Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ac2cd179942a001312e0d/80
Foto: CROPIX

Splitski Županijski sud prepolovio broj nerješenih slučajeva

Taj je županijski sud u prošloj godini primio 12.960 predmeta, a riješio ih 13.420, dok je na kraju kalendarske godine ukupno ostalo neriješeno 5326 predmeta. Do 1. studenog ove godine zaprimili su 10.347 predmeta, riješili 10.264 predmeta, a neriješenih je ostalo 5342

U posljednje tri godine Županijski sud u Splitu prepolovio je broj nerješenih predmeta i po smanjenju zaostataka postao apsolutni rekorder među drugostupanjskim sudovima u Hrvatskoj pa je rad predsjednika tog suda pohvalio i Vrhovni sud.

Na dužnosti predsjednika splitskog Županijskog suda Marijan Miletić nalazi se od 1. lipnja 2013. a uz smanjenje zaostataka za više od 50 posto uveo je i nove, kvalitetnije mjere osiguranja.

Taj je županijski sud u prošloj godini primio 12.960 predmeta, a riješio ih 13.420, dok je na kraju kalendarske godine ukupno ostalo neriješeno 5326 predmeta. Do 1. studenog ove godine zaprimili su 10.347 predmeta, riješili 10.264 predmeta, a neriješenih je ostalo 5342.

Svake godine pada broj neriješenih predmeta

Miletić napominje da iz godine u godinu broj neriješenih predmeta pada tako je u cijeloj 2012. godini ukupno 6041 predmet ostao neriješen, 2013. ih je bilo 6600, a 2014. 5781.

- Od 2013. do danas je taj broj pao za 1300 neriješenih predmeta, no u periodu 2014. i 2015. godine našem sudu je na rješavanje ustupljeno ukupno 1700 predmeta Županijskog suda u Rijeci. Naposljetku nam je broj neriješenih predmeta, ne uključujući ustupljene predmete, pao za skoro 57 posto - kazao je Miletić.

Sud, uz predsjednika, broji 43 suca od kojih je njih 14 na kaznenom, a 29 na građanskom odjelu. S obzirom da mogu imati 45 sudaca i predsjednika Miletić je zatražio popunu još dva sudačka mjesta. Razlog tomu je što već sada osam sudaca ima dobnu granicu za odlazak u mirovinu, a s obzirom da im je omogućeno raditi do 70-te godine, vrlo lako se može dogoditi da u jednoj ili dvije godine sud ostane bez osam sudaca što bi značilo da će ih nedostajati 20 posto od sadašnjeg broja i to bi se osjetilo u rješavanju predmeta.

Na Građanskom odjelu Županijskog suda većinom prevladavaju predmeti vlasničko-pravne strukture i isplate te naknade štete, kao i manji broj zemljišno-knjižnih predmeta, no predsjednik ističe da je došlo do tzv. nacionalne podjele predmeta i da to nisu svi drugostupanjski spisi koji su zaprimljeni iz nadležnosti splitskog županijskog suda. U prvostupanjskom kaznenom odjelu najviše imaju predmeta gospodarskog kriminala i ratnog zločina, a predmete ratnog zločina isključivo vode suci Mlađan Prvan, Damir Romac, Slavko Lozina, Neven Cambi te Vladimir Živaljić.

Ažurnost u žalbenom postupku na građanskom odjelu je otprilike šest mjeseci iako ima sudaca koji svoju odluku donesu i prije tog roka, kao i onih koji svoje odluke donose i protekom roka od šest mjeseci, no to je prosjek, kaže Miletić. Dodaje da je razlog tome što ima sudaca koji rješavaju više predmeta nego im nalažu okvirna mjerila. S druge strane je u kaznenim žalbenim predmetima stupanj ažurnosti oko tri mjeseca.

Građani i dalje nezadovoljni zbog dugotrajnih suđenja

- Ove godine smo imali i 37 zahtjeva stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Donesena su rješenja u kojima je sucima naloženo da donesu odluku u pojedinim predmetu i to u periodu od mjesec do tri mjeseca, ovisno kako u kojem slučaju, a tom prilikom se vodilo i računa o opterećenosti rada suca te datumu zaprimanja predmeta u sud. Građani mi pišu razne podneske i oni se prvenstveno odnose na ažuriranje u radu pojedinih predmeta na Županijskom i Općinskom sudu, a u pravilu odnose na navodne nepravilnosti u radu, odnosno dugotrajnosti postupka na Općinskom sudu. Ja na svaki podnesak građana uredno odgovaram - tvrdi predsjednik.

Kaže i da je sud 2013. zaprimio 138, a 2014. 110 građanskih žalbenih predmeta koji se odnose na otkaze ugovora o radu, dok u preostale dvije godine takvi predmeti dolaze s područja cijele Hrvatske zbog čega ne može reći koliko je takvih predmeta ukupno bilo iz nadležnosti splitskog županijskog suda. U ovoj godini je u kaznenim prvostupanjskim predmetima Vrhovni sud ukinuo 13 presuda splitskog Županijskog suda, a radi se o kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga, ubojstva, krivotvorenja službene isprave, davanja mita, zlouporabe u gospodarskom poslovanju, razbojstva te međunarodne prostitucije. Godišnje su gotovo uvijek na istoj razini kada im viši sud ukine oko desetak presuda.

Kako bi svojim sucima omogućili što veću stručnost u radu već treću godinu zaredom u Sinju organiziraju sastanak za savjetnike i suce građanskog odjela splitskog Općinskog suda, kao i za suce županijskog suda. Na tim sastancima sudjeluju i predsjednik Vrhovnog suda te predsjednik Građanskog odjela tog suda. Na sastanku analiziraju zaključke i pravne stavove u odnosu na teme koje su se pokazale dvojbene prilikom suđenja na Općinskom sudu, a svrha sastanka je da se zauzmu pravni stavovi koji bi u konačnici rezultirali manjim brojem ukinutih presuda Općinskog suda.



Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 11:12:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59788acab9e03e15498b4589/80
Foto: Pixabay

Pronađen slovenski gliseraš koji je teško ozlijedio kupača u uvali Lučina

Slovenca se sumnjiči da je kod Pašmana naletio na plivača i teško ga ozlijedio.

U suradnji s Lučkom kapetanijom, zadarska pomorska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 61-godišnjim slovenskim državljaninom kojeg se sumnjiči da je u četvrtak, oko 18 sati, u uvali Lučina kod Pašmana, upravljajući gliserom, naletio na 40-godišnjeg plivača i teško ga ozlijedio u predjelu glave, piše pomorac.net

Kako je poznato, do nesreće je došlo nepažnjom slovenskog vozača koji je, iako nije glisirao, svojim brodom udario u glavu kupača, čovjeka s Pašmana, koji je zbog toga zadobio frakturu kostiju glave te je prevezen u zadarsku Opću bolnicu.

Protiv 61-godišnjeg Slovenca podnosi se kaznena prijava Državnom odvjetništvu zbog ugrožavanje posebnih vrsta prometa.

Facebook komentari

hr Tue Aug 15 2017 16:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d12471eea8f2b068b458f/80
Foto: Rade Popadić

Jadrolinija kreće u izgradnju broda od 50 milijuna eura

Jadrolinijin brod, koji predstavlja zadnja dostignuća tehnike i putničkog komfora, bit će duljine 120 metara, približnih dimenzija sadašnjeg Marka Pola, s kapacitetom prijevoza do 220 vozila i tisuću i pol putnika kojima će na raspolaganju biti dva velika salona .
Koncept novog Jadrolinijinog broda za povezivanje vanjskih otoka s kopnom, čija je vrijednost procijenjena na čak 50 milijuna eura, dovršen je ovih dana, potvrđeno je iz Jadrolinije. Izrađene su i prve 3D kompjutorske vizualizacije broda, suvremenog plovila koje će moći ploviti u zahtjevnim uvjetima otvorenog mora na Jadranu. Riječ je o brodu od 10 tisuća bruto tona, duljine 120 metara, približnih dimenzija sadašnjeg Marka Pola, s kapacitetom prijevoza do 220 vozila i tisuću i pol putnika, kojima će na raspolaganju biti dva velika salona s ugostiteljskim i ostalim pratećim sadržajima, piše Novi list

Vanjski izgled broda karakteriziraju moderne linije i tradicionalne boje Jadrolinije. Ovaj koncept broda predstavlja zadnja dostignuća tehnike i modernog putničkog komfora. Osnovna ideja je da novi brod bude u mogućnosti ploviti u težim uvjetima plovidbe na otvorenom moru odnosno povezivati odredišta gdje bi plovidba trajala pet do šest sati uz nekoliko ukrcaja i iskrcaja. Kad govorimo o vanjskim otocima, treba reći da u njih ne spadaju samo Lastovo i Vis, već i Korčula i Hvar. Ovim brodom Jadrolinija namjerava zamijeniti brod »Lastovo«, građen 1970. godine i kapaciteta prijevoza svega 60 vozila, kaže Alan Klanac, predsjednik uprave Jadrolinije.

Glavni je cilj, navode iz Jadrolinije, osigurati povezanost hrvatskih otoka i obale, na korist otočnog stanovništva, gospodarstva i turizma Republike Hrvatske. Program daljnjeg razvoja flote, ukupne vrijednosti veće od dvije milijarde kuna, odnosno 281 milijun eura, predstavlja osnovu daljnjeg rasta i razvoja poslovanja nacionalnog putničkog brodara.

Facebook komentari

hr Tue Aug 15 2017 16:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5334944a1799422c357b23ce/80

Potvrđuju se predviđanja dvoznamenkastog rasta turizma

Ministar turizma Gari Cappelli u ponedjeljak je u Crikvenici, tijekom obilaska nedavno uređenog hotela Esplanade, kazao da turistički rezultati pokazuju da se ostvaruju njegove procjene iz veljače i ožujka, temeljene na analizama i izvješćima touroperatora i avioprijevoznika, o dvoznamenkastom rastu turističkog prometa.

Izrazio je zadovoljstvo rastom turističkog prometa u hotelima, istaknuvši da hoteli rade dulje u godini nego obiteljski smještaj, dijelom zahvaljujući svojim dodatnim sadržajima, i tako doprinose nastojanima ka ostvarenju cjelogodišnjeg turizma. 

Istaknuo je da se u gradnju i uređenje više od 40 hotela uložilo 800 milijuna eura, i to uglavnom u one s četiri ili pet zvjezdica. Pokazalo se prošle godine da su ti hoteli najviše kategorije u prosjeku popunjeni tri ili četiri tjedna više nego oni s manje zvjezdica, a turisti tu ostaju u predsezoni i posezoni, rekao je ministar.  

Cappelli je naglasio da je izuzetno važno da se destinacijom upravlja na lokalnoj razini te da se to temelji na lokalnim strategijama razvoja turizma. Pozvao je gradove koji još nisu izradili strategije da to učine, istaknuvši da su oni, koji su se tim pitanjima bavili prije 10 ili 15 godina, danas dočekali pripremljeni veliki rast broja turista. „Ima gradova za koje se nikad ne čuje da imaju ljetne gužve ili nedovoljan broj parkirnih mjesta ljeti. S druge strane ima onih koji su sad nezadovoljni jer im turistički kapaciteti nisu usklađeni s uređenošću infrastrukture“, kazao je Cappelli.   

Smanjenje gužvi u cestovnom prometu uz usporedno dodatno povećanje prometa u zračnim lukama očekuje se za dvije do tri godine zahvaljujući akcijama udruženog oglašavanja i aktivnostima Hrvatske turističke zajednice usmjerenim ka povećanju broja avionskih gostiju, rekao je.

Na upit novinara da komentira analize u Sloveniji koje pokazuju da Slovenci sve više vole ljetovati u Hrvatskoj, Cappelli je kazao da je rast broj slovenskih gostiju na godišnjoj razini pet posto. Smatramo ih bitnim gostima, oni su nam najbliže i razumiju tržište, koriste sve vrste kapaciteta, dolaze više puta godišnje, kazao je.

Ministar Cappelli nazočio je nakon obilaska hotela Esplanade na svečanoj sjednici Gradskog viejća u povodu Dana grada, zajedno s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i drugim uzvanicima.

Tom prigodom je gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina naglasio da je tijekom protekle godine ulagano ravnomjerno u sve dijelove područja Grada Crikvenice. U uređenje središta Selca uloženo 27 milijuna kuna, u kanalizacijsku mrežu u Jadranovu 7,6 milijuna kuna, u rekonstrukciju važnih prometnica u Dramlju 3,5 milijuna kuna, isto toliko i u uređenje Preradovićeve ulice u središtu Crikvenice, naveo je.  

Ministar Oleg Butković je istaknuo da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 2,6 milijuna kuna pomoglo u rekonstrukciji luke Podvorska u Crikvenici. Najavio je izgradnju zapadnog lukobrana u crikveničkoj središnjoj luci, te raspisivanje natejčaja za gradnje marine u Crikvenici kapaciteta 200 vezova.

Okupljene su pozdravili predsjednik Gradskog vijeća Veselko Mutavgjić, izaslanik predsjednika Sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić te predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić.

Na svečanoj sjednici dodijeljene su godišnje Nagrade Grada Crikvenice Mubeširi Širi Tomić, za volonterski i humanitarni rad te pomoć djeci i osobama s posebnim potrebama, aktivnoj članici niza udruga i fotografkinji Elmi Dujić, te udruzi umirovljenika Sunce iz Crikvenice za promicanje sporta među starijom populacijom. Nagradu za životno djelo dobio je Stjepan Lončarić Pišta za djelovanje u sportu i novinarstvu.

Facebook komentari

hr Tue Aug 15 2017 16:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/598c2e9db9e03e2d518b46bb/80

Nadbiskup Barišić u propovijedi govorio o broju razvedenih i odlascima iz domovine

U Sinju se očekuje broj od oko 100 tisuća vjernika
Povodom blagdana Velike Gospe u Sinj je stiglo tisuće hodočasnika koji ovaj veliki kršćanski blagdan slave na svatko sebi poseban način. Središnju misu predvodio je nadbiskup Marin Barišić, a u procesiji je bilo tisuće vjernika. 

Nadbiskup se osvrnu na dva problema današnje Hrvatske, a to su masovna iseljavanja iz domovine i sve veći broj razvedenih brakova. U svojoj propovijedi  dotaknuo se i statističkih podataka te je naglasio kako je  samo u Njemačkoj 441 tisuća Hrvata i ljudi hrvatskog podrijetla, a prosječna dob im je 38 godina. 

- Doista naša Domovina za kojom su tolike generacije čeznule, a mnogi svoje živote položili, nalazi se u ozbiljnoj krizi između odlaska iz Domovine i napuštanja doma – pojava rastave. 

Što se tiče razvoda, Barišić je naglasio kako je brak danas višestruko ugrožen. 

- Pitamo se je li onih 466 razvedenih u Splitu prošle godine i drugih razvedenih u domovini Hrvatskoj imalo priliku čuti i razmisliti, te pokušalo nemoguće učiniti mogućim – spasiti svoj brak. Koliku su pomoć susreli u svojoj sredini ili su ostali sami, napušteni i bespomoćni. A možda je jedna riječ, jedan obični pohod i pogled mogao dati drugi ishod ovim dramama. A najveću pomoć svim bračnim drugovima u krizi jeste svi vi koji svjedočite radost života u zajedništvu bračne ljubavi. Na sreću nema izgubljenih slučajeva i nemogućih stanja.

U propovijedi se dotaknuo i političara te kako politikanstvo gleda samo na rejting vlastite stranke.

Na kraju je dodao kako je teško pitati oproštenje i oprostiti, ali uz pomoć Djevice Marije možemo spoznati prave vrijednosti života i u slaviti ga dostojno. 

Facebook komentari

hr Tue Aug 15 2017 14:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .