Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55100e191766fd55198b4acc/80
Foto: CROPIX

Slaba politička pismenost maturanata ukazuje na potrebu osuvremenjavanja građanskog odgoja

Pokazalo se da maturanti imaju ograničeno političko znanje u pogledu temeljnih političkih pojmova, poznavanja ustavno-političkog ustrojstva, dok je posebno manjkava njihova politička informiranost

Zbornik „Od podanika do građanina: Razvoj građanske kompetencije mladih“, koji je u utorak predstavljen u nakladi Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i GONG-a, pokazuje da politička pismenost hrvatskih maturanata nije u skladu očekivanom u demokratskoj političkoj kulturi zbog čega se autori zbornika zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja.

U zborniku autori iz različitih područja, od socijalne pedagogije do politologije analiziraju empirijsko istraživanje GOOD inicijative kojim su 2015. obuhvaćeni hrvatski maturanti.

Pokazalo se da maturanti imaju ograničeno političko znanje u pogledu temeljnih političkih pojmova, poznavanja ustavno-političkog ustrojstva, dok je posebno manjkava njihova politička informiranost.

Zanimljivo je da su ispitanici pokazali nesuglasnost između proklamiranog slaganja s demokratskom praksom i primjenom na konkretnoj razini. Tako su primjerice na individualnoj razini spremni uspostaviti bliske odnose s pripadnicima nacionalnih manjina i nisu zagovornici kulturne asimilacije iako bi ih polovica ograničila kulturna prava pripadnicima manjina u državnim ustanovama.

Također, iako su hrvatski maturanti općenito kritični prema simbolici totalitarnih režima, pokazalio se da nemaju jasnu sliku o ulozi NDH i njezinu karakteru, što je, smatraju autori, plodno tlo za mnoge ideološke manipulacije koje čine sastavni dio hrvatskog političkog diskursa.

Sve to ukazuje na potrebu sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja mladih usmjerenog na usvajanje relevantnih političkih i pravnih znanja, vještina i vrijednosti.

Jedna od autorica zbornika Vedrana Spajić Vrkaš, profesorica Odsjeka za pedagogiju sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta rekla je da to nije specifikum Hrvatske jer postoje razni otpori u različitim zemljama koji imaju jednak nazivnik - nacionalni protekcionizam odgoja i obrazovanja.

„To je tako jer se na odgoj i obrazovanje gleda kao na područje koje najlakše odgaja, dakle ne obrazuje nego odgaja“, rekla je Spajić Vrkaš.

Hrvatska je, prema njenim riječima, specifična pak po otpornosti istoznačnosti otpora.

Stalne demokracije od Drugoga svjetskoga rata imaju tradiciju njegovanja političke dimenzije pripreme građanina u sustavima odgoja i obrazovanja koja je relativno uravnotežena što se tiče utjecaja odozgo i odozdo, dok u svim tranzicijskim zemljama taj utjecaj dolazi odozgo, kazala je profesorica.

Tranzicijske zemlje pak nemaju tu tradiciju. Hrvatski građanin koji je stekao sva prava 1990. je neosviješten o svojoj subjektivnoj poziciji, kaže Spajić Vrkaš. Vlast pritom ništa ne radi jer joj odgovara stanje potpune neosviještenosti toga nazovi subjekta koji egzistira kao podanik.

U zborniku se zaključuje kako je jedno sigurno - ako želimo kvalitetnu demokraciju u kojoj građani aktivno propituju ustaljene prakse i kreiraju javne politike, građanski odgoj o obrazovanje treba osuvremeniti mijenjati, a želimo li s druge strane podanike - ne treba ništa mijenjati.

Situacija vezana za građanske kompetencije mladih i njihov razvoj u okviru formalnog obrazovanja, osim u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća ni u susjednim zemljama, pokazali su radovi stručnjaka iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, iako Slovenija pokazuje pozitivne trendove.

Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja rekla je da je Europska komisija jučer objavila dokument  The Education and Training Monitor za 2016. u kojem se kao glavni problem navodi da je zbog političkih pritisaka i previranja znatno usporen proces provedbe strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije kao i cjelovite kurikularne reforme. „To je ozbiljna pljuska Hrvatskoj koja nije neočekivana, ali je nešto oko čega bi se Vlada trebala zapitati, rekla je Pijaca Plavšić.



Facebook komentari

hr Tue Nov 08 2016 16:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5975073ab9e03e50438b4689/80

Propovijed na vrhu svetog Ilije

Svake godine hodočasnici u čast svetog Ilije, penju se do vrha svetog Ilije na Biokovu i slušaju misno slavlje..
Povodom blagdana svetog Ilije koji se obilježava 20. srpnja, na planini Biokovo, točnije na vrhu, Sv. Ilija u subotu je održana misa koju je predvodio Don Mate Munitić, župnika Krstatica i Poljica vrgorskih. Misa se održala ispred obnovljene crkvice svetog Ilije na Biokovu. 

Video je postao popularan, a komentari na propovijed su pozitivni. Video je objavljen na Facebook stranici ˝Imocki crnjaci˝ i broji preko 60.000 pregleda. 
Sveti Ilija bio je starozavjetni prorok i ima je značaj u kršćanstvu, islamu i židovstvu o čemu svjedoče brojni spisi. Njegovo ime na hebrejskom znači ˝Jahve je moj Bog˝. 


Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 22:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4b81ab47398e9328b458b/80
Foto: Automania

U splitskim lukama oko 110 tisuća putnika

S 200 zrakoplova koji će ovog vikenda sletjeti u zračnu luku, doći će čak 53 700 putnika, dok će morskim putem u Split doći 55 tisuća ljudi.
(Hina) Samo tijekom subote u splitsku je zračnu luku sletjelo 107 zrakoplova i 29.700 putnika, a danas će 94 zrakoplova dovesti 24 tisuće putnika.
"Jedan od dva sljedeća vikenda će biti najjači u ovoj godini s najvećim brojem putnika, pa očekujemo da bi mogli dosegnuti brojku od 30 tisuća putnika u jednom danu. Vrlo smo blizu toj brojci. Lani smo u ovo vrijeme imali nešto više od 28 tisuća putnika, dok smo ove godine već prešli 29 tisuća i približavamo se magičnoj brojci od 30 tisuća putnika", kazao je za Hinu Mate Melvan iz splitske zračne luke.

Dalje je rekao da ih do 15. kolovoza očekuju dani u kojima će kroz njihovu luku prolaziti od 18 do 30 tisuća putnika i u dolasku i polasku 70 do 100 zrakoplova.

Naglasio je da im je booking dobar, te da je sezona odlična baš kao i predsezona.
 Kroz splitsku trajektnu luku prema otocima će u ova dva dana putovati oko 55 tisuća putnika i oko 8500 vozila na oko 34 trajektne i devet katamaranskih linija. Pojačan je promet na svim linijama posebno prema otocima Brač i Hvar.

"Pojačan je promet i na sjevernom Jadranu prema otocima Cres i Pag, na srednjem Jadranu prema Ugljanu, a na krajnjem jugu na liniji Ploče-Trpanj. Uz definirani red plovidbe na najfrekventnijim linijama tijekom cijelog dana uvode se dodatna putovanja", za Hinu je rekla glasnogovornica Jadrolinije Marija Zaputović.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b46f21eea8f61b88b45d7/80
Foto: Pixabay

Hvarski vatrogasci hlade deponij koji gori od sinoć

Hvarski vatrogasci još saniraju požar koji je u subotu navečer planuo na deponiju u Starom Gradu na površini od oko 300 kvadrata, a u nedjelju ujutro uz pomoć dva radna stroja prekopavaju teren koji zatim natapaju vodom i hlade, doznaje Hina od vatrogasaca.
(Hina) Vatra je buknula u 19.20 sati na deponiju nakon čega je na teren izišlo 30 vatrogasaca sa 10 vozila i još su jutros svi na terenu.

"Stanje na požarištu danas je zadovoljavajuće. Posao saniranja požarišta ide nam dobro. Na terenu su bageri koji prekopavaju odlagalište koje hladimo tako što ga natapamo vodom. Nema ugroze za ljude i objekte.

Trenutno je puno manje dima, iako će ga biti i sljedećih dana, no nama je važno da nema otvorenog plamena", izjavio je Hini dežurni operativac u DVD Hvar.

Kazao je i da danas nisu tražili pomoć zračnih snaga s obzirom na to da je situacija na terenu puno bolja nego sinoć kada je buknula vatra. U DVD- u Hvar se nadaju kako će do večeri biti puno bolji uvjeti na požarištu i da će vatru staviti pod kontrolu.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59749c6cb9e03eb43b8b481b/80

Nadbiskup Barišić posjetio župe Žrnovnica i Sitno Donje

„Veliki požar koji je proteklih dana pogodio naše područje, osim pustoši i katastrofe koju je prouzročio, ostavivši mnoge bez vrijedne imovine, pokazao je i najplemenitije u nama ljudima – solidarnost, pomoć i zajedništvo u nevolji“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći misno slavlje u nedjelju, 23. srpnja u župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Žrnovnici. Uz brojne mještane Žrnovnice i okolnih mjesta misi su nazočili i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i splitska dogradonačelnica Jelena Hrgović.
Prije mise u Sitno Donjem nadbiskup, župan, dogradonačelnica i načelnik Podstrane Mladen Bartulović posjetili su neke obitelji pogođene požarom, među njima 89-godišnju Zorku Biljak.

Starica s adresom, koja se nalazi na granici Žrnovnice i Podstrane, u ruševnoj baraci neposredno uz kamenolom, u sobici od nekoliko kvadrata bez struje i vode, za petnaestak dana uselit će u novi dom. U rješavanju njenih problema angažirali su se svi: od Splitsko-dalmatinske županije, preko Grada Splita i Općine Podstrana, do Centra za socijalnu skrb i Splitsko-makarske nadbiskupije.

Baka Zorka nije željela ići u umirovljenički dom, nego ostati što bliže adresi na kojoj je sama provela posljednjih deset godina, a jedina želja bila joj je da napokon uživa u blagodatima struje i vode i vlastitoj maloj kuhinji. To je i dobila. U neposrednoj blizini pronađen je objekt u puno boljem stanju, formalno je baraka, ali je višestruko veća i pristojnija, potpuno opremljena infrastrukturom: ima i struju i vodu, i kuhinju i toalet i spavaonicu. Kuća, koja će biti Zorkin novi dom, u vlasništvu je Nadbiskupije, u njoj je do prošle godine živjela žena koja je preselila u dom umirovljenika, a sama Nadbiskupija odmah je dala suglasnost za useljenje.




Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 14:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .