Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584fc7861eea8f3c498b4568/80
Foto: D.N.

Zbog šibenske crpke, izvanredna sjednica Gradskog vijeća do 14. siječnja

Na aktualnom satu šibenskoga GV-a se raspravljalo o tome je li dodjela koncesije Ini zakonita

Izvanredna sjednica šibenskoga Gradskog vijeća (GV) o koncesiji za benzinsku crpku Ine na šibenskoj rivi, gdje investitori namjeravaju izgraditi hotel vrijedan nešto manje od 50 milijuna kuna, bit će sazvana najkasnije do 14. siječnja dogodine, kada istječe rok od 60 dana za davanje koncesije. zaključeno je na sjednici GV-a u ponedjeljak. 

 Na aktualnom satu šibenskoga GV-a se raspravljalo o tome je li dodjela koncesije Ini zakonita. Ravnatelj Županijske lučke uprave Željko Dulibić, koji je i raspisao natječaj budući da je crpka na pomorskome dobru, istaknuo je da će, ako Gradsko vijeće odluči da je treba premjestiti s rive, učiniti sve kako bi se to i ostvarilo.

 Upravno vijeće te ustanove sastaje se sutra, a rok za davanje koncesije je 60 dana i istječe 14. siječnja. U tom će se razdoblju sastati GV, a u međuvremenu će biti pribavljeno mišljenje mjerodavnog ministarstva o tome može li se promijeniti Generalni urbanistički plan u koji ta crpka nije upisana. Gradsko vijeće nedavno je izglasovalo GUP, nakon čega su pitanje o crpki u planu postavili investitori Zoran Popović i Ante Mioč te danas gradska oporba.

 Madlena Roša Dulibić iz Upravnog odjela za prostorno planiranje rekla je da se dogodila tehnička pogreška u dokumentu koji je bio pred gradskim vijećnicima jer, kako je istaknula, crpke u pravom GUP-u ima, a u onom koji su izglasovali gradski vijećnici nema.

  Vijećnik HDZ-a Damir Lučev, koji je i ravnatelj županijskoga Zavoda za prostorno uređenje, napomenuo je da Gradsko vijeće mora odlučiti da crpka bude i u GUP-u jer - odluči li suprotno - cijeli GUP opet mora na javnu raspravu.

 Zbog benzinske crpke, investitori Zoran Popović i Ante Mioč poslali su u petak priopćenje u kojem su gradonačelnika Burića optužili za pogodovanje Ini i prekršeno obećanje o pumpi. Pozvali su gradske vijećnike da rasprave o navodnom pogodovanju Ini, a jutros su novinarima i vijećnicima podijelili "Vodič za standardnu prevaru investitora".

 Anita Škugor Kodžoman pozvala je gradonačelnika u ime Kluba HDZ-a da objasni što je istina u vezi s pumpom.

- Grad Šibenik ne raspisuje koncesiju na pomorskome dobru, nego to u skladu s zakonom čini Županijska lučka uprava. Grad tek daje neobvezujuće mišljenje, i ne samo u tom slučaju -rekao je Burić i dodao da mišljenje koje su dali proistječe iz ugovora koji je Grad potpisao s Inom u vezi s rješavanjem duga Tvornice elektroda i ferolegura (TEF).

 Naime. 30. travnja 2014. Ina je sklopila nagodbu sa Šibenikom i TEF-om u vezi s dugom TEF-a koji je bio u vlasništvu toga grada. U skladu s nagodbom Šibenik, koji je Vladinom odlukom iz 1998. obvezan podmiriti tražbine Ine od TEF-a, Ini će isplatiti 13 milijuna kuna u dvije rate do kraja 2015. Također, Ina će u Šibeniku dobiti novu lokaciju za benzinsku postaju ili novčanu naknadu nakon pet godina ako se ne pronađe zadovoljavajuća lokacija, čime će se Gradu omogućiti nastavak planiranog investicijskog ulaganja na imovini TEF-a,  stoji u ugovoru potpisanom 30. travnja 2014.

 Kako je danas rekao gradonačelnik, Šibenik je bio obvezan pronaći alternativnu lokaciju, a ako to ne učini, mora platiti četiri milijuna kuna. Ina je tada neslužbeno najavila da Grad oslobađa od obveze plaćanja četiri milijuna kuna ako opet dobije 20-godišnju koncesiju za crpku na rivi, rekao je Burić. 

 Za crpku na rivi ovlastilo ga je, kako je rekao, Gradsko vijeće jednoglasnom odlukom kada je prihvatilo ugovor Grada i Ine u vezi s TEF-om.  - Ako me ovo Gradsko vijeće ovlasti da smo svi za micanje pumpne stanice na rivi, onda sve pet. U protivnom, bilo kakvo mišljenje Grada s mojim potpisom, koje je u suprotnosti sa zakonom, nanosi štetu gradu od četiri milijuna kuna. Pumpa ni u jednoj varijanti ne ostaje u ovakvom obliku, nego će biti uvjetovana prilagodbom. Da ja nisam podržavao gradnju hotela na rivi, ne bi on došao u ovo stanje. Mene nitko u ovim godinama medijskim pritiskom i politikanstvom neće natjerati na nezakonite radnje - istaknuo je Burić.

 Predsjednik Kluba vijećnika SDP-a Joško Šupe prozvao je Burića da govori jedno, a radi drugo te kako je govorio kako je cijena micanja pumpe neusporedivo manja od koristi koju će Grad imati od hotela. 

 Burić je rekao Šupi da pročita ugovor između Grada i Ine.   "Ono što smo obećali investitorima, to smo i napravili. Postojala je i rezervna lokacija, ali Ina je nije prihvatila", rekao je Burić. 

 Pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Tihomir Paškov podsjetio je na sjednicu Gradskog vijeća iz 2014. godine, kada je prihvaćen dogovor Grada i Ine.  Šupe je tada govorio kako nikad neće opstruirati taj ni bilo koji projekt koji znači dobrobit za građane, rekao je Paškov.

 Vijećnik Narodne stranke – reformista Petar Baranović rekao je da je crpka na pomorskome dobru nad kojim nitko ne može imati vlasništvo. Županijska lučka uprava nije mogla pouzdano pomoći Gradu jer se mogao javiti Crodux s višom ponudom.

- Mi svoje odnose s Inom ne možemo rješavati ostavljanjem crpke na obali. Mislite li da pumpa tu treba biti ili da treba ići na primjereniju lokaciju? Kako je moguće da ste, bez obzira na preporuke Ministarstva kulture, za pumpu na rivi i kako je moguće da Vi potpisujete mišljenje Grada kojim se preporučuje da pumpa ostane - rekao je Baranović.

 Gradonačelnik Burić odgovorio je da je Baranović sve točno rekao, osim jednog detalja - kako bi Grad, da je na natječaju netko drugi dobio koncesiju, Ini morao platiti četiri milijuna kuna.  Možemo donijeti odluku da platimo četiri milijuna i da se Ina makne. Kao građanin, bio bih najsretniji da je nema na rivi, dodao je Burić.

- Možda ćemo kao grad jedini ostati bez pumpe u užem centru. Najidealnije rješenje je pronaći zamjensku parcelu za Inu, ali je nismo uspjeli pronaći. Našli smo parcelu koja je bila privatna, ali Ina ju je odbila zbog tehničkih uvjeta - istaknuo je Burić.



Facebook komentari

hr Mon Dec 19 2016 17:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59240d65b9e03ec2178b45da/80
Foto: Screenshot / YouTube

Čeka se dolazak Ante Todorića i raspisivanje tjeralice za Ivicom Todorićem

U ponedjeljak rano ujutro istražitelji su pokucali na vrata Kulmerovih dvora, došli su u pretres zbog kriminala u Agrokoru. Tražili su Ivicu Todorića, Antu Todorića, Ivana Todorića i Hrvoja Balenta. Našli su samo zadnjega.
Prva trojica nalaze se van Hrvatske. Gdje točno? Ante Todorić je sigurno u Londonu, potvrdio je to njegov odvjetnik Fran Olujić koji je otkrio da je njegov klijent odjavio boravište u Hrvatskoj i s 5. rujnom je prijavljen u Londonu. Gdje su Ivica i Ivan još uvijek nije poznato, kao destinacije gdje bi mogli biti navode se London i Beograd, javlja Index.

Najavljen dolazak Ante Todorića

Odvjetnici Ante Todorića već danima govore kako će njihov klijent doći na ispitanje. Iz Londona je "krenuo već neki dan", a kako je jučer kazao Olujić njegov dolazak u Zagreb očekuje se danas ili najkasnije sutra ujutro.

Novinari su i jučer čekali Todorića na aerodromu, no nije se pojavio. U međuvremenu se proširila informacija kako će on doći avionom u neku od susjednih država te će zatim autom doći do Zagreba.

Tjeralica za Ivicom Todorićem

Danas bi trebala biti raspisana i tjeralica za Ivicom Todorićom nakon čega bi se aktivirao i europski uhidbeni nalog.

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 08:45:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e8fb18b9e03e9b888b4576/80

Todorićev mlađi sin luksuznu dubrovačku vilu naglo prodao svojim kumovima

Zahtjev za promjenu vlasništva, a na temelju kupoprodajnog ugovora, podnesen je sredinom ožujka ove godine, a kao nova vlasnica ovih se dana u zemljišne knjige upisala Iris Valentić

U jeku krize s Agrokorom, koja već nekoliko mjeseci potresa hrvatsko gospodarstvo, mlađi sin Ivice Todorića, Ivan, odlučio se riješiti (prodati) luksuzne nekretnine u Dubrovniku. - piše DuList

Riječ je o vili na Pločama, nedaleko od tvrđave Revelin, koju je Ivan Todorić prije tri godine dobio na dar od oca Ivice. No, u cijeloj toj priči najzanimljiviji je kupac. Naime, zahtjev za promjenu vlasništva, a na temelju kupoprodajnog ugovora, podnesen je sredinom ožujka ove godine, a kao nova vlasnica ovih se dana u zemljišne knjige upisala Iris Valentić.

Upravo je ona 2011. godine istu vilu prodala Ivici Todoriću, koji ju je kasnije ugovorom o darovanju prenio na mlađeg sina. Svakako treba spomenuti kako Iris Valentić i Ivana Todorića veže i kumstvo budući da je Ivan bio vjenčani kum njenom suprug Ivanu Valentiću. Iris Valentić kćer je dubrovačkog poduzetnika Srećka Žuneca, koji je danas luksuznu vilu na Pločama kupio 2007. godine. Nekretnina, koja ima svojstvo spomenika kulture, bila je u derutnom stanju, a riječ je o obiteljskoj stambenoj zgradi i tada ruševnoj vrtnoj zgradi s pripadajućim zemljištem ukupne površine od 649 ‘kvadrata’. Prije Žunecove kupnje ovaj je spomenik kulture bio po pravu prvokupa ponuđen Vladi RH, Gradu Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no interesa za kupnju nije bilo. Svakako se treba prisjetiti kako je to bilo ‘zlatno doba’ tržišta nekretnina na krajnjem jugu Hrvatske kada su dubrovački ‘kvadrati’ itekako bili na cijeni.

Od Žuneca do Todorića i natrag

Nekretninu u ne baš sjajnom stanju Žunec je odlučio obnoviti i pretvoriti u luksuzni objekt za goste veće platežne moći s vanjskim bazenom koji objektu, budući da je smješten u blizini gradskih zidina, daje posebnu vrijednost. No, Žunec je svoju vilu 2010. godine darovao kćeri Iris udanoj Valentić, a koja ju je, dakle, prodala Ivici Todoriću. Inače, Iris se 2009. godine udala za Ivana Valentića, sina nekadašnjeg hrvatskog premijera Nikice Valentića, kojemu je kum na vjenčanju bio dakle mlađi Todorićev sin Ivan. Upravo je njemu otac Ivica darovao ovu dubrovačku vilu. Naime, Todorić je vilu od Iris Valentić kupio 2011. godine kada je izvršena predbilježba prava vlasništva, no tek dvije godine kasnije izvršena je uknjižba vlasničkog prava. Nedugo nakon toga Ivica Ugovorom o darovanju vilu prepušta svome sinu Ivanu, koji je sve do nedavno bio upisan kao njen vlasnik. No, Ivan je vilu odlučio ‘vratiti’ Iris Valentić, koja je tako nakon šest godina ponovno postala njenom vlasnicom. 

U jeku krize

Svakako treba istaknuti kako je kriza u koncernu Agrokor, gdje je u Nadzornom odboru kao predsjednik prije izvanredne uprave, sjedio Ivan Todorić, bila na vrhuncu upravo u ožujku kada je i predan zahtjev za upisom novog vlasnika ove dubrovačke vile, a na temelju ugovora o kupoprodaji. Već tada su se mediji u Hrvatskoj naveliko raspisali o imovini, odnosno o luksuznim pokretninama i nekretninama obitelji Todorić, a ovih dana sve se glasnije spominje i mogućnost kako će ruska Sberbanka krenuti u preuzimanje dijela privatne imovine Ivice Todorića i njegove obitelji koja je služila kao jamstvo za posljednji kredit od 100 milijuna eura. No, dubrovačka vila nema nikakvih terećenja. Inače, luksuzno uređena vila s privatnim bazenom, kojoj je danas vlasnica Iris Valentić, može se pronaći na internetskim tražilicama za iznajmljivanje pod nazivom Villa Revelin.- piše DuList

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c100e4b473988eac8b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

"Umirovljenici su nam siromašni, uvijek iste udruge dobivaju novac"

Prosječna starosna mirovina u prosincu bila je 2482 kune ili 42,5 posto prosječne neto plaće. Prosječna mirovina iznosila je 2255 kuna, udio te mirovine u prosječnoj neto plaći za prosinac iznosio je 38,6 posto

 Saborski klubovi u četvrtak su, razmatrajući Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za prošlu godinu još jednom upozorili na siromaštvo i težak položaj hrvatskih umirovljenika, ali i poručili kako će mirovine moći porasti tek kad se značajnije poveća broj osiguranika, odnosno zaposlenih.

 Koliko su naši umirovljenici siromašni govori i podatak da ih gotovo 95 tisuća ima mirovinu manju od 500 kuna, rekla je Dragana Jeckov (SDSS) zapitavši se kako uopće preživljavaju. Izgleda da umirovljenici nisu stup ovog društva, da nisu nosili teret njegove izgradnje, tako su degradirani, primijetila je zastupnica.

Zavod je na kraju prošle godine evidentirao 1,2 milijuna korisnika i 1,4 milijuna osiguranika, omjer između te dvije skupine bio je 1 : 1,17, godinu prije bio je 1 : 1,15.

Prosječna starosna mirovina u prosincu bila je 2482 kune ili 42,5 posto prosječne neto plaće. Prosječna mirovina iznosila je 2255 kuna, udio te mirovine u prosječnoj neto plaći za prosinac iznosio je 38,6 posto.

Zabrinjava nizak udio prosječne mirovne u prosječnoj plaći, baš kao i porast broja invalidskim mirovina za čak 33 posto, kaže Mirando Mrsić (SDP) i ističe da se bez 400 do 500 tisuća novozaposlenih neće moći održati ni zdravstveni, ni mirovinski sustav.

Bunjac: Smanjimo zastupnicima plaće na 500 kuna

I HNS-ova zastupnica Božica Makar priznaje da će se o značajnijem povećanju mirovina moći razmišljati tek kad se poveća broj osiguranika i to "za najmanje sto tisuća". Treba zadržati svakog građanina da ostane u Hrvatskoj, u suprotnom trebat će razmišljati o privlačenju radne snage iz drugih zemalja, rekla je Makar. 

Njezina konstatacija da su mirovine "stvarno niske" i da nisu dovoljne za pokriće osnovnih potreba, ali da "treba biti svjestan realnosti", razljutila je Branimira Bunjca (ŽZ) koji je predložio da se svim zastupnicima plaće smanje na 500 kuna, te da je to realnost dok se ne nađe način da se poboljša položaj umirovljenika.

Siguran sam da bi do 1. studenoga dobili niz kreativnih rješenja, a mirovine se povećale, rekao je Bunjac koji je Vladu prozvao da ne rješava problem umirovljenika.

Zapitao se i tko bi to useljavao u Hrvatsku, te ustvrdio da bi to bili samo oni koji imaju manje od nas, konkretno građani BiH, Crne Gore, Makedonije...

Klubovi su pohvalili rad samog Zavoda, koji je na kraju prošle godine zapošljavao 2597 radnika, 84 manje nego godinu prije.

Zekanović: Godinama iste udruge dobivaju novac

Sabor je raspravio izvješća o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za prošlu i pretprošlu godinu, pri čemu je Hrvoje Zekanović (Hrast) ustvrdio da se novac već 15 godina dijelio udrugama po svjetonazorskom i ideološkom ključu, "a ne kako je trebalo".

Pobrojao je tko je sve dobivao novac, te naveo da je to bila i Documenta Vesne Teršelić koja je "eksplicitno" rekla da je Domovinski rat bio građanski. Ta udruga isključivo služi za revizionizam, za širenje neistina o Domovinskom ratu, ustvrdio je Zekanović i poručio da je protiv toga da uvijek iste udruge, sa istog, lijevog spektra, po inerciji godinama dobivaju novac.

Neka se u nevladine udruge pošalje financijska policija i neka se same financiraju, predložio je nezavisni zastupnik Željko Glasnović.

Moji su stavovi suprotni Documenti, no aktivizam je u društvu bitan, rekao je Miro Bulj (Most), koji je problematizirao kriterije podjele novca, te broj zaposlenih u Nacionalnoj zakladi.

Sladoljev: Za dobiveni novac iphone 'sedmica'

Mostov zastupnik Marko Sladoljev traži bolju kontrolu novca koji dobiju udruge. Imam informaciju da je čelnik jedne udruge za dobiveni novac od Zaklade kupio iphone 'sedmicu', naveo je zastupnik.

Rad Zaklade godišnje stoji oko 4 milijuna kuna, dobar dio pokriven je iz tehničke pomoći Europskog socijalnog fonda, u Zakladi je 10-ak zaposlenih u nacionalnom odjelu te 20-ak na programskom i financijskom praćenju udruga koje su dobile sredstva iz ESF, a kriterije financiranja propisala je Vlada, rekao je Luka Bogdan, zamjenik ravnateljice Zaklade.

Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 21:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e8d874b9e03e86878b45cd/80
Foto: Pixabay

Vakula je reko: Razdoblje stabilnog i iznadprosječno toplog vremena uskoro završava

U većini ćemo krajeva ponovno imati kišu, uglavnom kratkotrajnu, a i temperatura će se sniziti na vrijednosti bliže prosječnima posljednjeg desetodnevlja listopada, kazao je Vakula
Razdoblje stabilnog i iznadprosječno toplog vremena, te uglavnom suhog, kakvo u ovoj kombinaciji u ovo doba godine i nije baš tako često, uskoro završava. U većini ćemo krajeva ponovno imati kišu, uglavnom kratkotrajnu, a i temperatura će se sniziti na vrijednosti bliže prosječnima posljednjeg desetodnevlja listopada, gdje kad prolazno i niže od njih. I to nije sve - promjena ima i u dugoročnijoj prognozi. - kaže glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Listopad

Posljednjih je dana
, pod djelovanjem polja povišenoga tlaka zraka, oborine bilo vrlo malo, većinom i nimalo. I do nedjelje će oborine uglavnom izostati, pa će mjestimice ovo biti jedno od u povijesti malobrojnih sasvim suhih razdoblja od 12. do 22. listopada. Ponegdje čak i bez ijedne kišne kapi. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Marjanu iznad Splita posljednji se puta to dogodilo 1995. godine, i prije toga još samo u 4 listopada, a svakodnevni podaci postoje od 1948. godine. U zagrebačkome Maksimiruposljednji put još davnije, 1978. godine. I prije toga još samo 1968., 1965., 1959., i 1956., a svakodnevni podaci postoje od 1949.

Ovi su dani u mnogim mjestima i kao malo koji ovog dijela godine po iznadprosječno visokoj najvišoj dnevnoj temperaturi zraka. Ostvare li se prognoze do kraja tjedna, za što postoji vrlo velika vjerojatnost, u Maksimiru će ovo biti prvi niz u povijesti mjerenja od 10 dana, od 12. do 21. listopada, s najvišom temperaturom zraka 20,0 °C i višom, a oko 20 °C bit će i u nedjelju, pri čemu je srednja najviša temperatura viša od ovogodišnje u istom razdoblju bila samo 2014. godine. Podjednaka iznimnost, blizu rekordne, bilježi se i drugdje u Hrvatskoj, primjerice, u Rijeci, Kninu i Splitu.

I premda će još iznadprosječno toplih dana u nastavku godine jamačno biti, poneki vjerojatno barem ponegdje već u sljedećem tjednu, ovako dugotrajno i toplo razdoblje, kakvo imamo od 12. listopada, i koje ćemo imati do kraja ovoga tjedna, ove se godine diljem Hrvatske gotovo sigurno više neće ponoviti. Što i ne treba čuditi, budući da je već druga polovina listopada.

Slijedi promjena - kiša, bura, zahlađenje, u gorju i snijeg

Lagani pad tlaka i sve češći i osjetniji jugozapadnjak i jugo predznak su završetka djelovanja anticiklone u našem dijelu Europe i skore promjene vremena, s oborinama i zahladnjenjem. Prošlih smo dana od oborine imali samo mjestimičnu izmaglicu i rosulju iz niskih oblaka i magle, najčešće na zadarskom području, a već od sutra na Jadranu će biti i češće i zamjetnije oborine, osobito na sjevernom dijelu. 
Tijekom nedjelje, u većini krajeva vjerojatno tek kasno poslijepodne te osobito navečer i u noći na ponedjeljak kiše će biti gotovo posvuda, često i u obliku pljuskova, gdjegod i obilnijih, praćenih munjama i gromovima. Zapuhat će sjeverni i sjeveroistočni vjetar, u unutrašnjosti kratkotrajno i jak, a i temperatura će se naglo sniziti pa će u gorju biti moguć i snijeg. Za drugu polovinu listopada ništa neobično, ali ako se zna da je najniža temperatura zraka na Zavižanu danima viša od 6 °C, štoviše, čak 3 dana zaredom nije se spuštala ispod 10 °C, te da je najviša već tjedan dana između 13 i čak 18 °C - red je upozoriti.

Na Jadranu će nakon često umjerenog i jakog juga u nedjelju, već navečer na sjevernom dijelu, tijekom ponedjeljka posvuda - zapuhati često jaka bura, gdjegod i olujna, ne samo na udare. 

Relativno će vjetrovito vjerojatno biti i u utorak, a od srijede se izračuni kompjutorskih modela atmosfere prilično razlikuju pa prognoza za posljednji listopadski tjedan trenutačno nije jako pouzdana - vjerojatnija je ponovna stabilizacija vremenskih prilika i zatopljenje, ali ne smije se isključiti ni mogućnost zadržavanja promjenljivijeg i relativno svježeg vremena.

Studeni

Ni prognoze za sljedeće mjesece, osobito one do kraja godine, nisu postojane kao što su bile za primjerice ljeto. Uostalom, tu nepostojanost već su pokazivale i potkraj rujna. Sudeći prema trenutačnim izračunima ona poznata: "Studeni od tuda mu ime, jer studeno on navišća vrime" djelomice će se ostvariti. Srednja mjesečna temperatura najvjerojatnije će u većini Hrvatske biti oko prosječne za studeni, ili malo viša, pri čemu je ponovno povećana vjerojatnost viška oborine u odnosu na srednje mjesečne vrijednosti.

Prosinac, zima

Još znatnije su se promijenile prognoze za prosinac. Najnoviji mnogobrojni izračuni različitih modela za dugoročno prognoziranje upućuju na pripremu dodatnih energenata za grijanje, zamjenu ljetnih u zimske gume te druge aktivnosti uobičajene prije zimske sezone, budući da je povećana vjerojatnost i za temperaturu zraka oko prosječne prosinačke, u mnogim mjestima čak i malo niže od nje, a i za povremeni snijeg. Ako slučajno i izostane onaj prirodni, budući da je trenutačno vjerojatniji manjak ukupne prosinačke količine oborine u odnosu na prosjek - uvjeta za stvaranje umjetnog će vrlo vjerojatno biti. 


Facebook komentari

hr Thu Oct 19 2017 19:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .