Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586b58e61eea8f67b98b457d/80
Foto: Screenshot / YouTube

Ministar Butković stao na kraj šefu HAKOM-a: Ponašao se kao država u državi

HAKOM je često bio na meti kritika zbog rastrošnosti jer ima unajmljene prostore za 12 milijuna kuna, putovali su na strateške sastanke koji su bili jelo i pilo za zaposlenike, skupo plaćaju odvjetnike

Dražen Lučić se ponašao kao država u državi. Kao da je predsjednik SAD-a a ne državne agencije. Ministar Butković smatra da to tako više ne može ići, komentirao je bliski suradnik ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića - prenose 24 sata

Ministar zato predlaže prijevremenu smjenu čelnika državne agencije HAKOM Dražena Lučića, njegova zamjenika Marijana Bolarića te člana vijeća Domagoja Jurjevića. HAKOM je inače bio na meti kritika zbog rastrošnosti.

U opsežnom dopisu koji je Butković poslao u Ured premijera Andreja Plenkovića prilično neuobičajenim jezikom navodi se kako Lučić ima “sasvim neprimjereni način komunikacije”, a da je s Vijećem teško surađivati.

U čak šest točaka Butković nabraja “grijehe”. Primjerice, Vijeće HAKOM-a je četiri mjeseca odbijalo poslušati ministarstvo i izmijeniti statut kako bi se mogao provesti program Vlade za pristup širokopojasnom internetu.

Zatim navode da je “neprimjereno i neutemeljeno pisao požurnice premijeru” da se usvoji njihov program rada HAKOM-a iako mu je ministarstvo jasno reklo da prvo mora izmijeniti statut.

Butković navodi da je Lučić zatrpavao ministarstvo nizom zaključaka kojim traži da se njegovu kritičaru i članu Vijeća Zdravku Jukiću onemogući samostalno istupanje. Na kraju, ministarstvo navodi da je davao “ničim dokazane optužbe i insinuacije na račun nadležnih državnih službenika i traženje pisanih isprika” te imao “druge oblike neprimjerene i neutemeljene prepiske s ministarstvom”.

HAKOM je često bio na meti kritika zbog rastrošnosti jer ima unajmljene prostore za 12 milijuna kuna, putovali su na strateške sastanke koji su bili jelo i pilo za zaposlenike, skupo plaćaju odvjetnike. 

Pravomoćno je kažnjen jer su otkrili zdravstvene podatke svoje djelatnice. Agencija obavlja veoma važnu ulogu nadzora nad 13 milijardi kuna vrijednim telekomunikacijskim, poštanskim i željezničkim tržištem, a Butkoviću je ponašanje čelnika očito prelilo čašu strpljenja. 

- Da se pita ministra i njegove suradnike, odmah bi bio smijenjen, ali konačnu odluku donosi Sabor - rekao nam je sugovornik iz ministarstva. 

Lučić je tužio i sve one koji su kritizirali njegov rad. I od glavnog urednika 24sata pismeno je tražio da potpisanom autoru zabrani praćenje rada HAKOM-a, a ako nastavimo kritički pisati o njima, uskratit će i drugim kolegama iz redakcije informacije iz djelokruga rada. Nismo udovoljili tom zahtjevu.

Član Vijeća: Lučić narušava ugled HAKOM-a

Dražen Lučić je bio ravnatelj HAKOM-a prije nego što je postao predsjednik Vijeća koje donosi sve relevantne odluke. Član tog vijeća Zdravko Jukić poslao je opsežno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem ga upozorava da Lučić “kontinuirano narušava ugled HAKOM-a”. Pobrojio je i niz stručnih zamjerki na rad vijeća, koje onemogućavaju povlačenje novca za razvoj širokopojasnog interneta. Upozorava i na samovolju predsjednika Lučića.

Više neće biti izvan proračuna države

HAKOM se financirao od naknada koje plaćaju sudionici na tržištu i dosad je bio izvan proračuna. Smjernice koje je Vlada objavila kažu da je to bilo pogrešno i da će od sljedeće godine HAKOM biti vraćen u proračun i ingerenciju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Butković im je inače poručio da moraju štedjeti u svim segmentima poslovanja jer troše više nego što uprihoduju poslovanjem. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Tue Jan 03 2017 08:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

VLADA Plenković: Povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se na početku Vladine sjednice osvrnuo na mjere demografske revitalizacije u sklopu kojih se planira povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića, kojima se šire smještajni kapaciteti i uvodi dvosmjenski rad.

Povećanje doplatka za djecu planira se od 1. srpnja, a za sufinanciranje izgradnje i prenamjene dječjih vrtića osigurano je 67 milijuna kuna, rekao je Plenković govoreći o mjerama koje su razmotrene na nedavnom sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju. 

"Na četvrtom sastanku Vijeća razmotreno je niz kvalitetnih mjera, dogovoreno je da će se u suradnji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija riješiti sve što je nužno za povećanje doplatka za djecu, i to s predviđenim stupanjem na snagu 1. srpnja", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju članovima Vlade.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će na Međunarodni dan žena 8. ožujka, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, raspisati natječaj u vrijednosti 300 milijuna kuna za zapošljavanje predškolskih odgajatelja i ostalog pratećeg osoblja potrebnog za dvosmjenski rad i kvalitetan boravak djece u vrtićima, što će se financirati sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Plenković je istaknuo kako je riječ o mjerama orijentiranim na demografsku politiku, a rad dječjih vrtića bit će produžen u većem broju gradova i jedninica lokalne samouprave.

"Očekujem da Ministarstvo za demografiju i ministrica nastave s konkretnim prijedlozima te da se i svi ostali resori uključe u razvoj demografske politike", poručio je Plenković.

Pritom nije spomenuo ostavku koju je državni tajnik za demografiju Marin Strmota podnio pred zaprepaštenom ministricom Nadom Murganić tijekom konferencije za novinare koja bila održana nakon sjednice Vijeća  za demografsku revitalizaciju.

Strmota je izjavio da podnosi ostavku jer mjere koje su usvojene na sjednici Vijeća smatra "folklorom" i nedovoljno ozbiljnim za rješavanje demografskih problema zbog kojih nam "država izumire".

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:50:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Očajni otac teško bolesne kćeri nazvao ured hrvatske predsjednice, na kraju završio u zatvoru

Muškarac (44) iz Koprivnice jučer je u očaju nazvao ured hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčaku kako bi zatražio pomoć za teško bolesnu kćer (14). Javila mu se tajnica zamolila ga da predsjednici pošalje dopis.
Očajni otac potom je zaprijetio da će baciti bombu na zagrebački Klinički bolnički centar Rebro, a liječnika zaklati. Zbog tih prijetnji danas je uhićen i određeno mu je mjesec dana istražnog zatvora, neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora bliskih policiji, piše podravski.hr.

Ojađeni muškarac pokušao je telefonski predsjednicu države izravno zamoliti za pomoć, ali dalje od tajnice nije stigao. Kad je, umjesto razgovora s predsjednicom, dobio odgovor koji nije htio čuti, rekao je: “Ma, najbolje bi bilo da ja odem na Rebro, bacim bombu i zakoljem doktora”.

Prema službenom protokolu, slučaj je prijavljen državnim službama koje su nakon kraće istrage predmet ‘spustile’ koprivničkoj policiji na postupanje. Oni su odmah uhitili 44-godišnjaka. Priveden je tužiteljima na ispitivanje, a navodno se branio kako je sve bila nepromišljena i očajna reakcija na stanje kćeri (14) koja boluje od vrlo rijetke bolesti.

Nesretna djevojčica prošla je desetak operacija, a sljedeća koju mora obaviti u Hrvatskoj je preskupa. Zbog toga je 44-godišnjak, kako tvrdi, odlučio predsjednicu zamoliti za pomoć za operaciju izvan zemlje. Ta bi joj operacija, koja je očito kvalitetnija nego kod nas, navodno iznimno olakšala život.

Sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu nije imao razumijevanja prema obrani privedenog mu 44-godišnjaka. Prihvatio je prijedlog tužitelja i izrekao mu mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. U pritvoru će tužitelji vjerojatno zatražiti vještačenje psihijatra i psihologa. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:44:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a76c43d9e31331f048b4650/80
Foto: PIXABAY

HAK: snijeg i olujni vjetar otežavaju cestovni i pomorski promet

Snijeg otežava vožnju u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i zaleđu Dalmacije, kamioni s prikolicama ne mogu prometovati između kontinentalnog i obalnog dijela zemlje, a olujni vjetar prekinuo je mnoge brodske linije, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog prepriječenog teretnog vozila zatvorena je državna cesta DC2 u mjestu Bistrica između Slatine i Virovitice.

Na državnoj cesti DC1 u mjestu Donji Budački između Tušilovića i Slunja vozi se otežano, zbog slijetanja teretnog vozila s kolnika.

Zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da na put ne kreću bez zimske opreme, a ako je moguće neka odgode putovanje.

Zbog prepriječenog teretnog vozila prometuje se otežano autocestom A1, na 109. km u smjeru Zagreba.

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Rijeci i Dalmaciji, i obrnuto.

Zbog olujnog vjetra za sav su promet zatvorene: autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostale skupine vozila, osim kamiona s prikolicom i tegljača s poluprikolicom, je autocesta A1 čvor Sveti Rok-Gračac (DC50)-Obrovac (DC27)-Karin (DC27)-Benkovac, i obrnuto), DC1 Udbina-Klapavice-Gračac-Knin (zbog snijega i jakog vjetra), Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene i državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54).

Samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Čavle-Kikovica te Kikovica Delnice, autocesta A7 Draga-Šmrika, riječka obilaznica čvor Orehovica-čvor Škurinje, Jadranska magistrala (DC8) između Bakra i Senja, DC25 Gospić-Karlobag (DC8) i Paški most.

Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II skupina).

Zbog oštećenja bukobrana za sav promet zatvorena je dionica ceste A7 između čvorova Šmrika i Hreljin u smjeru Rijeke.

Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na graničnim prijelzima: Ličko Petrovo Selo, Prezid, Čabar i Brod na Kupi.

U prekidu su katamaranske linije: Novalja-Rab-Rijeka, Mali Lošinj- Cres-Rijeka, Ubli Vela Luka-Hvar-Split, Jelsa- Bol-Split, Split-Hvar-Korčula; brodska linija Mali Lošinj-Unije-Susak i trajektna linija: Lopar-Valbiska i Prizna-Žigljen; trajekt na liniji Brestova-Porozina ne prevozi autobuse i teretna vozila iznad 3 tone nosivosti. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:25:10 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .