Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Vjeronauk u školi ima većina država EU, nemaju ga samo Slovenija i Francuska

S druge strane, kritičari s pravom ističu da bi za djecu u osnovnim školama koja ne idu na vjeronauk trebao postojati drugi izborni predmet
Premda u EU većina država ima vjeronauk u školama, manjina ih religijsku kulturu, a vjeronauk nemaju samo Slovenija i Francuska, u Hrvatskoj se svako malo poteže pitanje vjeronauka u školama. Za razliku od većine država EU u kojima se vjeronauk ili religijska kultura u školama shvaćaju pravom na obrazovanje u skladu s vjerskim uvjerenjima te pitanjem tradicije ili kulture i nepristojnim se smatra prozivati nekoga zbog vjere ili nevjere, u nas često neki vjeronauk u školama tumače “nazadnjaštvom” i “primitivizmom” građana.

Za EU vjeronauk nije nazadan

Inače, sada na vjeronauk u svim školama u Hrvatskoj ide oko 90% djece. U EU konfesionalni vjeronauk (za učenike različitih religija i konfesija) u školama osim Hrvatske imaju Austrija, Belgija, Finska, Letonija, Litva, Luksemburg, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Španjolska, tri departmana Alsace-Moselle u Francuskoj. Irska, Italija, Grčka, Malta, Rumunjska pak imaju vjeronauk većinske religije, s tim da se u Italiji može tražiti izuzeće s njega i upisati drugi izborni predmet.

Treća skupina zemalja – Danska, Estonija, Nizozemska, Švedska, Velika Britanija – imaju tzv. religijsku kulturu. U Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj određeni broj roditelja bilo koje vjeroispovijesti može zatražiti vjeronauk u školi za svoju djecu kao slobodnu aktivnost.

No Bugarska, napominje Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji predaje i kolegij “Religija, pravo i društvo”, ima temelje pravoslavlja u više školskih predmeta. Staničić kaže da u Hrvatskoj nije moguće ukloniti vjeronauk iz škole jer se Hrvatska obvezala na njega međunarodnim ugovorom sa Svetom Stolicom, ali čak i da nije, roditelji bi imali pravo zatražiti vjeronauk zbog prava na odgoj i obrazovanje djece u skladu s vjerskim uvjerenjima. Austrija, dodaje, nema Vatikanske ugovore pa ima vjeronauk u školama. No i Staničić drži da bi bilo dobro da djeca u osnovnim školama imaju zamjenski predmet za vjeronauk. – Vjeronauk je u gotovo svim državama Europe nešto potpuno normalno, imate tri-četiri države u cijeloj Europi koje nemaju nikakav vjeronauk, a dvije trećine zemalja imaju konfesionalni. Vjeronauk je u Europi pitanje tradicije i kulture i nitko ne smatra da je to nazadno i protivno sekularnoj državi. Samo se kod nas neprestano potencira da je imanje vjeronauka protivno sekularnoj državi, što nije istina. Ali to što u osnovnim školama nema zamjenskog predmeta za djecu koja ne idu na vjeronauk dovodi do osjećaja isključenosti te djece, što nije dobro.

Bilo bi dobro da se uvede zamjenski predmet. Mislim da ga država nije uvela u osnovne škole jer to puno košta, jer je osnovnih škola više nego srednjih u kojima postoji zamjenski predmet etika – govori Staničić.

Trećina praktičnih vjernika

Problem s vjeronaukom, dodaje Staničić, imali bismo kad bi bio obavezan jer bi to bilo protivno sekularnim načelima i pravu drugoga da ne vjeruje u Boga. Iako se često ističe da Hrvatska ima 86,2% deklariranih katolika, odnosno oko 92% religioznih građana (katolika, pravoslavaca i vjernika islamske vjeroispovijesti), većina ih se striktno ne drži vjerskih dogmi.

Prema istraživanjima, u Hrvatskoj je tek oko trećina praktičnih vjernika, kod trećine je prisutna individualizirana religioznost, a ostatak građana se deklarira vjernicima zbog drugih razloga poput tradicije. EU, pak, prema Eurobarometru, ima 72% religioznih građana. Češka se ubraja među zemlje s najmanje vjernika (29%). Protestantske zemlje snažno su sekularizirane, ali većina se Skandinavaca, iako gotovo ne idu u crkve, smatra pripadnicima svojih “narodnih crkvi”, piše Večernji



hr Sat Oct 06 2018 10:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1795630e4938ca508b45ef/80

Sinjani se od danas gradom voze brže i jednostavnije

Eko taxi od danas nudi građanima Sinja kvalitetnu i brzu vožnju gradom. Povodom dolaska u Sinj Eko taxi nagrađuje prvih deset korisnika popustom na vožnju od 20 posto

Na ulice grada Sinja danas je došao novi taksi prijevoznik, jedan od vodećih hrvatskih taksi prijevoznika, Eko taxi. Građani Sinja tako se od danas mogu jednostavnije i brže voziti gradom taksijem koji pruža kvalitetnu, sigurnu i ekološku vožnju svojim korisnicima.

Eko taxi povodom dolaska u Sinjnagrađuje svojih prvih deset korisnika popustom na vožnju od 20 posto. Također, svaki od ovih korisnika uz to dobiva i prigodan poklon u obliku bona s kojim ostvaruje daljnjih 20 posto popusta koje može iskoristiti za prijevoz na području grada ili pokloniti nekome. Osim toga, svim korisnicima Eko taxija svaki dan osiguran je i popust od 20 posto za plaćanje beskontaktnim Mastercard® i Maestro® karticama u taksiju, a utorkom čak 70% na plaćanje Mastercard karticom iz aplikacije.

Cijena vožnje u Sinju iznosit će 6 kuna start te 6 kuna po kilometru, odnosno 0,60 kuna po minuti. Prednost vožnje Eko taxijem do sada su imali priliku iskusiti građani nekoliko gradova u Hrvatskoj u kojima je ovaj taksi prijevoznik otvorio svoje poslovanje unazad par mjeseci. Osim ekološke i sigurne vožnje, Eko taxi svojim korisnicima nudi kvalitetu usluge prijevoza ali i vozača.

- Kao i u drugim gradovima tako i od sada i u Sinju svim građanima uz najbolji omjer cijene i kvalitete pružamo jednostavniju vožnju, ekološku osviještenost, sigurnost putnika i profesionalnost vozača koje su i glavne vrijednosti koje njegujemo unutar kompanije, a reakcije naših korisnika to i potvrđuju. Radimo na tome da u budućnosti u Sinju i povećamo našu flotu vozila pogotovo u vrijeme sezone kada je potreba za taksi prijevozom i najveća na što ćemo spremno odgovoriti. - izjavio je Božo Miletić, direktor Eko taxija za Jadran.

Eko taxi je od danas u Sinju moguće naručiti preko besplatne aplikacije Eko taxija, pozivom na021 223 223, putem web forme na www.ekotaxi.hr ili rezervirati putem e-maila: rezervacija@ekotaxi.hr  (minimalno sat vremena ranije).

hr Mon Dec 17 2018 13:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b22a6ed2af47fb5278b47de/80
Foto: PIXABAY

Više od 50% darovite djece podbaci u obrazovnom sustavu

Darovita djeca šarolika su skupina - mogu biti daroviti akademski, likovno, sportski, glazbeni, ali i socijalno
Često se govori da je neko dijete darovito za matematiku, crtanje, sport... Prepoznajemo li darovitu djecu i  što sustav čini kada ih se prepozna, o tome su u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorili Ksenija Benaković, psihologinja u Dječjem vrtiću 'Mali princ', Dubravko Čop, predsjednik Udruge Dar i Ljiljana Crnković, ravnateljica XV gimnazije. 

Benaković kaže da su darovita djeca šarolika skupina - mogu biti daroviti akademski, likovno, sportski, glazbeni, ali i socijalno. "Sve ih karakterizira visoka motiviranost za ono što rade, sjaj u očima kada se bave onime što vole, vrlo su znatiželji, vrlo su napornikada se prime onoga što vole raditi, međutim ono što razočarava darovitu djecu je da puno očekuju od škole i kada krenu u školu, događa se da preko 40% gradiva, nekad i više, oni već znaju i onda im u školi postaje dosadno. Tako da se mogu odlučiti da pokazuju koliko znaju i da budu naporni ili da odustanu. Žalosna je činjenica da preko 50% darovite djece podbace u obrazovnom sustavu, tako da društvo i sama ta djeca zapravo gube ako nemaju pravu podršku u obazovnom sustavu", dodala je. 

Pojasnila je da se s njima zapravo ne radi, a problem je da darovita djeca tijekom školskog sustava ne nauče uložiti trud u ono što rade jer im je prvih četiri, pet, šest godina zapravo vrlo lagano.

"Oni na neki način izjednačavaju svoju darovitost s time da ne trebaju uložiti trud i onda kada prvi put naiđu na situaciju da moraju uložiti trud, onda počinju sumnjat u svoju darovitost jer nisu navikli, nemaju radne navike. Takva djeca polako počinju odustajati od školskog sustava i nekad se ne mogu upisati u željene gimnazije zato što nemaju sve petice - ta djeca u školi nisu ona poželjna djeca u školi jer propitkuju gradivo koje tumače profesori, dovode u pitanje takvo gradivo, ne uče sve jednakom snagom, jednakim itenzitetom i onda ako nemaju sve pet, ne mogu se upisati u neku gimnaziju koju žele", rekla je. 


Čop je govorio kako reagirati kada imate darovito dijete, kazao je da se informiraju u psihološkim centrima, roditelji su međusobno izgradili mređu međusobne podrške. Kazao je da je izazov, ali i veliki dar imati darovito dijete. 

Crnković je govorila o uspjesima učenika XV. gimnazije, rekla je da su oni kombinacija darovitosti i rada i truda cijele škole. "Oni nose sa sobom veliki potencijal, a kada dođu nama dobrim dijelom su i pripremljeni. Kada dođu nama mi sa svoje strane zaista nastojimo pružiti im višestruku potporu, na svim područjima ne samo kroz natjecanja. Potičemo njihovu darovitost i u drugim područjima, ali primarno u području matematike, informatike, prirodoslovlja. Veliki trud nastavnika je tu potreban - kvalitetna nastava u bazi i puno podrške kroz različite programe. Važno je uz nastavnike uključiti i puno drugih sudionika u to", dodala je. 

Govoreći o tome što učiniti i kako potaknuti sustav da se više pokrene što se tiče darovitih učenika, Benaković je rekla da država treba krenuti u organizaciju sustavnu skrb o darovitoj djeci. Navela je primjer u Izraelu gdje se u drugom, trećem razredu radi, putem države, identifikacija sve darovite djece i organizira se za njih skrb u centrima za darovitu djecu gdje idu jednom tjedno i gdje su izloženi dodatnoj podršci i sustavnim edukacijama.

"Važno je naglasiti da darovitoj djeci treba skrb jer je mit da darovita djeca mogu sama, da su dovoljno pametni da se sami snađu. Njima treba vođenje, podrška i treba im sustavna podrška roditelja, poduzetnika, države", dodala je. Smatra da bi trebalo iskoristiti stručne resurse da krenu educirati zainteresirane stručnjake. 


Čop je rekao da u Hrvatskoj imamo 7 500 darovite djece. Kazao je da su pokrenuli konzorcij s Institutom Ruđer Bošković, dobili su sredstva iz EU-a za provođenje programa za darovite učenike, pružaju im radionice fizike, kemije, matematike i informatike, što im jako pomaže. Pojasnio je da tu do izražaja dolaze i učenici koje u redovitom školstvu nastavnici ne prepoznaju kao darovite. Najavio je da 21.3. u  Zagrebu pripremaju konferenciju o darovitoj djeci. - piše HRT
hr Mon Dec 17 2018 12:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c1780820e493883518b459c/80
Foto: D.N.

U Imotskom i okolici ponovno je počeo padati snijeg

Temperature zraka kreću se od 0 do 3 stupnja
Nakon što ga je prije dva dana poprilično napadalo, ponegdje i do 20 centimentara, u Imotskom i Imotskoj krajini oko 11 sati ponovno je počeo padati snijeg. 

Temperature zraka kreću se od 0 do 3 stupnja, a prema prognozi padat će tijekom popodnevna, kada bi ponegdje mogla početi i kiša. Navečer i od sutra, očekuje se prestanak snježnih padalina u ovom kraju. 



Ako u vašem gradu, mjestu pada snijeg, šaljite nam fotografije i videa na info@dalmacijanews.hr
hr Mon Dec 17 2018 11:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c175f810e4938c04e8b4625/80
Foto: Čitatelj D.N.

Dalmatinska zagora pod snijegom, pogledajte zimsku idilu

Ako u vašem gradu, mjestu pada snijeg, šaljite nam fotografije i videa
Dalmacija se ponovno probudila s bijelim pokrivačem, osobito Zagora gdje u velikom dijelu pada snijeg. 

Tako se zabijelio Knin, Trilj, Sinj, Vrgorac, Dugopolje, Zadvarje, Šestanovac. 

Mi vam donosimo fotografije s triljskog područja, točnije iz sela Rože kojeg je snijeg, zaista, pretvorio u zimsku bajku. Uživajte u ovim kadrovima...


Ako u vašem gradu, mjestu pada snijeg, šaljite nam fotografije i videa na info@dalmacijanews.hr




hr Mon Dec 17 2018 09:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .