Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584fc7861eea8f3c498b4568/80
Foto: D.N.

Zbog šibenske crpke, izvanredna sjednica Gradskog vijeća do 14. siječnja

Na aktualnom satu šibenskoga GV-a se raspravljalo o tome je li dodjela koncesije Ini zakonita

Izvanredna sjednica šibenskoga Gradskog vijeća (GV) o koncesiji za benzinsku crpku Ine na šibenskoj rivi, gdje investitori namjeravaju izgraditi hotel vrijedan nešto manje od 50 milijuna kuna, bit će sazvana najkasnije do 14. siječnja dogodine, kada istječe rok od 60 dana za davanje koncesije. zaključeno je na sjednici GV-a u ponedjeljak. 

 Na aktualnom satu šibenskoga GV-a se raspravljalo o tome je li dodjela koncesije Ini zakonita. Ravnatelj Županijske lučke uprave Željko Dulibić, koji je i raspisao natječaj budući da je crpka na pomorskome dobru, istaknuo je da će, ako Gradsko vijeće odluči da je treba premjestiti s rive, učiniti sve kako bi se to i ostvarilo.

 Upravno vijeće te ustanove sastaje se sutra, a rok za davanje koncesije je 60 dana i istječe 14. siječnja. U tom će se razdoblju sastati GV, a u međuvremenu će biti pribavljeno mišljenje mjerodavnog ministarstva o tome može li se promijeniti Generalni urbanistički plan u koji ta crpka nije upisana. Gradsko vijeće nedavno je izglasovalo GUP, nakon čega su pitanje o crpki u planu postavili investitori Zoran Popović i Ante Mioč te danas gradska oporba.

 Madlena Roša Dulibić iz Upravnog odjela za prostorno planiranje rekla je da se dogodila tehnička pogreška u dokumentu koji je bio pred gradskim vijećnicima jer, kako je istaknula, crpke u pravom GUP-u ima, a u onom koji su izglasovali gradski vijećnici nema.

  Vijećnik HDZ-a Damir Lučev, koji je i ravnatelj županijskoga Zavoda za prostorno uređenje, napomenuo je da Gradsko vijeće mora odlučiti da crpka bude i u GUP-u jer - odluči li suprotno - cijeli GUP opet mora na javnu raspravu.

 Zbog benzinske crpke, investitori Zoran Popović i Ante Mioč poslali su u petak priopćenje u kojem su gradonačelnika Burića optužili za pogodovanje Ini i prekršeno obećanje o pumpi. Pozvali su gradske vijećnike da rasprave o navodnom pogodovanju Ini, a jutros su novinarima i vijećnicima podijelili "Vodič za standardnu prevaru investitora".

 Anita Škugor Kodžoman pozvala je gradonačelnika u ime Kluba HDZ-a da objasni što je istina u vezi s pumpom.

- Grad Šibenik ne raspisuje koncesiju na pomorskome dobru, nego to u skladu s zakonom čini Županijska lučka uprava. Grad tek daje neobvezujuće mišljenje, i ne samo u tom slučaju -rekao je Burić i dodao da mišljenje koje su dali proistječe iz ugovora koji je Grad potpisao s Inom u vezi s rješavanjem duga Tvornice elektroda i ferolegura (TEF).

 Naime. 30. travnja 2014. Ina je sklopila nagodbu sa Šibenikom i TEF-om u vezi s dugom TEF-a koji je bio u vlasništvu toga grada. U skladu s nagodbom Šibenik, koji je Vladinom odlukom iz 1998. obvezan podmiriti tražbine Ine od TEF-a, Ini će isplatiti 13 milijuna kuna u dvije rate do kraja 2015. Također, Ina će u Šibeniku dobiti novu lokaciju za benzinsku postaju ili novčanu naknadu nakon pet godina ako se ne pronađe zadovoljavajuća lokacija, čime će se Gradu omogućiti nastavak planiranog investicijskog ulaganja na imovini TEF-a,  stoji u ugovoru potpisanom 30. travnja 2014.

 Kako je danas rekao gradonačelnik, Šibenik je bio obvezan pronaći alternativnu lokaciju, a ako to ne učini, mora platiti četiri milijuna kuna. Ina je tada neslužbeno najavila da Grad oslobađa od obveze plaćanja četiri milijuna kuna ako opet dobije 20-godišnju koncesiju za crpku na rivi, rekao je Burić. 

 Za crpku na rivi ovlastilo ga je, kako je rekao, Gradsko vijeće jednoglasnom odlukom kada je prihvatilo ugovor Grada i Ine u vezi s TEF-om.  - Ako me ovo Gradsko vijeće ovlasti da smo svi za micanje pumpne stanice na rivi, onda sve pet. U protivnom, bilo kakvo mišljenje Grada s mojim potpisom, koje je u suprotnosti sa zakonom, nanosi štetu gradu od četiri milijuna kuna. Pumpa ni u jednoj varijanti ne ostaje u ovakvom obliku, nego će biti uvjetovana prilagodbom. Da ja nisam podržavao gradnju hotela na rivi, ne bi on došao u ovo stanje. Mene nitko u ovim godinama medijskim pritiskom i politikanstvom neće natjerati na nezakonite radnje - istaknuo je Burić.

 Predsjednik Kluba vijećnika SDP-a Joško Šupe prozvao je Burića da govori jedno, a radi drugo te kako je govorio kako je cijena micanja pumpe neusporedivo manja od koristi koju će Grad imati od hotela. 

 Burić je rekao Šupi da pročita ugovor između Grada i Ine.   "Ono što smo obećali investitorima, to smo i napravili. Postojala je i rezervna lokacija, ali Ina je nije prihvatila", rekao je Burić. 

 Pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Tihomir Paškov podsjetio je na sjednicu Gradskog vijeća iz 2014. godine, kada je prihvaćen dogovor Grada i Ine.  Šupe je tada govorio kako nikad neće opstruirati taj ni bilo koji projekt koji znači dobrobit za građane, rekao je Paškov.

 Vijećnik Narodne stranke – reformista Petar Baranović rekao je da je crpka na pomorskome dobru nad kojim nitko ne može imati vlasništvo. Županijska lučka uprava nije mogla pouzdano pomoći Gradu jer se mogao javiti Crodux s višom ponudom.

- Mi svoje odnose s Inom ne možemo rješavati ostavljanjem crpke na obali. Mislite li da pumpa tu treba biti ili da treba ići na primjereniju lokaciju? Kako je moguće da ste, bez obzira na preporuke Ministarstva kulture, za pumpu na rivi i kako je moguće da Vi potpisujete mišljenje Grada kojim se preporučuje da pumpa ostane - rekao je Baranović.

 Gradonačelnik Burić odgovorio je da je Baranović sve točno rekao, osim jednog detalja - kako bi Grad, da je na natječaju netko drugi dobio koncesiju, Ini morao platiti četiri milijuna kuna.  Možemo donijeti odluku da platimo četiri milijuna i da se Ina makne. Kao građanin, bio bih najsretniji da je nema na rivi, dodao je Burić.

- Možda ćemo kao grad jedini ostati bez pumpe u užem centru. Najidealnije rješenje je pronaći zamjensku parcelu za Inu, ali je nismo uspjeli pronaći. Našli smo parcelu koja je bila privatna, ali Ina ju je odbila zbog tehničkih uvjeta - istaknuo je Burić.



Facebook komentari

hr Mon Dec 19 2016 17:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ca49c1eea8f10fd8b4617/80
Foto: Rade Popadić

Snijeg zabijelio dijelove Korčule, Brača i Pelješca, pahulje ponegdje i uz obalu

Pravo zimsko vrijeme nastavilo se i novom tjednu. Iako je izostala izraženija hladnoća, snijeg je jutros padao na većini srednjodalmatinskih otoka
Sredozemna ciklona od jutra djeluje na vrijeme u Dalmaciji. Iako joj se centar nalazi nad južnom Italijom, već je u prvom dijelu dana donijela mjestimične oborine.

Zasad se oborine većinom drže otvorenog mora, a južnije od Lastova ima i grmljavine. Na otocima povremeno padao i kiša i snijeg. Jutros gotovo da nema otoka na kojem nije bilo snježnih pahulja, uključujući Brač, Hvar, Vis i Korčulu. Snijeg većinom ne stvara snježni pokrivač, no zabijelili su se diijelovi Korčule, Pelješca, Hvara i Brača.

Slabog snijega bilo je i na obalnom području između Šibenika i Zadra, a novi snježni pokrivač stvorio se s južne strane tunela Sv. Rok. Na Mosoru snijeg pada do podnožja planine i zadržava se tek u višim predjelima. Tako je slabog snijega bilo u Dubravi, Gornje i Donjem Sitnom, a u kasno jutro pahulja je bilo u višim predjelima Žrnovnice.

Snijeg mjestimice pada i u Dalmatinskoj zagori.

Sredinom dana temperature zraka u Dalmaciji su od 0°C na širem imotskom području do 8°C u Makarskoj i na krajnjem jugu Dalmacije. Sveti Jure na Biokovu najhladnija je planinaska postaja u Dalmaciji, a temperatura zraka sredinom dana pala je na -9°C.

Najjača bura jutros je puhala na sjevernom Jadranu i podno Velebita. Na masleničkom području bura ima udare preko 140 km/h. U Splitu još nema olujnih udara, najjači udar do 12 sati iznosio je 58 km/h, no bura će sljedeća dva dana biti u značajnom jačanju.


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 11:47:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c7a6a1eea8f12fd8b462f/80
Foto: Rade Popadić

Povratak u školu: Kako zaštititi djecu od gripe

Epidemija gripe sve je jača, oboljelih je na tisuće, a pravo stanje, upozoravaju stručnjaci, vidjet će se kada 495.000 učenika osnovnih i srednjih škola u ponedjeljak sjedne u klupe

Smanjenje broja oboljelih očekuje se tek krajem veljače.

Iako se svi stručnjaci slažu kako prave zaštite od oboljenja osim cijepljenja nema, postoje savjeti kojih se treba pridržavati kako bi se rizik od obolijevanja ipak malo smanjio, posebno za djecu, roditelje i profesore koji se u ponedjeljak vraćaju u školu.

Provjetravajte prostorije

Istina, hladno je i živa u toplomjeru podosta je ispod nule, ali unatoč tome trebalo bi više puta dnevno provjetriti prostoriju u kojoj boravimo. U kućanstvu se može provjetravati soba po soba, a u školama bi bilo poželjno za vrijeme malog i velikog odmora malo otvoriti prozore, javlja N1.

Higijena i pranje ruku

Gripa se prenosi i fizičkim kontaktom preko ruku, stoga je pranje ruku iznimno važno pranje. Roditelji, učitelji i odgajatelji trebali bi često podsjećati djecu da peru ruke.

Držite razmak

Budite na distanci barem jedan metar od osoba koje kašlju ili kišu te izbjegavajte rukovanje i ljubljenje.

Odjenite se toplo

Izbjegnite pothlađivanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih promjena temperature.

Izbjegnite zaraze

Prekrijte lice dok kašljete ili kišete po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga obavezno operite ruke.

Jedite zdravije

Iako nas ne mogu zaštititi od oboljenja, pravilna prehrana i tjelovježba pomažu boljem stanju imuniteta. Stoga se trudite da prehrana bude zdrava i bogata vitaminima.

Kada se javiti liječniku

Ako se ipak razbolite, a pripadate u kategoriju osoba narušenog zdravlja, obratite se liječniku koji će vam možda preporučiti antivirusnu terapiju, koja se mora uzeti unutar 48 sati od oboljenja.


Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:47:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c719b1eea8f10fd8b45e4/80
Foto: Rade Popadić

Vozači, oprez: Zbog vjetra ograničenja u cestovnom i prometu morem

Najjača bur puše na sjevernom Jadranu i sjevernoj Dalmaciji
Zbog jakoga vjetra ima ograničenja u cestovnom i brodskom prometu; u veće dijelu zemlje ceste su mokre i skliske, mjestimice snijeg, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica; Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene i državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački.

Na Krčkom mostu, autocesti A7 između čvorova Draga i Šmrika i Jadranskoj magistrali (DC8) od Bakra do Novog Vinodolskog zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila), a od Novog Vinodolskog do Karlobaga dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Jak vjetar usporava promet i na riječkoj obilaznici na mostu Rječina i na autocesti A7 između GP Rupa i NP Rupa.

Kolnici su mokri i skliski u većem dijelu zemlje, slab snijeg mjestimice pada u Gorskom kotaru, a moguća je i poledica. Vozače HAK upozorava da na put ne kreću bez zimske opreme.

Magla mjestimice usporava promet u unutrašnjosti, a ima je i na autocesti A1 između Zagreba i Bosiljeva.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja.

U prekidu su: trajekti na linijama: Stinica-Mišnjak i Prizna-Žigljen, katamaranI na linijama: Novalja-Rab-Rijeka, Silba-Olib-Premuda i brodska linija: Mali Lošinj-Unije-Susak.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:09:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c6f881eea8fcfff8b4572/80
Foto: Miroslav Lelas

Kafići na Žnjanu rade i bez koncesija, što će biti s marjanskim plažama?

Banovina ne izdaje koncesijska odobrenja u 2017. godini za lokale na žnjanskom platou pa ih ugostitelji i ne plaćaju. Poreznu trivijalnosti poput legalnosti previše ne zanimaju, dok novac dolazi. Mudro, mudro...

Zanimljivi su ti kafići, "ugostiteljski sadržaji" općenito, uz najatraktivnije splitske plaže. I dok se situacija s Marjanom (dakle Obojena, Kašjuni, Institut, Bene pa čak i famozna Prva voda) izgledno neće mijenjati još koju godinu, na žnjanskom platou bi moglo biti turbulentno...

Što se tiče lokacija uz more na Marjanu, stvar je prilično jasna: od 1. siječnja 2014. godine donesene su izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju u kojem je ukinuta obaveza izrade Posebnog plana područja posebnih obilježja. Aktualni županijski Prostorni plan nije usklađen s tim zakonom (a sadrži obavezu izrade PPPPO), no izmjene i dopune županijskog PP (koje su u fazi izrade) neće se naći pred Županijskom skupštinom prije kraja 2017. godine. Najmanje do tada smo dakle "mirni" što se tiče moguće gradnje kafića oko Marjana, ali kad se to i donese jednog dana, trebat će vidjeti u kojoj je fazi izrada de facto novog splitskog GUP-a.

- Po Zakonu o zaštiti prirode nema puno prostora za građenje oko Marjana. Međutim, sve treba dobrim dijelom regulirati kroz PP i GUP jer je trenutna situacija u kojoj se recimo u jednom nacionalnom parku ili parku prirode može graditi hotel, planinarski dom, žičara,..., dok se u park-šumi ne može graditi ništa?! Pitanje Marjana je planski nepokriveno, a tamo bi morali imati najmanje tri lokacije, recimo Bene, Kašjune i Obojenu, na kojima su dozvoljeni neki sadržaji. Naravno, to bi trebali biti "pravi" sadržaji, i izgledom i funkcionalnošću, nitko ne govori o objektu s nekoliko katova. Potom dobar dio novaca tako uprihođenog novca namjenski trošiti na otkup parcela od privatnih vlasnika po Marjanu, a dio u plansku obnovu šume. To bi sigurno potrajalo dulji period, najmanje 20 godina, ali bi u konačnici imali riješenu vlasničku situaciju i mogli bi krenuti u realizaciju nečeg konkretnog, na nivou "projektiranog parka", poput onog u Versaillesu, zašto ne... Ovako uvijek ostajemo između želja i mogućnosti. - smatra Niko Mrčić, ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno planiranje. Stvar je vizije, slažu se i neki drugi gradski arhitekti, no što se tiče Marjana (relativno) je sigurno da širenja građevinskih područja neće biti!

 Lani se od koncesija slilo 3,5 milijuna kuna

Žnjanski plato je zapravo u sličnoj poziciji – veliko gradsko blago, nerealizirano već gotovo 20 godina. Prvi je taj prostor iskoristio "poduzetnik" u kontejneru (što se tiče ugostiteljstva, sajmovi su pak druga stvar), a struja je dolazila iz agregata. Do prije desetak godina na Žnjanu nije bilo više od nekoliko montažnih (doslovno) lokala, a koncesije nisu postojale. U tih posljednjih desetak godina se dogodilo nekoliko stvari: kafići su nicali jedan za drugim (u Udruzi koncesionara žnjanski plato je danas 26 ugostitelja) i postali omiljena destinacija Splićana. Zimi, za sunčana dana gotovo da ima više naroda nego na Rivi, a za ljetnih žega je gužva gotovo 24 sata na dan, svih sedam dana u tjednu. Prošle godine se u gradsku blagajnu slilo cca 3,5 milijuna kuna samo od koncesija sa Žnjana, plus prihodi državi kroz razne poreze. Vlasnici lokala su tijekom godina najvećim dijelom uredili plaže, a posljednje vrijeme dozvolili korištenje svojih sanitarnih čvorova svim kupačima, suncobrane i ležaljke također... U svakom slučaju, veliki je to napredak u odnosu na raniju žnjansku prašinu. Tvrde svi kako su spremni napustiti položaje u trenutku kada se donese novi DPU, kažu kako je alternativa pustara kakva vlada na istočnom dijelu platoa. Daleko od toga da je sve idealno, dapače.

Svi objekti su tamo ilegalno, a to što su "montažni", Zakon o gradnji ne poznaje. Pa je stoga sredinom prošle godine na žnjanski plato stigla inspekcija Ministarstva graditeljstva, podnijela kaznene prijave (nedavno su podignute i prve optužnice protiv graditelja, odnosno vlasnika lokala), dok je Grad Split prestao izdavati koncesije.

"Nije lako upaliti bagere"

Od pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo u Banovini Špira Cokarića doznajemo kako su sva koncesijka odobrenja, koja se izdaju za kalendarsku godinu, istekla 31. prosinca 2016. godine i svi koncesionari to znaju. "Koncesijska odobrenja na prostoru žnjanskog platou neće se izdavati za 2017. godinu dok se ne izmjeni važeći DPU Trstenik Radoševac za područje platoa. Gradske službe nemaju zakonske osnove za kontroliranje i sankcioniranje obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru." - kazao je Cokarić, a isto nam je potvrdio i gradonačelnik Ivo Baldasar.

- Mi više nemamo ingerencije, više nije naša nadležnost. Nećemo obnavljati koncesije, upozorio sam ih na to, jer se radi o objektima koji su dobili nalog za uklanjanje od građevinske inspekcije. Druga je stvar što smo mi pozvali Arhitektonski fakultet u Zagrebu koji će početi izradu novog DPU-a Žnjana po kojemu će se to sve ukloniti. To uopće nije sporno, ali ćemo to obaviti u skladu sa zakonom i DPU-om da bi znali što će tamo biti. Trenutno je sve u rukama državnih institucija. Ali nije to lako ukloniti, ljudi govore upali bagere – nije to tako, postoji određena procedura, ako se Ministarstvo graditeljstva odluči za uklanjanje mora provesti postupak, javni natječaj, pravo na žalbe. Moram naglasiti i da se stvorila vrsta histerije, lova na vještice. Mi sada izrađujemo DPU no to neće izglasati ovo Gradsko vijeće. Sve i da je normalna situacija, ne bi stigli jer se GV raspušta 15. travnja. - kaže Baldasar, u predstojećim lokalnim izborima nezavisni kandidat za poteštata, koji je "sve pokušao riješiti na lipši, ne bezbolni, ali svakako prihvatljiviji način".

Tijekom njegovog mandata glavni politički oponent mu je bila Marijana Puljak, pogotovo oko ovog problema pa je bilo zanimljivo čuti što u stranci Pametno misle o žnjanskom platou. Za početak, Puljak nam je naglasila kako je "zabluda da za područje žnjanskog platoa trenutno nema prostornog plana, jer postoji DPU Trstenik Radoševac koji je važeći još od 2010. uz zadnje izmjene 2016. godine i po kojem je definirano gdje se što može graditi na tom području".

Pametno: "Nered nikome ne odgovara"

- Treba se jednostavno držati zakona i važećeg plana. Ako grad nije zadovoljan planom, treba ga staviti izvan snage i raditi novi. Vijeće za koncesijska odobrenja davalo je koncesije za montažne objekte, module po 12 metara četvornih, a vidimo svi da su objekti i po desetke puta prešli koncesije koje su dobili. Građevinska inspekcija već je izdala naloge za rušenje i treba ih provesti. Konačno se u gradu Splitu treba provoditi zakon, a komunalne službe trebaju vršiti nadzor nad dozvolama koje izdaju. Kako na Žnjanu tako i na svim ostalim plažama. Pravna sigurnost je važna i za građane, ali i za same investitore i poduzetnike koji će biti sigurni što gdje mogu graditi, pod kojim uvjetima i bit će sigurni da njihove investicije neće propasti. Ugostiteljski objekti su svakako dobrodošli uz plaže i rekreacijske površine no treba se držati plana i zakona jer nered nikome ne odgovara. - komentirala nam je predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, ujedno i kandidatkinja za gradonačelnicu Splita.

Nulta tolerancija na nepravilnosti je krasila Puljak u dosadašnjoj političkoj karijeri pa je njen odgovor očekivan. Međutim, situacija (dobrim dijelom naslijeđena) možda zahtijeva i određenu dozu pragmatičnosti u rješavanju do udovoljavanja zakonskih normativa. Trenutno vlasnici kafića ne plaćaju koncesiju (a to je cifra od cca četiri posto gradskog proračuna na prihodovnoj strani), dok istovremeno Poreznu trivijalnosti poput legalnosti ne zanimaju – računi su fiskalizirani, novac puni državnu blagajnu. Možda bi bilo bolje da se odredila neka novčana kazna zbog nepoštivanja zakona, u vidu određenog, nemalog, postotka prihoda svakog pojedinog ugostitelja (jer su razlike značajne, ima na Žnjanu obiteljski vođenih kafića, a i pravih "tvornica novca") pa tko dočeka izmjene DPU-a.




Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 08:01:03 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .