Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/592579ffb9e03e97178b4655/80
Foto: Pixabay

Stručnjaci: Nedostatak radnika moguće riješiti samo dugoročnom useljeničkom politikom

Hrvatski turizam, ali i druge grane, sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi zbog čega je Vlada protekli tjedan gotovo udvostručila raniju kvotu uvoza od 4660 radnika, no problem se neće moći riješiti bez kompleksnih mjera koje će regulirati dugoročnu useljeničku politiku, smatraju stručnjaci.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tijekom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati 15 do 20 tisuća radnika. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca 2018. najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo ukupno.

Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, priopćili su iz HGK-a.

U istom razdoblju 2018. zaposleno je 11.055 osoba s evidencije Zavoda, i to uglavnom konobara, sobarica, kuharica, čistačica, pomoćnih kuhara, prodavačica, recepcionara, kuhinjskih radnika, pomoćnih konobarica i drugih zanimanja.

Rast kvalitete podiže potrebe za radnicima

Sociologinja turizma na Institutu Ivo Pilar u Zagrebu Saša Poljanec Borić, objašnjavajući uzroke nedostatka radne snage u hrvatskom turizmu ističe da su djelatnosti povezane s turizmom radno intenzivne, pa svako povećanje kvalitete u tim djelatnostima proizvodi povećanu potražnju za radnom snagom.

S obzirom da u Hrvatskoj već dva desetljeća kontinuirano raste kvaliteta ponude, unutar države porasla je potražnja za kvalitetnom radnom snagom. S druge strane, političko integriranje u EU proizvelo je neograničenu mobilnost.

To utječe na rast izbora zaposlenja za kvalitetnu radnu snagu koja migrira na područja u kojima su veće ne samo plaće nego i socijalne beneficije. U tim uvjetima, nije čudno da nedostaje radne snage, objašnjava Poljanec Borić.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu napominje da problem nije specifičan za Hrvatsku, jer se cijela Europa sve više suočava s neravnotežom ponude i potražnje za radnom snagom. Problem se ne pojavljuje samo u zapadnoeuropskim nego i u istočnoeuropskim zemljama, npr. u Bugarskoj.

Jačanjem ekonomije javio se nedostatak radne snage u uslužnim djelatnostima. Sve više ljudi završava visoko obrazovanje i smanjuje se fond onih koji su spremni prihvatiti poslove uslužnog sektora, čak i ako bi dobili nešto veću plaću.

U turizmu je teže zamijeniti taj nedostatak boljom organizacijom posla. Dodatno, tu su relativno niske plaće, ali povećanje plaća može samo djelomično riješiti taj problem, kaže Nestić.

Potrebna hitna izrada useljeničke politike

Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje. S obzirom na demografske i gospodarske trendove s kojima je Hrvatska suočena, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike.

Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno-sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi, te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada, kaže ona.

Dosad su postojali uvjeti ograničene mobilnosti što je omogućavalo poslodavcima u turistički razvijenim područjima da pribave sezonsku radnu snagu temeljem regionalnih nejednakosti u prihodima između primorske i kontinentalne Hrvatske.

S obzirom da je sad mobilnost neograničena, kvalitetna radna snage ide tamo gdje poslovni uvjeti nisu sezonskog karaktera.

Nestić smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH. Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji, jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom, pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu.

Ostali strukturno nezapošljivi ljudi

Objašnjavajući činjenicu da Hrvatska istodobno ima veliki broj nezaposlenih i veliku potražnju za radnim mjestima, Poljanec Borić kaže da u Hrvatskoj postoji određeni broj strukturno nezapošljivih ljudi koji se zbog niza razloga uopće ne mogu zaposliti.

Hrvatska je prevladala problem tranzicijske nezaposlenosti koja je u pojedinim razdobljima iznosila i do 22 posto, pa više nema veliki broj nezaposlenih nego oko 10 posto.

Budući da vitalne ekonomije operiraju s oko 4 posto nezaposlenih kao s normalnim stanjem, može se zaključiti da se radi o strukturno nezapošljivim ljudima. To je društveni problem I mora se rješavati političkim sredstvima, kaže ona.

Kako se u hrvatskom turizmu nastoji riješiti oštar problem nedostatka radne snage? Iz HGK ističu da su se angažirali na odobravanju većih kvota uvoza radnika.

Kako bi se sezona odradila nesmetano i bez pada kvalitete usluge HGK je u suradnji s HUP-om i HOK-om osigurao kvotu za uvoz radne snage za turizam od 4660 radnih mjesta. Prošlog tjedna Vlada je povećala kvotu za još 4000 radnih mjesta u turističkom sektoru, ističu u HGK. 

Dio aktera problem nedostatka radne snage u turizmu rješava povećanjem plaća i beneficija koje se nude kvalitetnim i lojalnim kadrovima, a dio ih uvozi radnu snagu.

Najviše pate mali poduzetnici jer ne mogu povećati plaće i beneficije i ne mogu konkurirati na tržištu strane radne snage. Zato ili rade sami koliko mogu obaviti ili zatvaraju radno intenzivne dijelove svojih poduzeća.

Kod njih, sukladno tim potezima, pada kvaliteta usluge, a time i cijene koje mogu postići na tržištu, objašnjava Poljanec Borić.

Kako osigurati kvalitetnu radnu snagu

Nestić kaže da su ozbiljne tvrtke u turizmu već razvile niz mjera kako bi osigurale kvalitetnu radnu snagu. U to ubraja suradnju sa školama koje obrazuju potrebne kadrove, organiziranje tečajeva za osposobljavanje i prekvalifikacije radnika, kao i nuđenje smještaja, obrazovanja i napredovanja.

Možda bi se još nešto tu moglo popraviti, ali to nije dovoljno. Trenutna situacija će rezultirati rastom plaća, ali bojim se da ni to neće riješiti problem i da će se neki oblik uvoza radne snage morati dogoditi, smatra Nestić.

Otkud bismo mogli uvoziti radnu snagu, nakon što je ona koja nam je ranije dolazila sada usmjerena na zapadne zemlje, i koja bi nam radna snaga kulturološki i po radnim navikama mogla odgovarati, u to Nestić ne može ulaziti.

Već niz godina ključni dionici iz privatnog sektora u turizmu naglašavaju potrebu sustavnog rješavanja problema ljudskih potencijala u turizmu predstavnicima institucija zaduženima za ta pitanja, kažu u HGK.

Potrebno je sustavno rješavanje tog problema kroz kratkoročne i dugoročne mjere kao što su potpisivanje bilateralnih sporazuma s nekim od susjednih zemalja, porezno rasterećenje i uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u kojem bi HGK posredovao između poslodavaca i obrazovnog sustava.

Poljanec Borić rješenja vidi u povećanju plaća i beneficija radnicima u turizmu, ali za to je potreban jak javni sektor koji takva rješenja može uspješno dogovoriti. Drugim riječima, potrebni su timovi ljudi koji strukturno razumiju konkretan problem i ne rukovode se partikularnim interesima. 

No, jak i nepristran javni sektor nije česta pojava u posttranzicijskim ekonomijama, ni u Hrvatskoj niti drugdje na istoku Europe. U takvim je ekonomijama tipičan jak privatni i politički sektor, zato će problem radne snage u Hrvatskoj potrajati, zaključuje znanstvena savjetnica s Pilara.

Povećanje plaća kratkoročno rješenje

Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno Hrvatska treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

"Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih - da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možda možemo ponuditi veće plaće Bugarima", rekao je.

Nestić otvara mogućnost i za povratak naših ljudi koji su otišli vani. To je dobra opcija i možda bi se oni s nekom drugačijom situacijom u zemlji bili spremni vratiti, ali srednjoročno treba donijeti dobar imigracijski plan, zaključuje on.

Premda većina vodećih hrvatskih demografa zagovara selektivnu useljeničku politiku, nisam sigurna koliko će takva politika pridonijeti znatnijem useljavanju, ističe sociologinja migracija Snježana Gregurović.

Selektivne mjere koje potiču useljavanje skupina socio-kulturno, etnički, vjerski i rasno sličnih s većinskim stanovništvom vrlo su popularne jer države ne trebaju izdvajati velika sredstva za integraciju useljenika. No, kada je neka zemlja u situaciji da joj prijeti izumiranje ili konstantno smanjenje BDP-a i ekonomskog rasta, te slom mirovinskih fondova, selektivne mjere više "ne drže vodu", kaže ona.

Pritom upućuje na primjer Njemačke, koja je desetljećima prešutnom politikom podupirala useljavanje pripadnika slavenskih naroda jer je smatrala da se oni najlakše integriraju u njemačko društvo.

Zašto je Njemačka dopustila useljavanje milijun migranata

No, od 2015. dopustila je useljavanje milijun migranata iz Azije i Afrike, koji se socio-kulturno, vjerski i rasno razlikuju od njemačkog stanovništva, jer bez njihova useljavanja i uključivanja na tržište rada njemačko gospodarstvo ne bi moglo održati sadašnju stopu rasta, a ukupan broj stanovništva bi pao.

Da nije bilo useljavanja, zemlje poput Njemačke, Italije i Austrije s negativnim prirodnim prirastom već bi u 1980-im imale smanjenje ukupnog broja stanovnika.

To se smanjenje dogodilo krajem prošlog stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća, zbog čega su te zemlje liberalizirale svoje migracijske politike, posebno kada se radi o useljavanju, objašnjava Gregurović.

Hrvatska bi svakako trebala poticati useljavanje treće i četvrte generacije hrvatskih iseljenika i maksimalno im olakšati ostvarivanje prava na hrvatsko državljanstvo, što dosad nije bio slučaj.

To se posebno odnosi na iseljeništvo u južnoameričkim državama, među čijim potomcima raste interes za useljavanjem u Hrvatsku. Strogi zahtjevi vezani za poznavanje hrvatskog jezika, povijesti i kulture, koji se postavljaju pred useljenike ako žele ostvariti pravo na hrvatsko državljanstvo, ne idu u prilog poticajnim mjerama useljavanja, napominje viša znanstvena suradnica s Instituta za migracije i narodnosti.

Ako uistinu želimo poticati useljavanje, bilo ono selektivno ili ne, treba izraditi koherentnu, dugoročnu i programski usmjerenu useljeničku politiku, primjenjujući najbolje prakse zemalja čije su useljeničke politike bile uspješne, te uvažavajući potrebe i posebnosti Hrvatske, poručuje Gregurović.

hr Sun Jun 17 2018 10:18:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5888e30b1eea8fdf2b8b4598/80
Foto: DalmacijaNews

Građani uključite se: Participativno planiranje Proračuna za 2019. godinu

Gradu Splitu je u srpnju ove godine Institut za javne financije dodijelio priznanje za transparentnost gradskog proračuna na temelju provedenog istraživanja „Otvorenost proračuna županija, gradova i općina u razdoblju studeni 2017. – ožujak 2018.“

I dalje imajući namjeru podizati kvalitetu transparentnog i otvorenog načina planiranja proračuna, Grad Split ovaj put želi omogućiti sudjelovanje i svojim građanima u njegovom donošenju.    


Građani svoje prijedloge vezane uz proračun mogu slati ispunjavajući online obrazac za sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, koji se nalazi na internetskim stranicama Grada Splita.


Koje projekte građani mogu predlagati?


Nema ograničenja u pogledu predlaganja projekata pa tako građani u procesu izrade proračuna mogu predložiti projekte za koje smatraju da su im najnužniji te da mogu podignuti kvalitetu života u kotaru ili gradu.


Sudjelovanje u planiranju proračuna za 2019. traje do 23. studenog 2018. No i nakon toga građani mogu dostavljati svoje prijedloge koje će vrednovati stručne službe Grada te koristiti kod izrade rebalansa i proračuna u narednim godinama.


hr Thu Nov 15 2018 14:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ea688cb47398070d8b462b/80
Foto: N1

Sudac koji je krenuo u borbu protiv korupcije dolazi u Split: 'Ovu borbu možemo dobiti samo zajedničkim snagama'

Udruzi Antikorupcija svi njezini članovi mogu dostavljati svoja saznanja o korupciji i korupcijskim djelima, predati podatke ili dokumentaciju kojom raspolažu te dobiti stručnu i savjetodavnu pomoć. Udruga Antikorupcija dosad je pobudila veliko zanimanje građana, a u manje od četiri tjedna pristupilo joj je približno šest tisuća građana.

Upis članova obavljat će se u subotu 17. studenoga 2018. godine u Marmontovoj ulici kod Rive u vremenu od 10.00 do 14.00.

Udruzi Antikorupcija svi njezini članovi mogu dostavljati svoja saznanja o korupciji i korupcijskim djelima, predati podatke ili dokumentaciju kojom raspolažu te dobiti stručnu i savjetodavnu pomoć. Udruga Antikorupcija dosad je pobudila veliko zanimanje građana, a u manje od četiri tjedna pristupilo joj je približno šest tisuća građana.  


„Hrvatska će za nekoliko godina potpuno nestati ako nešto žurno ne poduzmemo i konačno se ne obračunamo s korupcijom koja desetljećima pustoši našu domovinu. Ovu borbu možemo dobiti samo zajedničkim snagama. Naš je cilj država u kojoj lobiji neće pisati zakone koji omogućuju golemu zaradu pojedinaca na štetu svih građana te država s učinkovitim i brzim pravosuđem koje mora postati temelj za oporavak društva. Također, cilj nam je društvo bez zapošljavanja po rodbinskoj vezi i stranačkoj pripadnosti, bez lista čekanja u bolnicama i neutemeljeno skupih zdravstvenih troškova, bez dodjele poljoprivredne zemlje i poticaja onima koji se ne bave poljoprivredom, odnosno stvaranje sveopćega temelja za gospodarski oporavak, rast plaća i mirovina te povratak naših građana u domovinu svojim obiteljima i prijateljima”, poručuje predsjednik udruge Antikorupcija Mislav Kolakušić te poziva sve zainteresirane u Marmontovu kod Rive u subotu 17. studenoga u vremenu od 10.00 do 14.00.


hr Thu Nov 15 2018 14:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Cijene konačno padaju: Što će sve pojeftiniti od 1. siječnja iduće godine?

Ako je vjerovati trgovcima i njihovim sadašnjim najavama, sniženje stope PDV-a s 25 na 13 posto na voće, povrće, meso, ribu, svježa jaja i dječje pelene trebali bi osjetiti i sami potrošači od Nove godine.

Navedenim će se proizvodima cijena spustiti otprilike za iznos smanjene stope, tako da ćemo na svježe prehrambene proizvode od 1. siječnja trošiti barem 10 posto manje nego sada.

Takvog je mišljenja i ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Tomislav Tolušić, koji ima još preciznije projekcije. Efekt smanjenja PDV-a na cijene bit će, poručuje on, 9,8 posto.

Pojeftinjenje određenih proizvoda neki trgovački lanci potvrdili su za Slobodnu Dalmaciju.

Iz “Lidla” tako poručuju kako će cijene, nakon što zakon bude izglasan, “biti prilagođene njihovim kupcima”. Porezno rasterećenje oni bi trebali osjetiti pri kupovanju svježeg voća, povrća, mesa, ribe, jaja, te pelena “Lidlove” robne marke Lupilu. Koliko će točno cijene u ovom trgovačkom lancu padati, nisu odgovorili.

Ako stope poreza na dodanu vrijednost na pojedinim proizvodima budu snižene, i “Tommy” će korigirati svoje maloprodajne cijene na niže, i to, kako tvrdi ovaj trgovac, minimalno za postotak smanjenja stope PDV-a.

“Nama je svakako u interesu da proizvodi budu cjenovno konkurentniji i da potrošači osjete pozitivne efekte novih poreznih mjera, u čemu ćemo uvijek dati svoj doprinos. Nadamo se, također, da dobavljači neće podizati svoje cijene, jer je i to uvjet za formiranje nižih cijena primjenom novih stopa PDV-a”, objašnjava Dario Mamić iz Korporativnih komunikacija tvrtke “Tommy”.

I u “Konzumu” imaju sličan stav – drže kako “sniženje za iznos niže stope PDV-a u cijene moraju ugraditi svi koji sudjeluju u dobavnom procesu”.

“Ako će svi naši dobavljači, sukladno dobroj poslovnoj praksi, to i učiniti, smanjenje PDV-a u potpunosti ćemo moći prenijeti i na krajnje kupce u “Konzumovim” trgovinama. Smanjenje PDV-a “Konzum” sigurno neće koristiti za povećanje svoje marže te vjerujemo da će tako postupiti i ostali”, poručuju iz “Konzuma”.

Dobra vijest stiže i iz najvećeg lanca drogerija u Hrvatskoj, DM-a. Pelene će, poručuju oni, svakako biti jeftinije nakon uvođenja snižene stope PDV-a.

Cijene pelena trebale bi biti niže za otprilike 10 posto. To znači da će, primjera radi, na jednom pakiranju od 52 pelene, koje sada košta 124 kune, roditelji male djece štedjeti od Nove godine otprilike 12 kuna, piše Antena Zadar

hr Thu Nov 15 2018 14:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2e00902af47fd3478b459f/80

Vlasnica kafića: Majka pisala Daruvarcu da bi bila u boljoj vezi s njim nego što je kći

Optužba je istaknula da je svjedokinja pristrana i da je cijeli iskaz predočen tako da se ne sjeća ničega protiv optuženog, ali da se itekako potrudila oštećenu 18-godišnjakinju prikazati kao kurvu.

U Zadru je nastavljeno suđenje Darku Kovačeviću Daruvarcu za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i prijetnju 18-godišnjoj Zadranki s kojom je bio u povremenoj vezi. 

Na prvom ročištu Daruvarac je zanijekao krivnju i unatoč tvrdnji psihijatra da je bio ubrojiv inzistirao da je taj dan popio dvije litre vina, deset viski-kola i niz preparata za bildanje. Da će obrana inzistirati na obrani da su alkohol i steroidi "uzrok premlaćivanja" potvrđeno je i predavanjem članka "Anabolici uzrokuju agresiju" koju je predala okrivljenikova obrana. Zahtjev za novo vještačenje i takvu obranu DORH je nazvao cirkusom. 

Darko Kovačević, podsjetimo, 13. lipnja u jednom zadarskom kafiću udarao je djevojku lupajući joj  glavom o umivaonik, brutalno je premlatio i teško ozlijedio pred brojnim svjedocima. Slomio joj je nos i vilicu. 

Na ročištu čak troje od četiri svjedoka premlaćivanja nije došlo. Jedan svjedok opravdao se probavnim problemima, druga svjedokinja opravdala se da nema kome ostaviti djecu, a treći svjedok nije se ni opravdao. Svjedočila je jedino vlasnica kafića. 

– Ja sam bila u kafiću kada se to dogodilo i nisam vidjela udaranje. Vidjela sam djevojku krvavu po licu. Kada sam je izvodila iz kafića, govorila je da je u strahu od svoje majke i nije dala da zovemo hitnu. Rekla je da joj mama ne smije doznati za ozljede, ali susjeda je zvala hitnu. Bila sam s Darkom Kovačevićem na fešti prije toga i vidjela sam ga da pije vino i viski. Bila sam tamo sa suprugom i djetetom i sjedila sam pored Darka Kovačevića i vidjela da je popio veliku količinu alkohola – rekla je M. B., vlasnica kafića dodajući kako nije pogledala snimku brutalnog premlaćivanja. 

– Zanimalo me što je na snimci nadzorne kamere koju mogu vidjeti i na mobitelu, no ne znam zašto je nisam pogledala.


Demantirala je da su ona i njen suprug zabranili prijateljici premlaćene djevojke da zovu policiju i hitnu te da je baš ona rekla Darku Kovačeviću da bježi. Policiju i hitnu naposljetku su zvali stanari iz susjedne zgrade. Svjedokinja je zanijekala da je prijateljica s Daruvarcem.  

– Darko mi se par puta žalio da ga ona stalno opsjeda, da ne želi biti s njom i pokazao poruke gdje mu je djevojka rekla da će se ubiti ako je ostavi. Ona mi je rekla da ga voli. Nisam čula da joj je prijetio bombom – svjedočila je vlasnica kafića i rekla kako joj je Darko Kovačević pustio snimku razgovora oštećene i njezine majke u kojoj majka navodno optužuje kćer za tragediju u obitelji, kao i za navodnu vezu oštećene s jednim pjevačem i da ju je, iako jedva punoljetnu, našla u sobi u hotelu u Biogradu. 

– Majka je rekla da je Darko dobar dečko i da će ga njena kći uništiti. Pokazao mi je Darko poruku njene majke u kojoj mu je pisala da bi ona po godinama bila u boljoj vezi s njim nego što je njezina kći – svjedočila je vlasnica kafića u korist Kovačevića žaleći se da je ona doživjela prijetnje nakon događaja sa silovanjem i ubojstvom djeteta i da joj je netko s anonimnog broja telefona puštao snimke Zdravka Mamića. 

Rekla je da vjeruje da iza toga stoji majka oštećene. Njezin suprug, kako je rekla, nije se pojavio na sudu jer je dobio proljev i povraća. Optužba je istaknula da je svjedokinja pristrana i da je cijeli iskaz predočen tako da se ne sjeća ničega protiv optuženog, ali da se itekako potrudila oštećenu 18-godišnjakinju prikazati kao kurvu, javlja Večernji

hr Thu Nov 15 2018 13:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .