Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5892ce37b47398a2038b4587/80
Foto: Miroslav Lelas

Gradsko vijeće prihvatilo izmjene i dopune Statuta nogometnog kluba Hajduk

Sjednica je potrajala gotovo 10 sati
18:45 - Prije kraja sjednice koja je potrajala gotovo 10 sati vijećnici su donijeli odluku stambenom zbrinjavanju 17 invalida Domovinskog rata. To je u dnevni red uvršteno na prijedlog Luke Podruga koji je rekao da je riječ o tome da se ovlašćuje gradonačelnik da potpiše ugovor nakon prihvaćanja proračuna.

 - Ovdje je prijepor smije li gradonačelnik potpisati s obzirom na privremeno financiranje, a naša je zakonska obveza izgraditi. Mi imamo provedeni natječaj i neprihvaćanje odluke bi značilo poništavanje.  Dajemo mogućnost da se usvajanjem proračuna može krenuti - objasnio Zdravko Parčina, pročelnik za suradnju s braniteljima i braniteljskim udruga.

18:31 - Srđan Gjurković
podsjetio je kako je u ovome slučaju problem nepoštivanje odluke Upravnog suda.

- Problem je što se po istom obrascu raspisuje novi natječaj. Svjesno idemo u to - naveo je Škorić.

- Ako je Upravni sud odlučio o rasvjeti, dao je naputak kako se ponašati. Natječaj treba provesti, a onda su službe dužne obrazložiti Vijeću. Gradsko vijeće u raspravi o izboru ponuditelja može prihvatiti ili odbiti. Nije najniža ponuda jedini kriterij nego su se postupci javne nabave promijenili. Ali nema provedenih postupaka pa da znamo što je dobro. Ako ima primjedbi Upravnog suda, Grad mora to napraviti i to je to - kazao je Šundov.

Dodao je kako ne može vjerovati da cijeli dan raspravljaju o zakonitosti odluka koje donose.
- Nismo mi nutricionisti nego konzumenti. Ako bi nas služba ili gradonačelnik doveli u zabludu, oni odgovaraju. Pa nismo mi pravnici. Ako želimo mijenjati praksu, ne raspravlja se o tome na kraju mandata. Imali smo tri godine vremena pričati o tome - rekao je.

Špiro Cokarić predložio je da Gradsko vijeće poništi natječaj i predloži postojećim održavateljima da nastave do raspisivanja novog natječaja.

Baldasar je rekao da misli kako to nije zakonito i predložio je da prebace period izbora i neka novo Vijeće odlučuje o tome, a do tada da se raspiše natječaj za 6 mjeseci po postojećim uvjetima.Na redu je rasprava o stambenom zbrinjavanju HRVI.

17:44 -
- Imamo tekst natječaja, Fond ga mora odobriti i sufinancirati nam 40 posto. Istovremeno, ima caka da se retroaktivno  može refundirati iz EU fondova. To znači da možemo sami raspisati natječaj bez odobrenja Fonda. Ali, onda Fond može raskinuti natječaj ako smatra da smo povrijedili ugovor i da sami platimo 105 milijuna kuna. S druge strane, ako nam propadne građevinska dozvola, cijeli postupak izdavanja ide ispočetka. Zato bi riskirao da se ide u natječaj koji opet Grad u svakom trenutku može poništiti. Predlažem vam da dobijemo na vremenu, pokrenimo sanaciju kako smo zamislili. Pokrenimo projekt iz 2005.godine i paralelno radimo i drugo, kompostanu i sortirnicu - rekao je Baldasar.

- Krenimo raspisati natječaj i izvijestimo Fond da smo u isto vrijeme spremni pokrenuti proceduru za kompostanu i sortirnicu, ali van obuhvata Karepovca - predložila je Ljubica Vrdoljak.

- Nemojte ljudi glasati bez ijednog papira. Neću se pitati za 105 milijuna kuna - poziva Čepo.

- Ma Čepo, ajmo u proceduru, nadajući se da će vrijeme učiniti svoje. Bože moj - govori Ćurković.

Nakon toga, krenula je rasprava o natječaju za javnu rasvjetu i održavanje cesta. Škorić je tražio utvrđivanje novog modela.
- Osnovni kriterij dodjeljivanja je prema kriterijima donesenim iz 2001.godine i oni nisu dostupni javnosti. Zašto Gradsko vijeće ne raspravi o mjerilima i uvjetima natječaja? To je najdugovječniji akt. Pa i Ustav se mijenjao, ali ne i ovo. Visoki Upravni sud je poništio zadnji natječaj zbog arbitrarnog tumačenja članova Povjerenstva. Zatim, Povjerenstvo donosi odluku suprotnu odluci Upravnog suda. Predlažem poništenje natječaja i da se za sljedeću sjednicu pripremi drugi model i transparentni uvjeti natječaja - rekao je Škorić.

16:34 -
-Nalazimo se u ozbiljnoj situaciji. Grad i Županija moraju reagirati i naći način kako će premostiti ovaj problem - rekao je Škorić.

- Često nam se događa da kada dođemo u situaciju da kada smo nešto riješili, dođe neki ministar s Marsa koji nameće neke svoje stavove i unosi nered. zalažem se za to da se nađe rješenje kako završiti ovo što se započelo, jer ako bude išlo na ovaj način, mi ovo nećemo riješiti - kazao je Gjurković.

Zdeslav Benzon podsjetio je da je projekt sanacije napravljen 2006. godine.
- Zna se da je bilo problema s otkupom zemljišta, ali  i da su se nenamjenski trošili novci za Karepovac. Mislim da su neki bivši i sadašnji gradski oci odgovorni za to gdje smo. Mi nemamo ni reciklažna dvorišta, ne provodi se u cijeloj državi aktivno zbrinjavanje otpada. Zdravstveno stanje građana u okolici Karepovca će se pogoršavati ako se ne riješi ovaj problem. Odvajanje otpada kod kuće je jedini ispravan put, a sada je najvažnije da  što hitnije krenemo u sanaciju. Karepovac ne smije ostati u Splitu i točka - nastavio je Benzon.

Baldasar je rekao da je on ministra shvatio da ako ne ispune zahtjeve, Ministarstvo ne može aplicirati na EU fondove.
- Ovo je dramatično jer su promijenili pravila igre u Saboru - kazao je gradonačelnik.

- Neka vam ministar spusti službeno informaciju i smjernice - predložio je Škorić.

- I županu - dobacio je Prljević.

-Gradonačelniče, možete li zatražiti od HDZ-ove Vlade da spusti HDZ-ovom županu informaciju - našalio se Čepo.


15:55 -
Baldasar je pojasnio kako je osnovni problem u financijama jer ni ministarstvo ni Fond za zaštitu okoliša nemaju novca za projekt.

- Od nas se traži da postupimo po odluci koju je donio Sabor. Donesen je novi gospodarski plan i sada nije dovoljno da se deponij samo sanira već je potrebno napraviti sortirnicu i kompostanu. Samo u tom slučaju će EU financirati projekt. Sve što smo do sada napravili trebali bi baciti u smeće i krenuti ispočetka - rekao je gradonačelnik.

Ivica Grubišić Gire rekao je kako su neki kandidati za gradonačelnika izjavili kako će problem Karepovca riješiti u prvom koraku te upitao gradonačelnika planira li sa županijskim vijećnicima organizirati prosvjede na Karepovcu.

- Na to ću vam odgovoriti ako odlučimo sjednicu zatvoriti za javnost - odgovori je Baldasar.


15:45 -
Bez rasprave su usvojene točke o odricanju prava prvokupa za Meštrovićev atelje i stan u Matoševoj ulici. Vijećnici raspravljaju o Karepovcu.

- Natječaj smo završili, ali je stupio je na snagu novi zakon o javnoj nabavi i sada natječaj treba uskladiti s novim zakonom. To će uskoro biti gotovo i nadam se da ćemo do kraja tjedna tekst natječaja poslati Fonudu. Od nas se sada traži da napravimo sortirnicu i kompostanu. Bili smo na sastanku s Dobrovićem, sukladno tome krenuli smo u postupak izrade idejnog projekta što je osnovni preduvjet da vidimo koliko nam kvadrata zemljišta treba za to jer to može biti samo izvan obuhvata zone sanacije. Dobrović je potvrdio da ovo neće kočiti sanaciju. Usko uz sanaciju Karepovca vezana je izgradnja Lećevice. Napravit će se sanitarna deponija i na njoj imamo mjesta za šest, sedam godina odlaganja smeće u ovim količinama na Karepovcu, a u tom periodu Lećevica bi trebala biti gotova - rekao je Pave Zaninović.


15:26 - 
Nisam za to da na zadnjoj sjednici budućoj gradskoj vlasti vezujemo ruke. Ovo u najboljem slučaju može biti prvo čitanje, pa neka konačnu odluku o tome donosi nova gradska vlast - rekao je Podrug.

- Jedino tko može dati pravni sud o  izmjenama i dopuna Statuta je Trgovački sud. Predlažem da sada glasate za izmjene kakve jesu, a mi ćemo u međuvremenu zatražiti mišljenje Trgovačkog suda. Ako mišljenje bude u skladu s onim što nam  je usmeno rečeno, odnosno ako bude pozitivno onda će se promjena Statuta primijeniti, a ako mišljenje bude drugačije na Skupštini se neće staviti taj članak. Vi ne glasate za izmjene Statuta, to radi Skupština društva, a vi bi gradonačelniku samo trebali dati preporuku kakav će stav zauzeti na skupštini - predložio je Akrap nakon čega je prijedlog usvojen.


14:10 - 
Sjednica je nastavljena u 14 sati raspravom o izmjenama Statuta udruge Naš Hajduk. Prvi za raspravu javio se Luka Podrug.

- Ukazat ću na nezakonitost kada je u pitanju izbor Nadzornog odbora. On se mora birati u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonu o sportu. Mi jedino možemo predložiti da se imenovanje obavlja sukladno zakonima, a tko će raspisivati izbore je politička odluka. Ta udruga ima 25 posto vlasništva. Podržavam prijedlog kolege Alujevića da se nađe rješenje da navijači i udruga postane većinski vlasnik, ali dok smo mi većinski vlasnici ne smijemo donijeti ovakvu odluku. Udruga može imati dva predstavnika u Nadzornom odboru, ali ne može sve članove. Možemo li mi to odlukom nekako iskorigirati treba vidjeti, ali nemamo ovlasti dati zeleno svjetlo na ovakvu izmjenu statuta. Sve drugo odnosi se na to da klub bolje funkcionira i to podržavam. Već se zahuktala predizborna kampanja, zbog jednog putnog naloga ljudi idu u zatvor i mi ne možemo donositi odluke protiv zakona - rekao je Podrug.

Pročelnik Hrvoje Akrap rekao je da će bez obzira na predložene izmjene u Statutu oko izbora članova Nadzornog odbora imenovanje morati potvrditi i Gradsko vijeće te pitao Podruga da mu navede po kojem članku bi ovakva promjena bila protuzakonita.

- Pitam kao gradski vijećnik koji je usto i pravnik kako je moguće da većinski vlasnik prepušta izbor imenovanja članova Nadzornog odbora jednoj udruzi koja je usto vlasnik gotovo 25 posto dionica. Mi kao većinski vlasnici možemo ovlastiti nekoga, u ovom slučaju udrugu Naš Hajduk, da za nas provede izbore, ali ne možemo to naše pravo preko Statuta trajno prenijeti na njih. Ako nađete članak zakona po kojem mi to možemo napraviti ja ću se spaliti na splitskoj rivi - rekao je Podrug.

O čemu se radi pokušao je objasniti Srđan Gjurković koji je rekao da ništa nije protuzakonito te je osnovna namjera da se odvoji vlasništvo i upravljanje. 
Podrug je naglasio kako neće podržati ove izmjene ako ga se ne uvjeri da je riječ o zakonitoj odluci.

- Ako se ne dokaže da je ovo zakonito, ja to neću podržati pa makar bio jedini i makar bio izvrgnut vrijeđanju kolege iz Hrvatske nepotrebne stranke - rekao je Podrug.

- Hajduk ništa novo ne traži, samo sigurnost na duže staze zbog realizacije projekta. Puno se toga promijenilo u godinu dana. Vijećnici su dobili materijale prije sedam dana, pitali smo ih je li sve uredu, nitko se nije javio. Naravno da smo se konzultirali s pravnicima prije nego smo dali ovakav prijedlog. Nama treba sigurnost da nam neka nova gradska vlast koja će možda imati drugačije stavove i nakon tri, četiri godine zaustaviti sve - rekao je Ivan Rilov, tajnik udruge Naš Hajduk.

Ljubica Vrdoljak pridružila se zahtjevu Podruga i rekla da će izmjene podržati ako gradske službe utvrde da je u skladu sa zakonom.




13:25 - 
Rasprava se nastavila prepucavanjem čija je Vlada bila gora HDZ-ova ili SDP-ova.
Hrvoje Marušić izjavio je i da aneks ugovora o Javno-privatnom partnerstvu nije uzrokovao nikakve pravne učinke. Nakon izlaganja Gojka Čepe, Duje Sučić zatražio je od predsjednika Vijeća da ostale vijećnike zaštiti od njegovog terora. 

- Ne možemo baš reći da je teror, a i nije baš na svakoj sjednici. Ja se ljutim iz sportskih razloga, brzo me prođe. Sada sam pustio da vidite dokle će ovo ići. Ja sam potpuno miran, možemo ovako do ponoći, a možemo i o Trumpu ako hoćete - kazao je Ćurković. 

Sjednica je prekinuta u 13,15 sati na pola sata


13.09 - 
Šutnja onoga tko nas je uvalio u ovo traje šest godina. Vlada je rekla gradimo dvorane. Razgovor i uključivanje Vlade je sljedeći korak - kazao je među ostalim Baldasar.

- Kad sam došla u Vijeće gradonačelnik je rekao da ćemo sve ovo morati platiti. Imali smo dobar ugovor - počela je Dvornik.

- Aneksom je poništen - odgovorio joj je Baldasar.

- Ali, kako? Bez valjane procedure i Gradskog vijeća - rekla je Dvornik koja je također složila s ostalima da bi se o ovoj temi detaljno i sasvim otvoreno trebalo raspravljati na zatvorenoj sjednici.

Marijana Puljak je odgovorila Škoriću da ne želi o prošlosti zato što bi nas to odvelo do HDZ-ove Vlade i premijera koji je šetao i pokazivao prstom gdje će dvorana.

- Priča o Spaladium Areni je priča o političkoj odgovornosti. Nitko nije stavio na papir isplativost. Pozovite Vladu koja je sljednica te koja nas je uvalila i neka se uključe. Spaladium Arena je primjer kako se radi zadnjih 25 godina - kazala je Puljak i iznervirala predsjednika Gradskog vijeća Borisa Ćurkovića.

- Zabranjujem da se ovdje sudi bilo kakvoj Vladi! Ako idete u kampanju, prekinut ću sat vremena pa vani govorite. Zloupotrebljavate repliku. Hoćemo reći i da banke znaju biti blesave - vikao je Ćurković.

U tome ga je Škorić zatražio repliku, a Gojko Čepo mu je odgovorio da ne može i da on ima nešto za reći što je još više raspalilo Ćurkovića.

- Ne možeš Čepo ništa kazati. Zabranjujem ti, pa se pozivaj na Poslovnik koliko hoćeš - ljut je bio Ćurković.

Čepo je i dalje bio uporan.

- Prestani Čepo. Odmah! Nisi ti savjest ovoga Vijeća - podviknuo je.



12:44 - 
U našem mandatu na inicijativu Željka Keruma napravljen je sastanak u Vladi gdje su bili Jovanović, Linić, Grčić, na tom sam sastanku iznio sve što sam i ovdje rekao. Postojala je dobra volja, ali osim prvog koraka ništa drugo nije napravljeno. Iz Grada je išlo najmanje pet dopisa prema Vladi Zorana Milanovića, a vjerujem da ih je nastavila slati i ova gradska vlast - dodao je Šundov.

Baldasar se složio s njim da se rješenje mora pronaći razgovorima.

- Banke se pozivaju na to da je objekt u javnoj uporabi bez obzira na to što nije izgrađen cijeli centar, a stečajna ravnateljica ozbiljno razmišlja da zatvori objekt - rekao je Baldasar.

- Nije dovoljno slati dopise, znamo kako su do sada razgovori završavali. Treba napraviti neovisni tim koji će se baviti samo rješavanjem ovog problema. Sastanke s Vladom treba aktualizirati i sa svoje strane ću napraviti sve da potaknem Vladu da se uhvati u koštac s ovim problemima. Specifična je situacija s obzirom na stečajni postupak pitanje ovlasti i nadležnosti, ali najvažnije je da što prije dođe do sastanka s resornim ministarstvom. Zanima me postoji li mogućnost da se u stečaju proda arena i da na kraju Grad ostaje bez nekretnine s dugovima koje mora podmiriti - rekao je Škorić.

- Bilo bi dobro da postoji tim koji će znati što se događa bez obzira na to koji je gradonačelnik na vlasti, ali ne znam na koji bi se način to formalno-pravno napraviti. Kako da taj tim bude iznad Gradskog vijeća - dodao je Šundov.

Baldasar je odgovorio da gradske službe rade na tome i da nije potreban nikakav tim.


12:25
-  Tužitelju je u interesu da dokaže da postoji odluka i dokument o raskidanju ugovora. Njima je u interesu da dokažu da taj dokument postoji - odgovorila je Slavica Radić.

Ljubica Vrdoljak pitala je da li u ovom trenutku Vlada ima obvezu sudjelovati u postupku  s Gradom.

- Država nije bila ni ugovorna strana u ugovoru o javno-privatnom partnerstvu niti u kreditu. Država ima posebne ugovore s Gradom, u jednom nam prenosi pravo građenja i dopušta nam da to pravo prenesemo dalje, a po drugom preuzima obvezu da će financirati polovinu zakupnine i u tom dijelu je država obvezna financirati - kazala je Radić.

- Arbitraža obrazlaže da je ugovor jednostrano raskinut 2012. godine i sva prava i obveze prelaze na Grad, a Grad i dalje tvrdi da ugovor nije raskinut. Arbitraža kaže da je ugovor raskinut, a da nismo u propisanom roku pronašli novog partnera - rekao je Podrug.

- Slažem se s Podrugom. Po treći put pitam može li netko donijeti relevantan dokument s pečatom iz kojeg je razvidno da je netko nekome potpisao raskid ugovora. Ako to postoji, mi ne moramo ići u spor, a ako ga nema onda stojim da je ovo zlonamjerni falsifikat - rekao je Marušić.

Luka Podrug predložio je da se o ovome raspravlja na zatvorenoj sjednici Gradskog vijeća kada vijećnici dobiju sve relevantne dokumente na osnovu kojih bi mogli zaključiti koje će akcije poduzeti ubuduće. Slavica Radić ponovila je da procedura raskida ugovora nije provedena i da je to osnova na koju će tražiti poništenje odluke arbitraže.
S njim se složila i Daša Dragnić jer kaže da bi se u raspravi mogle iznijeti slabosti Grada koje bi druga strana mogla iskoristiti u postupku.
Jure Šundov tražio je da govori u ime Kluba vijećnika.

- Ne sumnjam da su svi oni koji su raspravljali o ovoj temi dobronamjerni. Svaki put kada govorim o ovome, svi partneri Vlada, Grad TPN i banke su sudjelovali u kreiranju ovog zahvata u prostoru. Zahvat je počeo prije nego je donesen Zakon o javno-privatnom partnerstvu. Prije se počelo graditi nego je donesen zakon po kojem se nešto gradi. Jedno cijelo je centar, a ne dvorana. Dvorana je dio. Sve relacije se odnose na centar, a ne na dio. TPN je napravio samo dvoranu. Odgovorno tvrdim da u mandatu Željka Keruma nije donesen nikakav akt kojim bi se moglo smatrati da je taj ugovor raskinut. Dakle, taj akt ne postoji. Prošlo vijeće je raspravljao o tome, o svemu smo izvijestili vijećnike, kada smo prestali plaćati i zašto. Vijeće je bilo upoznato da Grad zbog nove situacije traži da svi sjednu za stol i da se uvjetno govori o redefiniranju ugovornih obveza. Tražili smo s Vladom, bankama i partnerom nastavak gradnje na bilo koji način i nismo u tome uspjeli. Jedina Vlada koja je dala mogućnost nekakvog nastavka gradnje je Vlada Jadranke Kosor. Gradnja je planirana da ona bude održiva, a bila bi održiva ako centar isplatom komunalnih naknada pokriva dio koji Grad mora plaćati za najam. Odmah se znalo da je dvorana neodrživa. Centar nije izgrađen. Oni su u arbitraži utvrdili da je raskinut ugovor, ali taj dokument ne postoji! Rekao sam da se ova stvar ne rješava arbitražom, već se mora rješavati u izvanrednom postupku jer ovo nije trgovačko društvo to je tvrtka posebne namjene. Svi su gubitnici u ovom slučaju. I Kerum i Baldasar su se bavili posljedicama nedovršene izgradnje i pokušavali su učiniti nešto da bi se ta stvar spasila. Ove probleme treba rješavati ona razina koja ga je i stvorila, a to znači bilo koja Vlada RH. Tko će to na kraju platiti samo nebo zna. Jedino rješenje je razgovorom doći do rješenja - rekao je Šundov.


12.01 - 
Marijana Puljak pitala je što je s garancijama koje vrijede 30 dana nakon dobivanja uporabne dozvole. Zanimalo ju je mogu li se sada aktivirati garancije budući da uporabna dozvola ne postoji.

- Netko je propustio uprihoditi 10 milijuna kuna - kazala je Puljak.

- Hrvoje nemojte se žestiti, mi možemo reći što nas je volja, ali ima i ova druga strana koja ima svoje stajalište. Cijelo vrijeme se sami borimo u postupku u kojem nismo bili sami. Država je ušla s nama u ovaj projekt i smatram da bi država i dalje trebala biti s nama. Niti jedna vlada nije dala ni pisani ni usmeni odgovor na naše upit u vezi ovog problema. Molio bih vas koji imate kontakt da skrenete pozornost i da tražimo pomoć od Vlade. Oni su s nama bili u ovom poslu i ne mogu na ovo zatvarati oči. Bez obzira rekli vi da je ovo falsifikat ili ne mi to moramo dokazati. Tužit ćemo se na sudu u Zagrebu, tražit ćemo poništenje odluke o arbitraži, a banke su tražile nastavak arbitraže u Beču, a to su strahoviti troškovi. Mi i dalje imamo načelni dogovor s bankama da sve zaustavimo, ali to ne možemo bez države. Njihova ponuda da reprogramiramo kredit, da Grad bude jedini vlasnik, parcelizirajmo, jedna parcela ostaje uz objekt, a druga bi bila slobodna za građenje. Mogli bi tada nastaviti graditi ako bi se pronašao investitor, a zainteresiranih investitora ima - kazao je Baldasar.


11.48 - 
Točka je usvojena bez rasprave, a raspravlja se o Spaladium areni.

- TPN je otišao u stečaj i banke se mogu naplatiti od TPN-a, mene zanima gdje točno piše da su obaveze prešle na Grad - pitao je Hrvoje Marušić.

- U arbitraži - odgovoreno mu je.

- Ali gdje je taj dokument gdje to piše? Ako taj papir postoji onda nemamo što raspravljati jer je Grad dužan novce, ali ako taj papir ne postoji onda ne znam kako bih ovo nazvao - rekao je Marušić.

- Činjenica je da je došlo do kršenja ugovora, ali izjavu o raskidu Grad nikada nije dao. Kako formalno nikada nije došlo do raskida ugovora smatramo da imamo na osnovu čega tražiti da se ovakva presuda poništi - odgovorila mu je Slavica Radić.

- Ako se oni pozivaju na dokument o raskidu ugovora kojeg nema, onda je ovo falsifikat. Ako ga ima, pokažite ga, pokrijmo se ušima i ajmo kući, a ako ga nema onda je ovakva odluka falsifikat - ponovio je Marušić.

- Znamo da je sve ovo nastalo jer je netko, a znamo i tko, potpisao aneks ugovora koji je stavio Grad u poziciju potencijalnog dužnika. U temeljnim ugovorima o tome nije bilo traga. Da nema ovih aneksa mi ne bi imali o čemu pričati - kazala je Dragnić. 


11:10 - 
Petra Škorića i Ivicu Grubišića Giru zanimalo je kako će se riješiti problemi oko pristupnih cesta.

- Pola službi je odsutno zbog gripe. Odgovorit ću vam iscrpno, ali ako postoji imovinsko pravnih problema, nećemo uspjeti završiti sve na vrijeme. Danas je važna odluka o osnivanju kako bi je poslali državnoj upravi. Za privremenu ravnateljicu predložena je Antonela Petrić, ravnateljica škole Trstenik. Bitno mi je bilo i da se ne bavi politikom. Mi ćemo završiti građevinske radove, a na idućem vijeću bit će donošenje odluke o opremanju škole. Mi smo sve pripremili, ali novi vijećnici koji budu izabrani morat će donijeti tu odluku - rekao je Baldasar te dodao kako misli da će škola u građevinskom stanju biti završena, do 15. lipnja, a do tada bi škola, dodao je, trebala imati organizirane neke osnovne stvari.

Odluka o osnivanju škole Žnjan-Pazdigrad donesena je jednoglasno, a na redu je rasprava o stavljanju izvan snage DPU-a sjeverozapadnog dijela Visoke uz Vukovarsku ulicu.


10:57
- Ovo je povijesni dan za ovaj grad jer smo nakon 20 godina uspjeli osnovati jednu osnovnu školu. Čestitam svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, pa čak i ovoj gradskoj vlasti iako da ste nas slušali, škola bi bila gotova prije godinu dana. Zanima me zašto se predupis vrši u školama Trstenik i Mertojak i hoćemo li stići odraditi sve potrebne radnje za otvaranje škole u rujnu - pitala je Marijana Puljak.

- Budući da niste ovo htjeli podržati kada se izglasavao proračun, ne vjerujem ni da ćete ovu odluku podržati - odgovorio je gradonačelnik.

- Nisu vijećnici krvi što smo u fazi privremenog financiranja, nego vi jer ste se neradom i lošim vođenjem Grada doveli u situaciju da nemate podršku vijećnika. Da ste radili kako treba, da ste radili stvari koje su na dobrobit grada i građana u cjelini, a ne vaših prijatelja ne bi bili u ovakvoj situaciji. Po kotarevima ste tražili podršku za proračun, ali mi ne funkcioniramo na način: "podrži proračun, a ja ću tvoj projekt". To od nas nikada nećete doživjeti - kazala je Puljak.

- Za sve ste uvijek glasali protiv. Vama je važno biti protiv - zaključio je Baldasar.


10:45 - 
Luka Podrug pitao je mogu li se napraviti izmjene odluke o privremenom financiranju.

- Čitam kako Hajduk ulaže pa me zanima tko to financira i tko je to odobrio, može li biti problema i mogu li se napraviti izmjene privremenog financiranja i nekako pomoći udrugama - pitao je Podrug. 

- Dragi vijećnici to je vaša odgovornost, a ne moja. Upozoravao sam na posljedice ne usvajanja proračuna i donošenja odluke o privremenom financiranju. Ljudi sada nemaju novca, a mi im moramo objašnjavati zašto. Mislio sam da će biti bolje, ali ovo je puno gore nego smo očekivali. Zaustavili smo projekte, napravili smo ogromnu štetu Prometu kojeg smo uspješno doveli do sanacije, poslije ćemo imati raspravu o stambenom zbrinjavanju HRVI koji smo na ovaj način isto zaustavili. Privremeno financiranje je zaustavilo pola grada! Ne možemo mijenjati odluku o privremenom financiranju. Ili glasajmo za proračun pa neka ga nova vlast prilagodi rebalansom. Još uvijek možemo kupiti deset autobusa za Promet. Proračun vam možemo napraviti za sat vremena ako hoćete - kazao je Baldasar.

To je ujedno bilo i zadnje vijećničko pitanje, a u tijeku je rasprava o donošenju odluke o osnivanju OŠ Žnjan-Pazdigrad.



10:30
- Jakov Prkić pitao je kada će paraolimpijka Anđela Mužinić dobiti brončanu ploču na Zapadnoj obali, a Baldasar mu je odgovorio da ne zna i da će mu odgovor na pitanje dati u pismenom obliku.
Tomislava Goju zanimalo je što je s pristupom prostoru HZMO-a za vještačenje osoba s invaliditetom koja nije prilagođena za pristup osobama koje se kreću uz pomoć kolica?

- Koliko znam, zgrada u cijelosti nije naša i ja se slažem s vama. S našim smo objektima pokušali nešto napraviti, ali nemamo za sve mogućnosti - odgovorio je Baldasar.

Duje Sučić pitao je gradonačelnika hoće li i jesu li SDP-ovci izaći iz upravnih vijeća i nadzornih odbora?

- Imam informaciju da je zamjenica prije tjedan dana kao članica upravnog vijeća izabrala ravnateljicu jedne institucije - kazao je Sučić.

- Tada je imala sve ovlasti i legitimno je izabrala. Što se tiče drugog dijela, nisu svi članovi SDP-a dali ostavke na svoje funkcije - odgovorio je gradonačelnik.

Marijana Puljak pitala je gradonačelnika hoće li na kraju mandata objaviti popis svih zaposlenika gradske uprave s datumom kada su zaposleni.

- Dat ću nalog službi da vam da podatke. Trenutno je zaposleno 460 osoba, ali ako odbijete 16 zaposlenih u novo službi prometnog redarstva, odbijete 19 koji rade na određeno vrijeme i od kojih će devet morati otići u lipnju jer se radi o onima koji su radili na legalizaciji. Vidjet ćete kada dođe novi/stari gradonačelnik 6. lipnja bit će ih 432. Na vašu žalost, na kraju moga mandata bit će 10 do 12 zaposlenih manje. Dat ću vam popis, morao sam ga dati i policiji zbog nekoliko anonimnih prijava - odgovorio je Baldasar.

Zdeslav Benzon pitao je što je sa 600 tisuća kuna sudskih troškova koje je Grad treba platiti zbog odbacivanja tužbe za Mall of Split.

- Izgubila se velika količina novca s Dalmatincem, djelovalo se protiv taksi konkurencije, Small Mall stoji godinu dana i zanima me koliko će još poreznike ovoga grada stajati ovako loše vođenje Grada - rekao je Benzon.

-  Ja vam mogu reći kolika je moja plaća plus naknade koje dobivaju vijećnici. Sve što ste rekli je zlonamjerno izvučeno iz konteksta. Small Mall je privatno vlasništvo, nije naš, nisu dužni graditi, platili su nam sve kao i Mall of Split, a imamo spor na sudu zbog kamata, ali i to ćemo riješiti - odgovorio je Baldasar.


9:45
- Počela je 39. sjednica splitskog Gradskog vijeća.
HDZ-ova vijećnica Ljubica Vrdoljak tražila je da ih se izvijesti u kojoj je fazi projekt sanacije Karepovca zbog najave nadležnog ministarstva da se odustaje od tog projekta. Luka Podrug predložio je da se raspravlja o davanju suglasnosti ponuditelju za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI Domovinskog rata, a Petar Škorić tražio je da se uvrsti točka u kojoj će se raspravljati o natječajima za održavanje javne rasvjete i cesta. To će ići kao usmeno izvješće jer u Banovini ne rade internetske ni telefonske veze. 

Milan Blaževski je pitao Baldasara hoće li na posljednjoj sjednici predložiti da se prihvate izmjene i dopune GUP-a, a gradonačelnik mu je odgovorio da završavaju proces.

- Proces je bio zakonski obavezan i Vijeće će glasati. Izmjene i dopune nisu vezane samo uz politiku, nego i uz život i uz struku koja ga je radila. Buduće gradsko vijeće će također imati mogućnost da zatraži nove promjene GUP-a pa će ponovno to trajati - rekao je Baldasar.

- Mislim da nije korektno na kraju mandata donositi tako važnu odluku. Znam napore koji su se radili, i sve što se napravilo, ali mislim da nije dobro na posljednjoj sjednici donositi ovakve odluke - dodao je Blaževski.

Ante Zoričić iskoristio je vrijeme predviđeno za vijećnička pitanja i odgovore kako bi se zahvalio gradskim službama i poduzećima na suradnji u rješavanju gradskih problema koje su im građani prijavljivali preko portala popravi grad.

9:00 -  Na dnevnom redu je 13 točaka. Raspravljat će se o osnivanju Osnovne škole Žnjan-Pazdigrad, Hajduku, promjenama Detaljnog plana uređenja na Visokoj, a vijećnici će biti upoznati i koje radnje planira poduzeti Grad po pitanju projekta Spaladium arene. Grad će se vjerojatno odreći i prava prvokupa za Atelje Meštrović koji se prodaje za devet milijuna kuna.






Facebook komentari

hr Thu Feb 02 2017 07:04:20 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55168e2c1766fd24268b49bb/80
Foto: Silvio Marcus Milanko

Na Jadranu nas očekuje jaka bura s olujnim udarima

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 14 na kopnu te od 15 do 19 Celzijevih stupnjeva na obali i otocima.
Sunčano, većinom vedro ili malo oblačno, tek ponegdje povremeno uz umjerenu naoblaku. Bit će vjetrovito, osobito na Jadranu.
U kopnenim će predjelima puhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu umjerena i jaka, u prvom dijelu dana mjestimice na udare i olujna bura.
Jutro će u unutrašnjosti zemlje biti svježe, s temperaturama između -2 i 3°C, pa će mjestimice biti i slabog mraza. Na obali će po temperaturama biti osjetno toplije, od 6 na sjevernom Jadranu do 11°C na njegovom krajnjem jugu, no zbog bure će se činiti hladnije. Najviše dnevne temperature u kopnenoj će se Hrvatskoj kretati od 9 u gorskim predjelima do 14°C u istočnoj Slavoniji, dok će obala i otoci u najtoplijem dijelu dana imati između 14 i 18°C.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:56:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ba781ab473986e9c8b4577/80
Foto: Jadrolinija

HAK: Katamaran Stari Grad - Split neće pristati u luke Bol i Jelsa

Zbog prometne nezgode neposredno prije čvora Lučko na zagrebačkoj obilaznici (A3), otežano se vozi, u koloni od čvora Jankomir u pravcu istoka te iz Hrvatskog autokluba pozivaju na oprez.
Zbog jakog vjetra, na mostu Dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I.skupina).
Jak vjetar usporava vožnju i na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić te na autocesti A1 između vijadukta Božići i tunela Sveti Rok (vozi se uz ograničenje brzine od 40 km/h), no autoceste su otvorene za sav promet.  Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.
Do 31.ožujka do 17 sati zatvoren je za sav promet čvor Rujevica na riječkoj obilaznici, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji raskrižja na državnoj cesti D427 na izlasku sa čvora Rujevica.
Od 26. ožujka prema Uredbi o ljetnom računanju vremena (NN 15/17) prestaje obaveza paljenja kratkih svjetala tijekom dana (osim u uvjetima smanjene vidljivosti). Podsjećamo da vozači mopeda i motocikla tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim svjetlima.
Pojačan je izlazak teretnih vozila na GP-ima Bregana i Pasjak.

U prekidu je katamaranska linija Ubli - Vela Luka - Hvar - Split.
Katamaran na liniji Jelsa-Bol-Split isplovit će na relaciji Stari Grad-Split bez pristajanja u lukama Bol i Jelsa.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:53:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/544373a2189942cc2f0000e0/80
Foto: Screenshot

Uvođenje kvota za izlov sitne plave ribe gasi četiri tisuće radnih mjesta

To bi za nas bio kraj. Gotovo kompletna domaća prerada ribe bazirana je na domaćoj sirovini. To što radimo sa svježom jadranskom ribom naš je najveći adut, a uvođenje kvota je scenarij koji ne smijemo dopustiti, ističe Marina Depolo, direktorica tvornice za preradu ribe »Mardešić«

Vjerujemo da ćemo uspješno izbjeći uvođenje kvota za izlov sitne plave ribe, jer problem leži u samom principu upravljanja za koji smatramo da nije prihvatljiv ni poželjan kao regulacijski model na Jadranu, stav je ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, najavivši tvrde pregovore s Europskom komisijom o ograničenja izlova plave ribe koji u Jadranu.

Europska komisija, u svom prijedlogu Višegodišnjeg plana upravljanja ribolovom na sitnu plavu ribu, predlaže naime ograničenje ulova na 40 tisuća tona, s time da je riječ o količini koju bi između sebe trebali raspodijeliti ribari iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Albanije i Crne Gore, koji sada zajedno love preko 100 tisuća tona sitne plave ribe na godinu.

Na upit Novog lista o tome hoće li Hrvatska pristati na sustav kvota, s obzirom da bi one bile niže za cijeli Jadran od količina koje trenutno lovi samo hrvatska ribarska flota, s ulovom od oko 60 tisuća tona inćuna i srdele, te kako bi se kvote dijelile između Hrvatske, Italije i Slovenije, Tolušić odgovara da je sustav kvota prijedlog Europske komisije o kojem se tek treba detaljno razgovarati.

– Ulovna količina koja bi bila dostupna u ovom trenutku nije poznata, no istina je da bi ona vjerojatno bila drastično manja od ulova koje trenutno ostvarujemo. Raspodjela kvota među zemljama je također tema o kojoj bi se tek trebalo razgovarati. Uvođenje kvota bi značilo poništenje napora uloženih posljednjih godina i zaokret u upravljačkom smislu. Smatramo da to nije prihvatljivo rješenje, jer bi uvođenje sustava kvota prouzročilo brojne probleme u vidu povećanja odbačenog ulova, preusmjeravanja ribolovnog napora na druge vrste i alate, te bi posebice stavilo ribare Jadrana u neravnopravan položaj na tržištu. Ovakav stav dijele i druge zemlje Jadrana, ali i Mediterana pa je stoga teško očekivati da će ovaj prijedlog uistinu i zaživjeti, smatra ministar.


Povećanje uvoza

Ograničeni izlov plave ribe teško bi pogodio ribare, ali ne samo njih, već i brojne zaposlene u riboprerađivačkoj industriji, trgovce ribom, zbog relativno velikog udjela sitne plave ribe i u maloprodaji, te uzgajivače ribe, posebice tune. Ova je problematika posebno osjetljiva, jer je dobrim dijelom riječ o radnim mjestima na otocima i u priobalju, gdje ionako vlada deficit ponude stalnih zaposlenja.

– To bi ovisilo o ulovnim količinama, no procjena je da plivaričarska ulovna flota, riboprerađivačka industrija i uzgoj tuna zajedno osiguravaju preko četiri tisuće radnih mjesta, što je od neizmjerne važnosti za obalno i otočno stanovništvo. Jedna od naših zamjerki prema prijedlogu uvođenja kvota od strane EK je i nepostojanje detaljnih socio-ekonomskih analiza o utjecaju ovakvog zaokreta na vezane industrije prerade i uzgoja tuna, ističe Tolušić, dodajući kako bi ograničenje ulova rezultiralo ograničenim količinama dostupnim za potrebe prerade ribe i uzgoja tuna, što bi za posljedicu imao povećanje uvoza iz drugih zemalja, piše Novi list.

– U konačnici, ovo bi utjecalo na poskupljenje procesa proizvodnje, ali svakako i na pad kvalitete proizvoda. Isto tako, mogu se očekivati i ozbiljne posljedice po poslovanje domaćih poduzeća koje mogu dovesti i do njihovog propadanja, kaže Tolušić.

U zadnje dvije godine provodi se niz mjera za zaštitu stokova sitne plave ribe na Hrvatskoj strani Jadrana, od zabrane izlova u dobrom dijelu unutanjih kanala, do lovostaja tijekom određenih razdoblja. Zanimalo nas je jesu li se te mjere pokazale dovoljnima, te je li se riblji fond počeo oporavljati i bez ograničenja izlova kvotama, posebno s obzirom na činjenjicu da je europski povjerenik za ribarstvo Carmenu Vella, početkom ovoga tjedna u Zadru pozvao sve strane na prihvaćanje prijedloga Europske komisije za upravljanje izlova sitne plave ribe, argumentirajući to upravo tvrdnjom da su znanstveni podaci pokazali kako se dosadašnji napori Hrvatske, Italije i Slovenije u tom pravcu nisu pokazali dovoljnima. Suprotno tvrdnjama europskog povjerenika, ministar ističe kako će pravi rezultat dosad poduzetih radnji za zaštitu stokova plave ribe, biti vidljivi tek protekom određenog vremena.


Nadzor nad plovilima

– Važno je napomenuti da se znanstvene procjene o stanju stokova rade uvijek za prošlo razdoblje s odmakom od godinu do dvije dana. Tako se trenutno najnovija procjena odnosi na 2015. godinu. Imajući to na umu, zapravo nije moguće znati koliki je utjecaj mjera koje se provode, već će to biti poznato tek za nekoliko godina. No ipak, prema kretanjima ulova i komentarima koje dobivamo od ribara, može se zaključiti da se stanje barem stabiliziralo, pa možemo očekivati i daljnji opravak u narednim godinama. Posebno zbog toga što su trenutne mjere usmjerene na zaštitu mlađih starosnih grupa i zaštitu ribe u mrijestu, što bi trebalo dati rezultat u smislu povećanja novačenja, a onda posljedično i povećanja biomase, kaže Tolušić.

Ministar objašnjava kako za gospodarski najvažnije vrste, a plava riba je daleko najvažnija i čini preko 90 posto ukupnog ulova, Hrvatska raspolaže prilično točnim podacima o stvarnim količinama ulova, prenosi Novi list.

– Možemo se pohvaliti da imamo bolji sustav bilježenja ulova od velikog broja europskih zemalja. Tijekom 2016. godine, opremili smo sva autorizirana plovila za koćarski i plivaričarski ribolov s e-očevidnicima i VMS uređajima, bez obzira na njihovu duljinu. Ovo nam daje mogućnost da imamo nadzor nad ovim plovilima u svakom trenutku, ali i da na dnevnoj bazi dobivamo podatke o vrstama, količinama i području ulova. Ovi podatci su zapravo i osnova kasnijih znanstvenih procjena koje naši znanstvenici zajednički provode u sklopu međunarodnih koordinacija. Generalno gledajući može se reći da za najvažnije gospodarske vrste raspolažemo s kvalitetnim podatcima i točnim ulovnim količinama, kaže Tolušić, koji smatra da će i ti podaci pomoći u razgovorima s EU i pronalaženju drugačijih rješenja od uvođenja kvota.


Vjeruju u podršku

Uvođenje kvota značilo bi katastrofu za riboprerađivače, ističe Marina Depolo, direktorica tvornice za preradu ribe »Mardešić«.

– To bi za nas bio kraj. Gotovo kompletna domaća prerada ribe bazirana je na domaćoj sirovini, koja je naša glavna komparativna prednost. To što radimo sa svježom jadranskom ribom naš je najveći adut na tržištu, a uvođenje kvota je scenarij koji ne smijemo dopustiti. Iskreno, svi mi u branši, od ribara do prerađivača, nadamo se da je tako nešto nemoguće. Vjerujemo da ćemo imati podršku resornog ministarstva, kao i naših europarlamentaraca, i svih ostalih koji na političkoj razini mogu utjecati na konačnu odluku, kaže Depolo, dodajući kako Ministarstvo poljoprivrede, ribari i prerađivači itekako rade na zaštiti stokova plave ribe, svjesni da svi od njih žive.

– Surađujemo po tom pitanju praktički na dnevnoj bazi. Samo u zadnjih nekoliko godina zabranjen je ribolov u kanalima, uvedena su dva lovostaja i niz drugih mjera, uz nadzor kretanja plovila i količina ulova. Isto tako, pazi se da količine ulova ne premašuju one iz prošle godine. Zaista nije slučaj da se sirovina koja nam život znači eksploatira bez reda i smisla. Ribari to mogu najbolje potvrditi, jer količine ulova su stabilne, što pokazuje da stok količinski nije ugrožen, tvrdi Depolo za Novi list.


Stabilni ulovi

Ribari potvrđuju da su ulovi posljednjih godina stabilni, te vjeruju kako je to rezultat višegodišnjih napora koje je Hrvatska sama poduzela na zaštiti ribljeg fonda. Nevio Uhač, suvlasnik Ugora, riječke tvrtke čija flota lovi plavu ribu, ističe kako bi prvo trebalo pričekati da se sa sigurnošću utvrde efekti dosadašnjih mjera.

– Tek moramo vidjeti koji su rezultati mjera zaštite, a Europska komisija odmah želi sve presjeći i uvosti kvotu koja je premala. Četrdeset tisuća tona za cijeli Jadran je neodrživo, posebno za naše ribare. Mi između sedamdeset i osamdeset posto ulova plasiramo u preradu i uzgajališta tune, gdje je cijena znatno niža nego u maloprodaji, dok Talijani osamdeset posto plasiraju u maloprodaju. Smanjene količine ulova oni bi mogli donekle kompenzirati zakonom ponude i potražnje, odnosno većom maloprodajnom cijenom, dok mi tu mogućnost nemamo. Jednostavno rečeno, za nas su ovakve kvote, koje predlaže Komisija, neodržive, i u potpunosti bi ugrozile naše poslovanje. U Hrvatskoj imamo više od 200 brodova za izlov plave ribe, i za mnoge od njihovih posada ovakve kvote bi značile završavanje na ulici, zaključuje Uhač.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825b6aa1eea8f6cad8b4648/80
Foto: Dalmacija News

"Ceste nisu samo opasne, one zovu u smrt": Zakazala je policija

Prometni stručnjak, Željko Marušić komentirao je strašan niz nesreća koje su se dogodile ovog vikenda, a u kojima je bilo šestero mrtvih i 10 teško ozlijeđenih, među kojima i 7-godišnje dijete
Marušićevo reagiranje prenosimo u cijelosti.

- Po stoti put treba ukazati da su nezaštićeni armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz rubove gradskih, županijskih i državnih cesta najveći problem hrvatskih prometnica.

Ceste u Jelisavcu i Medarima nisu samo opasne, one 'zovu u smrt'. Je li itko odgovoran za tu strašnu prometnu situaciju, ima li ime i prezime i hoće li nastaviti raditi taj posao?

Zakazala je policija, jer su se nesreće dogodile u krajnje predvidivim okolnostima, u noćnim i ranojutarnjim satima subote i nedjelje, kad naša mladež, često alkoholizirana, juri u nesigurnim starim autima.

Činjenica da je prosječna starost vozila, krivaca ovih tragičnih nesreća, 20-ak godina, otvara 'rak-ranu' našeg prometa, gdje Vlada penalizira, umjesto da stimulira nove, sigurne automobile.

Šestero mrtvih (jedan vjerojatno prirodno preminuo) i deset teško ozlijeđenih, među kojima i 7-godišnje dijete, tragična je bilanca prometnih nesreća vikenda koji još nije završio.

U subotu u 3:15, u Medarima kod Nove Gradiške, poginuo je suvozač, a tri su osobe ozlijeđene, nakon što je 17-godišnjak bez dozvole, vozeći Zastavu Tempo (preimenovani posljednji Yugo 55) sletio u odvodni kanal županijske ceste Nova Gradiška - Okučani i smrskao se u stablo na njegovom rubu.

U subotu u 6:30 u Jelisavcu kod Našica dvije su osobe poginule, kad je njih i automobil, nakon slijetanja u odvodni kanal, izmasakrirao udarac u potpuno nezaštićeni armirano-betonski kućni prilaz, odnosno most preko odvodnog kanala.

U subotu u 15:30 u Velikoj Mučni kod Koprivnice, vozač kamiona neprilagođenom je brzinom naletio na 7-godišnje dijete, teško ga ozlijedivši, koje je pretrčavalo cestu izvan pješačkog prijelaza.

U subotu u 22:15 20-godišnjak u Opel Vectri (serija iz 1995.), uključujući se na državnu cestu Vodnjan-Pula, oduzeo je prednost Mercedesu. Poginuo je u sudaru, u kojem su još tri osobe teško ozlijeđene.

U nedjelju u 4:30 u Garešnici (Bjelovarsko-bilogorska županija), jureći ulicom Matije Gupca, neodgovorni je vozač pokosio drveni električni stup, probio ogradu i zabio se u obiteljsku kuću. Poginuo je jedan od dvoje putnika, izletjevši kroz vjetrobransko staklo, što ukazuje da vjerojatno nije bio vezan.

U nedjelju u 11:20 u međimurskom Kuršancu dvije su osobe teško ozlijeđene pri izlijetanju s ceste Honde Civic, serije iz 1995.

Ovaj strašan niz nesreća ponovno je ukazao na nedopustivo stanje i anarhiju u prometnom sustavu Hrvatske, koji zovu na uzbunu. Hoće li se konačno netko oglasiti i pokrenuti nužne korjenite promjene? Četiri se osobe poginule u nesrećama u ranim jutarnjim satima subote i nedjelje, nakon provoda, u krajnje predvidivom sklopu okolnosti.

Svi raspoloživi potencijali prometne policije tada bi trebali biti na nogama, kontrolirajući praktički svako vozilo, jer je u to doba, svima je to poznato, na cesti (pre)velik udio alkoholiziranih i obijesnih vozača.

A divljanje kroz Jelisavac u 6:30, u kojem su skončale dvije osobe, ukazuje na strategiju iskusnih prometnih prijestupnika, koji prateći krajnje predvidivu rutinu prometne policije, često ostaju sat-dva duže kako bi, u pauzi među smjenama, bez opasnosti od zaustavljanja i alkotestiranja, mogli suludo juriti.

Ove su nesreće školski primjeri nužnosti korjenitih promjena te ukazuju na žurnost uspostave Hrvatske agencije za sigurnost cestovnog prometa (HACP), koja bi trebala preuzeti odgovornost nad svim asfaltiranim prometnicama u Hrvatskoj, od gradskih i županijskih, do državnih i autocesta.

Kako naime od policije, koja upravlja prometnim sustavnom, premda je svugdje u razvijenom i pametnom svijetu zadužena isključivo  za nadzor, očekivati da sama sebe kontrolira i kritizira? Kako to očekivati od uhljeba u upravama županijskih cesta?

Da postoji HACP, tada bi, na temelju ovakvih nesreća, odavno dobila nalog da dokine predvidivost u nadzoru, te da u vremenskom okviru navedenih nesreća nadziranje prometa bude najvećeg intenziteta. Pored reorganizacije, za to bi prometnoj policiji trebalo osigurati dodatne resurse i sredstva. A sva opasna mjesta, poput ovih,  bila bi evidentirana i počela se rješavati

Treba čim prije započeti s izgradnjom, odnosno postavljanjem cjelovitog video nadzora hrvatskih prometnica, za što većinu sredstava možemo povući iz EU fondova. Da na toj cesti postoji radarska kamera, vozač bi se teško usudio ludovati, a policijski nadzor bio bi znatno lakši i učinkovitiji.

Ali prije svega treba ukazati na strašno stanje sigurnosnih karakteristika gradskih, županijskih i državnih cesta, po kriterijima EuroRAP-a (European Road Assessment Programme), koji određuje da ceste 'opraštaju greške vozačima'.

Ceste u Jelisavcu i Medarima nisu samo opasna, one 'zovu u smrt'. Je li itko odgovoran za tu prometnu situaciju, ima li ime i prezime i hoće li nastaviti raditi taj posao? Tko je odobrio izgradnju i postojanje nezaštićenog betonskog prijelaza – mostića?

Da 17-godišnjak u Yugu nije pogodio stablo uz rub odvodnog kanala uz cestu u Medarima, 30 metara dalje naletio bi na, kao nož oštar, nezaštićeni armirano-betonski mostić. Ishod bi vjerojatno bio još gori, možda bi sve tri osobe iz vozila poginule. Scenarij 'ceste koja zove u smrt' isti je kao u Jelisavcu.

Takvih pogibeljnih armirano-betonskih mostića i sličnih objekata preko odvodnih kanala uz hrvatske ceste ima na tisuće, o njima nitko ne vodi računa, a čini mi se da je ovo stoti put da javno ukazujem na taj, jedan od najvećih problema hrvatskog prometa.

Utemeljenjem HACP, uz spajanje Hrvatskih autocesta s Hrvatskim cestama i ukidanje Županijskih uprava za ceste, koje praktički služe jedino za političko i ino uhljebljivanje te davanje upravljanja i odgovornosti za sve asfaltirane prometnice Ministarstvu prometa, stvari bi se mogle početi rješavati sustavno i temeljito.

A činjenica da je prosječna starost vozila koja su skrivila tragične nesreće 20-ak godina, otvara još jednu 'ranu' hrvatskog prometa. Da su bili u novim vozilima, velika je vjerojatnost da bi se nesreće izbjegle. Da je vozač u Puli, umjesto u prastaroj Vectri upravljao suvremenim autom, zvučni i vibrirajući signali bi ga upozorili da se približava cesti s prvenstvom prolaza, a potom bi auto, po potrebi, sam zakočio.

Sustavi ESP, koji sprječavaju zanošenje, a obvezni su u svim novim vozilima,  možda bi na cesti zadržali vozila iz ostale dvije nesreće, a ako bi se nesreće i dogodile, brojni sustavi pasivne sigurnosti (zaštitni kavez, samozatezajući pojasevi, zračni jastuci...) smanjili bi rizike ozljeda i pogibija.

E, a za ta nova vozila država traži da se plati i 'boga i vraga', davanja su među najvećima u svijetu, pa se ne trebamo čuditi što je prosječni auto na našim cestama star 13,5 godina. Nažalost, početkom godine prevelika su davanja na nova i sigurna vozila postala još veća.

Bez nužnih, sveobuhvatnih i korjenitih promjena teško ćemo smanjiti smrtnost na našim cestama, koja je razmjerno 60 posto veća od EU prosjeka, premda smo od 2000. razmjerno najviše uložili u cestovnu infrastrukturu - zaključuje Marušić

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 07:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .