Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/592c6350b9e03e3f208b457c/80
Foto: Pixabay

Je li zdravo piti vodu za vrijeme jela ili ne?

Postoje dvije teorije: da vodu treba pijuckati tijekom obroka jer je to baš zdravo i druga, suprotna, da se to nikako ne smije činiti za vrijeme jela (jer NIJE zdravo) već se treba napiti poslije. Što je istina?

Možda bi neki rekli da za vrijeme jela treba piti vino ili pivo, no budimo ozbiljni. Govorimo o tekućini koja nam je neophodna za život (da, da, neki će opet reći vino ili pivo); preporuča se popiti barem 1,5 litre vode dnevno i ona je presudna za naše zdravlje, od funkcioniranja probave do hidratacije kože koja usporava čak i starenje, voda nam pomaže i pri mršavljenju, zadržavanju koncentracije, popravlja raspoloženje, podiže energiju itd. itd.

Kad govorimo o zdravlju prevencija je važnija od liječenja pa je važno i da znamo koje svakodnevne navike nam mogu naštetiti. Sigurno si već čula za teoriju da će voda nikako ne treba piti istovremeno dok jedemo jer će razrijediti kiseline u želucu koje razgrađuju hranu i poremetiti taj proces. Posljedica je otežana probava, tijelo neće apsorbirati sve korisne stvari iz hrane, a prijeti nam i nadutost. Istina ili mit?

Vodu treba piti praktički 24 sata dnevno, a istraživanja baš nisu potvrdila teoriju da nam šteti pijemo li ju za vrijeme jela. Ako i uzrokuje neke od navedenih stvari, dobrobiti daleko nadilaze te "minuse". S druge strane, istraživanje JESU dokazala kako voda uz jelo sprječava prejedanje pa tako i neželjeno dobivanje na težini. Ipak, tu govorimo o znatnijoj količini vode, o dvije češe ili više, a ne nekoliko gutljaja. Dapače, jedna je studija dokazala da su odrasli koji su pili po čašu vode prije obroka gubili više težine u dijetnom režimu od onih koji nisu pili.

A čaša vode prije ručka učinit će to da ćeš brže osjetiti sitost pa i pojesti manje. Također, pijuckanje uz jelo usporava i brzinu kojom jedemo i tako opet pojedemo manje. Naime, kad sporo jedemo ostavljamo dovoljno vremena mozgu da nam pošalje signal da više nismo gladni (obično mu treba 10 minuta otkako je hrana napunila želudac da nam to javi). Ne treba ni spominjati da ćemo više uživati u hrani jedemo li sporije, a imat ćemo i više vremena da razmislimo treba li jesti više pomfrita ili više salate. 

Voda pomaže i da hrana lakše prođe kroz naš probavni sustav pa pijenje zapravo dobro djeluje protiv nadutosti i konstipacije. Bingo! Kad se sve to zbroji, možemo zaključiti da vodu treba priti prije obroka, za vrijeme obroka i između obroka. - piše miss7

hr Sun Jun 03 2018 18:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0f6a170e4938d1438b4580/80
Foto: autoportal

Na današnji dan: U Parizu održana prva automobilska izložba u povijesti

124. rođendan prvog autosalona: na Elizejskim poljanama u francuskoj metropoli, koja je u to doba bila neprikosnoveni centar automobilskog svijeta, četiri su izlagača prezentirala devet automobila

Počeci izlaganja, odnosno salona automobila, nisu baš posve jasno istraženi, no za prvu se priredbu ove vrste načelno smatra Exposition Internationale de Velocipedie et de Locomotion Automobile, koja je održana u Parizu, Av. des Champs-Élysées, na današnji dan prije 124 godine.

O samoj se automobilskoj izložbi zapravo zna malo, osim da su na njoj izlagala četiri proizvođača i da je ukupno bilo izloženo devet automobila. Dakako, Francuska je u to doba bila neprikosnoveni centar automobilskog svijeta, pa je posve logično da je takva priredba i održana upravo ondje. - piše autoportal

Izvjesno, britanski je entuzijast Sir David Salomons bio odlučan ne dozvoliti prekomorskim susjedima da postanu toliko napredniji, te je već u proljeće sljedeće godine organizirao Horseless Carriage Exhibition, u mjestu Tunbridge Wells, čiji je bio gradonačelnik. 

Pojavilo se pet automobila, uvoznih, jer će prvi britanski automobil biti proizveden tek godinu potom. Iste je 1895. održana i prva izložba u njujorškom Madison Square Gardenu, a u njenom sklopu i prva automobilska utrka na američkom kontinentu. 

Tim trima povijesnim događajima počela je era salona automobila, koja traje i dana

hr Tue Dec 11 2018 08:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0820970e49384c3a8b457c/80
Foto: Pixabay

Najpametniji ljudi piju najviše alkohola, otkriveno je istraživanjem

Nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da najpametniji ljudi ujedno piju najviše alkohola.

“Što su žene educiranije, tim više piju alkohola i priznaju da imaju problema s pićem”, stoji u izvješću londonske Škole za ekonomiju koja je promatrala tisuću 39-godišnjaka, piše Index.

Otkriveno je da žene s fakultetskim diplomama imaju 50 posto veće šanse da svaki dan piju alkohol, a muškarci 49 posto veću vjerojatnost.

Grupa znanstvenika iz Finske provela je slično istraživanje i došla do gotovo jednakog zaključka.

“Inteligentnije osobe često počinju piti u adolescentskoj dobi, a i kasnije u životu konzumiraju više alkohola”, kažu.

Iako alkohol neće povećati inteligenciju i nije zdrav, jasno vam je zašto možda češće posežete za alkoholom od drugih.

hr Mon Dec 10 2018 19:46:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5a5a30e493810138b4811/80
Foto: PIXABAY

Stručnjaci tvrde: Ljudi iznad 40 godina ne bi trebali raditi više od tri dana tjedno

Ako ste stariji od 40 godina, niste ljubitelji petodnevnog radnog tjedna i u potrazi ste za razlogom kako biste radili manje - znanost je na vašoj strani

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godine su najviše produktivne kada rade tri dana tjedno ili manje, piše tportal.

Do navedenog zaključka znanstvenici su došli nakon što su pratili navike 3 tisuće muških i 3500 ženskih ispitanika. Tijekom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.

U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unatrag, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati sudionika istraživanja poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih sudionika istraživanja.

Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su sudionici zaduženi za rad 55 sati tjedno imali gore rezultate u kognitivnih ispitivanjima od onih koji su u mirovini ili nezaposleni.

'Mnoge zemlje trude se podići dobnu ljestvicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Razina intelektualne stimulacije može uvelike ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama', izjavio je koautor studije i profesor na Sveučilištu Kei, Collin McKenzie.

Sveučilišni profesor napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu 'važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba', te da skraćeno radno vrijeme može biti 'učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim'.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Psi nam pomažu da živimo dulje i sretnije, tvrde znanstvenici

Ako dvojite oko toga uzeti psa ili ne, donosimo vam jedan veliki razlog u korist ovog čovjekovog starog prijatelja. Vi njemu dom, on vama puno više

Vlasnici pasa reći će vam da je najljepše kada dođu kući, a tamo im se od srca, svaki dan istim žarom obraduje neka njuška, piše Život i stil.

Takav doček grije dušu, a znanstvenici idu korak dalje i kažu da psi ne samo da djeluju na naše emocionalno stanje, nego i na tjelesno. 

Ljud i koji imaju pse imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti. 

"Psi dobro djeluju na naše zdravlje. Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti potičući nas na tjelesne aktivnosti i snižavajući razinu stresa svojom prisutnošću.

Zabilježeno je da vlasnici pasa ne pate od manjka društva i socijalnih kontakata, odnosno da nisu usamljeni", stoji u studiji objavljenoj u časopis Scientific Reports. 

Za razliku od osoba koje žive same, vlasnici pasa imaju 36 posto manji rizik da razviju bolesti srca i krvnih žila te 33 posto manji rizik od prijevremene smrti. Kod vlasnika pasa koji žive u domaćinstvu s više ljudi ta rizik se snižava za još 11 posto.

Razlog je vrlo jednostavan. Ljudikoji imaju pse više su fizički aktivni što dobro djeluje na zdravlje. Tjelesna aktivnost čuva srce, žile, krvni tlak drži pod kontrolom i općenito produljuje vitalnost.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .