Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56263b050e01c07a008b45de/80
Foto: FaH

Srbijanski premijer Vučić očekuje brzu realizaciju ugovora s Kinom

Srbija je na summitu Kine i zemalja središnje i istočne Europe "16 + 1" u Rigi potpisala šest ugovora i sporazuma s Kinom, vrijednih ukupno 734 milijuna eura

Srbija je na summitu  16+1 u Rigi potpisala s Kinom ugovore i sporazume vrijedne 734 milijuna eura i njihova će realizacija početi čim prije, najavio je u intervjuu za Radio-televiziju Srbije premijer Aleksandar Vučić.

"Naše prijatelje iz Kine zamolit ćemo da odmah započnu radove jer za jedan dio imamo odobrane kredite, za druge je potrebna procedura od šest - sedam mjeseci. Ukinuli smo vizni režim za građane Kine, očekujemo veliki broj kineskih biznismena, ali i turista", rekao je Vučić.

Ugovorima je predviđena modernizacija i rekonstrukcije pruge Beograd-Budimpešta, izgradnja dijela Koridora 11, i obilaznice autoceste oko Beograda, a Srbija je i prva u Europi koja je ukinula vizni režim s Kinom.

"Srbija će se prilagoditi viznom režimu jer smo prvi u Evropi koji su to uradili, a neki su rekli da je to hrabra odluka", rekao je Vučić, ustvrdivši da je Srbija uradila najviše, u usporedbi s drugim zemljama sudionicama summita 16+1 u Rigi.

Vučić je potvrdio da tijekom skupa u Rigi sastao i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, rekavši samo da je taj razgovor bio "učtiv i pristojan", te najavio niz bilateralnih susreta u regiji, među ostalim s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, a potvrdio je i da će se odazvati pozivu poljske premijerke Beate Szydlo da posjeti Varšavu.

"Imao sam razgovor sa Plenkovićem, učtiv i pristojan. Poljska je od 16 zemalja u Rigi i najveća i najznačajnija i za nas važna na europskom putu. Vodio sam s poljskom premijerkom ozbiljan razgovor i ići ću u Varšavu 2017.", rekao je Vučić.

Srbija je na summitu Kine i zemalja središnje i istočne Europe "16 + 1" u Rigi potpisala šest ugovora i sporazuma s Kinom, vrijednih ukupno 734 milijuna eura.

Potpisan je komercijalni ugovor za izgradnju prve dionice brze pruge Beograd - Budimpešta, a realizacija prve faze projekta od Beograda do Stare Pazove vrijedna je 319 milijuna eura.

Potpisivanjem komercijalnog ugovora i Memoranduma o razumijevanju s kineskom Eksim bankom o kreditiranju projekta mađarsko-srpske željeznice na teritoriju Srbije, stvoreni su uvjeti za početak gradnje te pruge za brzine do 200 kilometara na sat.

Među potpisanim dokumentima je i sporazum o uzajamnom ukidanju viza za građane Srbije i Kine, kojim se državljani dviju zemalja oslobađaju obveze pribavljanja viza za boravak do 30 dana. Srbija očekuje da će taj sporazum, među ostalim, pridonijeti dolasku većeg broja turista iz Kine.



Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 12:51:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/535123d01799420e03e9aadf/80
Foto: Damir Krajač / CROPIX

Četiri velika grada zabranit će dizel do 2025. godine

Čelnici četiriju velikih gradova objavili su da će zabraniti sve automobile i kamione na dizel do sredine idućeg desetljeća, objavio je u subotu BBC.

Gradonačelnici Pariza, Mexico Cityja, Madrida i Atene kažu da je cilj zabrane poboljšati kvalitetu zraka.

Također ističu da će poticati šetnju te korištenje alternativnih vozila i bicikala.

Ta su obećanja dali u Meksiku na dvogodišnjem okupljanju gradonačelnika iz svih dijelova svijeta.

Upotreba dizela posljednjih je godina sve više na udaru zbog štetnog utjecaja na kvalitetu zraka. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da tri milijuna ljudi umire godišnje zbog onečišćenja zraka.

Dizel motori tom problemu pridonose na dva načina, proizvodnjom čađi i dušikovih oksida. Sićušna čađ ulazi u pluća i može izazvati kadriovaskularne bolesti i smrt, a dušikovi oksidi pomažu u stvaranju ozona na površini tla, što izaziva teškoće pri disanju.

Kako dokazi za to postaju sve uvjerljiviji, udruge za zaštitu okoliša obratile su se sudovima kako bi se uveli standardi čistoće zraka.

Sada su im se priključili gradonačelnici brojnih velikih gradova s problemom onečišćenja koji žele iskoristiti svoju političku moć da bi se zabranila upotreba dizela, navodi BBC.


Facebook komentari

hr Sat Dec 03 2016 14:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583939e41eea8fcdef8b469b/80
Foto: Screenshot YouTube

Urna s pepelom Fidela Castra sve bliže posljednjem počivalištu

Nakon trodnevnog putovanja, pepeo vođe revolucije u cedrovu kovčegu i prekriven kubanskom zastavom kreće nakon grada Bayama do 130 kilometara udaljenoga Santiaga de Cube, drugog najvećeg grada u zemlji

Urna s pepelom komunističkog vođe Fidela Castra završava u subotu posljednju dionicu putovanja zemljom do kolijevke kubanske revolucije, grada Santiga gdje će u nedjelju biti položena u zemlju pored mauzoleja borca za kubansku neovisnost Josea Martija. 

Nakon trodnevnog putovanja, pepeo vođe revolucije u cedrovu kovčegu i prekriven kubanskom zastavom kreće nakon grada Bayama do 130 kilometara udaljenoga Santiaga de Cube, drugog najvećeg grada u zemlji.

Smješten u podnožju planine Sierra Maestra, taj lučki grad mjesto je gdje je rođena legenda Fidela Castra. U subotu navečer predviđena je procesija ulicama Santiaga, kao i govor sadašnjeg vođe Kubanaca, Raula Castra koji je 2006. naslijedio obobljelog starijeg brata.

Među dužnosnicima iz inozemstva dolazak su potvrdili francuska ministrica za okoliš Segolene Royal i legenda argentinskog nogometa Diego Maradona.

U nedjelju će posmrtni ostaci bivšeg predsjednika koji je umro prije tjedan dana u dobi od 90 godina biti pokopani na groblju Santa Ifigenia u Snatigu blizu mauzoleja Josea Martija, heroja kubanske neovisnosti.

Za pogreb se govori da će biti "privatan obred" bez prisustva kamera i stranih novinara. Polaganjem urne završit će devetodnevna nacionalna žalost objavljena nakon smrti vođe kubanske revolucije.

Tjedan postumnih svečanosti počeo je odavanjem počasti tijekom dva dana u glavnome gradu Havani, a zatim je urna putovala zemljom u smjeru suprotnom od pobjedničkog revolucionarnog puta što ga je Castro počeo 1959.

Dok je urna prolazila gradovima Matanzas, Cardenas, Cienfuegos, Santa Clara, Camagüey, Las Tunas, Holguin te Bayamo, stotine tisuća ljudi pozdravljale su oca kubanske revolucije. S druge strane većina disidenata tijekom tjedan dana žalosti, napose u strahu od odmazde, bila je diskretna, ali se predviđa da će nastaviti borbu protiv Castrova režima kojeg Zapad ponajviše kritizira zbog kršenja građanskih i ljudskih prava.



Facebook komentari

hr Sat Dec 03 2016 13:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56d2d0b00890d205008b49be/80
Foto: FaH

Europa mora biti spremna na nove izmijenjene napade IS

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij

Islamska država će ponovno napasti Europu, upozorili su u petak čelnici zaduženi za njezinu sigurnost, i mogli bi dodati auto-bombe, informatičko i kemijsko ratovanje svojem lokalnom arsenalu dok se europski militanti vraćaju doma nakon poraza u Siriji i Iraku. 

Gilles de Kerchove, koordinator Europske unije za protuterorizam, je rekao kako je nemoguće sigurno znati koliko je već militanata u Europi koji kuju urote. Izvješće EU-ove policijske agencije Europola u petak je navelo kako ih je na desetke.

Oko 2500 Europljana možda još uvijek sudjeluje u borbama na Bliskom istoku, procijenio je de Kerchove u intervjuu za Reuters. Ali s problemima koje imaju u Mosulu, Alepu i drugdje Europa im mora ući u trag ako želi suzbiti dijasporu obučenih militanata poput one koja je uslijedila nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989.

"Moramo biti spremni jer će neki od njih doći u Europu", rekao je de Kerchove.

"Mogu pokušati vratiti se doma a mi ne želimo ponoviti pogrešku koju smo napravili krajem 1980-tih kada su Rusi napustili Afganistan a mi smo pustili ove mudžahedine ...u svijet".

Mnogi od njih su se borili u alžirskim krvavim 1990-tim i sudjelovali u sukobima od Čečenije i Kosova do Jemena.

Neki Europljani, među njima i žene i djeca boraca, mogu odabrati da ostanu na Bliskom istoku čak i ako IS izgubi teritorij. Drugi bi mogli otići dalje s Libijom u kojoj vlada bezakonje koja već izgleda kao nova baza za europske militante, a pokret će vjerojatno nastaviti novačiti preko interneta.

 "Fizički kalifat...propada ali još uvijek imamo virtualni kalifat a to omogućuje organizaciji da organizira napade", rekao je de Kerchove.

Ovaj belgijski odvjetnik, na svojoj dužnosti od 2007., rekao je kako je u zadnje dvije godine napravljen "impresivan" korak naprijed u obavještajnoj suradnji među državama EU-a i pooštravanja zakona i prakse na europskim granicama u odgovoru na razne napade IS-a među kojima i masovna ubojstva u Parizu, Bruxellesu i u Nici.

"Skoro smo začepili većinu rupa", rekao je o tome što Europa može učiniti u suzbijanju islamističkih militanata koji predstavljaju najveću dio nasilnih prijetnja.

Teži dio je sada, rekao je de Kerchove, pozabaviti se temeljnim tegobama militanata, bilo među otuđenim ljudima u Europi ili gnjevnim sunitskim muslimanima u Iraku i Siriji.

"Kao se odvija borba u Alepu će imati posljedica", rekao je. "Način na koji ćemo pokušati pozabaviti se tegobama sunitskog stanovništva kako u Iraku tako i u Siriji imat će posljedica".

U Europi pak, rekao je, "stvari stoje mnogo bolje".

Europol je utvrdio kao neposredne prijetnje slične nedavnima: skupine koje će rabiti automatske puške i samoubilačke prsluke napunjene TATP eksplozivom kućne proizvodnje ili samotnjaci s noževima ili kamionima. IS se isto tako ubacio u izbjegličke zajednice u Europi kako bi rasplamsao neprijateljstvo prema imigrantima u mjestima poput Njemačke.

De Kerchove je isto tako istaknuo nove rizike od IS-a koji bi mogao upotrijebiti auto-bombe u Europi, što je uobičajeno u Siriji i Iraku. Agencije se isto tako pripremaju, rekao je, u vremenu pred nama suprotstaviti se složenijim taktikama poput informatičkih napada i biološkog oružja.

Za sada, rekao je, Internet je bio uglavnom korišten za novačenje i radikalizaciju pojedinaca, nešto čemu se EU suprotstavlja surađujući s mrežnim tvrtkama.

"Za sada terorističke organizacije nisu upotrijebile Internet kao oružje kako bi napale kroz Internet", rekao je navodeći opasnost od poremećaja nuklearnih elektrana, brana, elektromreža ili čak sustava kontrole zračnog prometa.

"Za sada se to nije dogodilo...ali ne isključujem da ćemo biti suočeni s time prije nego prođe pet godina", rekao je de Kerchove dodajući kako IS ima financijskih sredstava da unajmi iskusne hakere kriminalce.

EU, rekao je, radi na suprotstavljanju kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama, ali ne vidi "akutnu opasnost" unatoč dokaza da su se militanti bavili mikrobima ili koristili bojne otrove u Siriji. "Moramo biti spremni", rekao je.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 23:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin upozorio umjetnike na "krajnje opasno ponašanje"

Naveo je primjer francuskog satiričkog časopisa Charlieja Hebdoa koji je poznat po svojim karikaturama proroka Muhameda i koji je 7. siječnja 2015. u Parizu bio na meti islamističkog napada u kojemu je ubijeno 12 osoba, među kojima osmero članova uredništva lista

Predsjednik Vladimir Putin upozorio je u petak ruske umjetnike na "krajnje opasno ponašanje" i pozvao ih da "ne potiču podjele u društvu" prekoračujući granice slobode govora poput, rekao je, francuskog časopisa Charlie Hebdo.

"Uvijek postoji krhka granica između onoga što zovem krajnje opasnim ponašanjem i slobode govora", rekao je Putin na sastanku Konzultativnog vijeća za umjetnost i kulturu.

Naveo je primjer francuskog satiričkog časopisa Charlieja Hebdoa koji je poznat po svojim karikaturama proroka Muhameda i koji je 7. siječnja 2015. u Parizu bio na meti islamističkog napada u kojemu je ubijeno 12 osoba, među kojima osmero članova uredništva lista.

"Pitanje je jesu li ti karikaturisti trebali vrijeđati muslimanske vjernike? (...) Možda nisu htjeli nikog uvrijediti, ali su to učinili", istaknuo je ruski predsjednik.

Time je reagirao na izjavu popularnog glumca Evgenija Mironova koji se pred ruskim predsjednikom požalio da konzervativni aktivisti i vlasti vrše sve veći pritisak na umjetničku slobodu izražavanja u Rusiji.

"Sve ovisi o našem osjećaju za mjeru, kako dužnosnika, tako i umjetnika", ocijenio je Putin.

"Dužnosnici nerijetko postupaju tako ne zato što bi htjeli suzbiti nešto (...), nego zato što većina njih ne želi da se kod nas dogodi ono što se dogodilo u Parizu", istaknuo je.

"Moramo o tome povesti računa (...) i ne poticati podjele u društvu", dodao je predsjednik.

Krajem listopada ruski redatelj Andrej Zvjagincev, autor filma "Levijatan" nominiranog za Oscara 2015., već je upozorio da se cenzura "ukorjenjuje" u ruskoj kulturi.



Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 21:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .