekomorskim susjedima da postanu toliko napredniji, te je već u proljeće sljedeće godine organizirao Horseless Carriage Exhibition, u mjestu Tunbridge Wells, čiji je bio gradonačelnik. 

Pojavilo se pet automobila, uvoznih, jer će prvi britanski automobil biti proizveden tek godinu potom. Iste je 1895. održana i prva izložba u njujorškom Madison Square Gardenu, a u njenom sklopu i prva automobilska utrka na američkom kontinentu. 

Tim trima povijesnim događajima počela je era salona automobila, koja traje i dana

hr Tue Dec 11 2018 08:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0820970e49384c3a8b457c/80
Foto: Pixabay

Najpametniji ljudi piju najviše alkohola, otkriveno je istraživanjem

Nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da najpametniji ljudi ujedno piju najviše alkohola.

“Što su žene educiranije, tim više piju alkohola i priznaju da imaju problema s pićem”, stoji u izvješću londonske Škole za ekonomiju koja je promatrala tisuću 39-godišnjaka, piše Index.

Otkriveno je da žene s fakultetskim diplomama imaju 50 posto veće šanse da svaki dan piju alkohol, a muškarci 49 posto veću vjerojatnost.

Grupa znanstvenika iz Finske provela je slično istraživanje i došla do gotovo jednakog zaključka.

“Inteligentnije osobe često počinju piti u adolescentskoj dobi, a i kasnije u životu konzumiraju više alkohola”, kažu.

Iako alkohol neće povećati inteligenciju i nije zdrav, jasno vam je zašto možda češće posežete za alkoholom od drugih.

hr Mon Dec 10 2018 19:46:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5a5a30e493810138b4811/80
Foto: PIXABAY

Stručnjaci tvrde: Ljudi iznad 40 godina ne bi trebali raditi više od tri dana tjedno

Ako ste stariji od 40 godina, niste ljubitelji petodnevnog radnog tjedna i u potrazi ste za razlogom kako biste radili manje - znanost je na vašoj strani

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godine su najviše produktivne kada rade tri dana tjedno ili manje, piše tportal.

Do navedenog zaključka znanstvenici su došli nakon što su pratili navike 3 tisuće muških i 3500 ženskih ispitanika. Tijekom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.

U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unatrag, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati sudionika istraživanja poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih sudionika istraživanja.

Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su sudionici zaduženi za rad 55 sati tjedno imali gore rezultate u kognitivnih ispitivanjima od onih koji su u mirovini ili nezaposleni.

'Mnoge zemlje trude se podići dobnu ljestvicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Razina intelektualne stimulacije može uvelike ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama', izjavio je koautor studije i profesor na Sveučilištu Kei, Collin McKenzie.

Sveučilišni profesor napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu 'važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba', te da skraćeno radno vrijeme može biti 'učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim'.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Psi nam pomažu da živimo dulje i sretnije, tvrde znanstvenici

Ako dvojite oko toga uzeti psa ili ne, donosimo vam jedan veliki razlog u korist ovog čovjekovog starog prijatelja. Vi njemu dom, on vama puno više

Vlasnici pasa reći će vam da je najljepše kada dođu kući, a tamo im se od srca, svaki dan istim žarom obraduje neka njuška, piše Život i stil.

Takav doček grije dušu, a znanstvenici idu korak dalje i kažu da psi ne samo da djeluju na naše emocionalno stanje, nego i na tjelesno. 

Ljud i koji imaju pse imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti. 

"Psi dobro djeluju na naše zdravlje. Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti potičući nas na tjelesne aktivnosti i snižavajući razinu stresa svojom prisutnošću.

Zabilježeno je da vlasnici pasa ne pate od manjka društva i socijalnih kontakata, odnosno da nisu usamljeni", stoji u studiji objavljenoj u časopis Scientific Reports. 

Za razliku od osoba koje žive same, vlasnici pasa imaju 36 posto manji rizik da razviju bolesti srca i krvnih žila te 33 posto manji rizik od prijevremene smrti. Kod vlasnika pasa koji žive u domaćinstvu s više ljudi ta rizik se snižava za još 11 posto.

Razlog je vrlo jednostavan. Ljudikoji imaju pse više su fizički aktivni što dobro djeluje na zdravlje. Tjelesna aktivnost čuva srce, žile, krvni tlak drži pod kontrolom i općenito produljuje vitalnost.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .