Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5dff29b829111c9d398b4569/80
Foto: Pixabay

'Više koristi nego štete': Danas više Hrvata podržava EU nego na referendumu 2012. godine

Više od 40 posto građana ima pozitivan stav prema EU, dok je čak 81 posto ispitanika upoznato s činjenicom da Hrvatska od 1. siječnja 2020. godine prvi put predsjeda Vijećem EU.

Zaključak je to istraživanja kojeg je na inicijativu Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL zahvaljujući sredstvima EU provela agencija IPSOS Puls. Glavni cilj analize provedene u periodu od 27. studenog do 3. prosinca na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana RH bio je istražiti stavove i informiranost javnosti o hrvatskom predsjedanju Unijom.

Da se danas održava referendum o ulasku u EU 68 posto ispitanika bilo bi za, dok bi 28 posto njih bilo protiv. Podsjetimo, 2012. godine referendumsko je pitanje dobilo podršku 67 posto građana koji su izašli na izbore, a tada je protiv glasalo 33 posto.

Čak 43 posto ispitanika EU doživljava kao pozitivnu, a među njima je najviše mladih u dobnoj skupini od 18 do 30 godina. S druge strane, trećina građana ima neutralan stav, a samo petina negativan, javlja Jutarnji list.

Među hrvatskim regijama, EU je najnepopularnija u Slavoniji, dok najveći postotak građana Like, Banovine i Korduna ima pozitivan stav prema Uniji. Gotovo polovica ispitanika, točnije 47 posto, smatra da je Hrvatska imala više koristi nego štete ulaskom u EU. U tom su kontekstu Istra, Primorje i Gorski Kotar su najeuroskeptičnije regije Hrvatske, zato što se s tom tvrdnjom slaže samo 34 posto građana tog područja. Europljanima se smatra dvije petine ispitanika, a taj je osjećaj najrasprostranjeniji među najmlađim i najstarijim građanima.

Preko 80 posto građana Hrvatske svjesno je činjenice da početkom siječnja započinjemo šestomjesečno predsjedanje EU. No, s tom je informacijom 'dobro' ili 'jako dobro' upoznato samo 21 posto građana, pri čemu su više informirati visokoobrazovani i stariji građani.

Gotovo polovica ispitanika očekuje da će predsjedanje Europskom unijom imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i ekonomski standard, što ujedno smatraju i najvećom mogućom koristi te uloge. Samo 16 posto ispitanika očekuje da će predsjedanje Hrvatskoj donijeti više štete nego koristi, a građani su najviše zabrinuti zbog samog financijskog troška i mogućnosti narušavanja ugleda zemlje zbog eventualno loše odrađenog posla.

Čak 65 posto građana navelo je borbu protiv korupcije kao jedan od prioriteta kojem bi se Hrvatska tijekom predsjedanja EU trebala najviše posvetiti, a u sam vrh ljestvice smjestili su se i zaštita ljudskih prava te borba protiv klimatskih promjena koju 36 posto građana smatra ključnim prioritetom. U kontekstu europskih politika, građani smatraju da bi EU najviše trebala raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među članicama te borbi protiv klimatskih promjena, koju 77 posto ispitanika smatra gorućim problemom, usprkos i više nego očitom nedostatku zelenih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni.

Neovisnost pravosuđa, rad javnih institucija i slobodu izražavanja građani Hrvatske smatraju najvećim razlikama između EU i RH. Čak 40 posto ispitanika smatra da hrvatski suci presude ne donose neovisno, a samo njih 8 posto to smatra za suce na razini EU. Naime, građani upravo neovisnost pravosuđa smatraju najvećom preprekom demokratskom razvitku Republike Hrvatske, a najmanje relevantnima vide političke stranke; samo 21 posto.

Također, 40 posto građana drži da Vlada RH i Hrvatski sabor ne rade u interesu građana, dok institucijama EU ne vjeruje samo 10 posto građana Hrvatske. Iz priloženog se može zaključiti da unatoč tome što hrvatski birači u neusporedivo manjoj mjeri sudjeluju na izborima za Europski parlament nego na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, više vjeruju europskim nego domaćim institucijama. Samo 18 posto ispitanika vjeruje u slobodu medija u Hrvatskoj, dok njih 5 posto smatra da slobodu izražavanja nemaju niti europski mediji.

Građani Hrvatske generalno podržavaju ulazak država Zapadnog Balkana u EU, ali veliki je izuzetak tom pravilu, prilično očekivano, Srbija, čije članstvo podržava samo 23 posto građana. S druge strane, ulaz Sjeverne Makedonije u EU podržava 45 posto ispitanika, dok je na drugom mjestu Bosna i Hercegovina s 41 posto.

hr Sun Dec 22 2019 09:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f650ea4daf72dbc9d8b45a7/80
Foto: HGSS TWITTER

HGSS-ovac: 'Zbog našeg pisanja na društvenim mrežama imamo manje intervencija'

Malo tko tako uspješno komunicira na društvenim mrežama kao HGSS, čije se objave često prenose kao vrlo dovitljive. Jadran Kapović kaže kako im je cilj ljude naučiti da uče na tuđim greškama.

Jadran Kapović, osoba koja se krije iza HGSS-ove komunikacije na društvenim mrežama, za N1 je povodom izložbe tweetova HGSS-a kazao kako se oni koji su bili spašavani nikada ne ljute na Tweetove koje o njima pišu, između ostalog - jer nikada ne navode podatke onih koje spase, a osim toga primjećuju smanjenje broja intervencija zahvaljujući komunikaciji na mrežama.

Malo tko tako uspješno komunicira na društvenim mrežama kao HGSS, čije se objave često prenose kao vrlo dovitljive. Jadran Kapović kaže kako im je cilj ljude naučiti da uče na tuđim greškama.

"Javnost je našu komunikaciju prepoznala kao nešto drugačije. I ostale naše aktivnosti su drugačije od drugih, pa je tako naša komunikacija upakirana u jedan satirični i cinični celofan", kazao je.

Kako ljudi to podnesu?

"Nikada ne spominjemo imenom, nacionalnošću ili na bilo koji drugi otkrivajući način one koji su spašeni. Cilj je naučiti ljude da uče na tuđim greškama, da izbjegnu da se nađu sami u takvoj situaciji - cilj je edukativan i proaktivan. Mnogi su nam se i javili nakon spašavanja i zahvalili, nema tu nikakve ljutnje.

Naše poruke i angažman smanjili su broj akcija, stvari o kojima smo tvitali su se drastično smanjile. Uspijevamo smanjiti ako ne broj akcija, onda bar obrasce rizičnog ponašanja", rekao je Jadran Kapović.

Izložba je otvorena od 19. do 25. rujna u prostotu Kreacija, odnosno Uranija na Kvaternikovom trgu 3/3 u Zagrebu.

hr Fri Sep 18 2020 21:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eff6312daf72d1f228b4611/80
Foto: Unsplash

Koronom je trenutno zaraženo 266-ero djece i 29 nastavnika: U samoizolaciji 119 nastavnika i više od 3400 učenika

U treći tjedan nastave ulaze uglavnom zadovoljni. Ako postoje, problemi su najčešće tehničke prirode te oni s maskama
Dva su tjedna prošla od početka nastavne godine u uvjetima epidemije. Trenutačno je koronavirusom zaraženo 266-ero djece i 29 nastavnika. U samoizolaciji je 119 nastavnika i više od 3400 učenika. HRT je provjerio funkcionira li i u praksi ideja da se škole u ovim uvjetima brzo moraju prilagođavati prelascima s jednog na drugi model nastave.

Nova školska godina, nova pravila, novi običaji. Kada pitate danas učenika koji je razred, reći će vam: peti razred A model ili 8. razred B model. A upravo te modele nastave nametnula je epidemiološka situacija. Tako danas  91% škola provodi A model ili nastavu u školi, 8% mještoviti model B i u školi i putem interneta, a manje od 1% model C ili nastavu na daljinu.

- Mi smo krenuli po modelu C online i to je trajalo do 15. rujna, rekla je za HRT Ivanka Finka, ravnateljica OŠ Murterski škoji u Murteru.

Naime jedan djelatnik bio je pozitivan na COVID, a nekoliko nastavnika u samoizolaciji. Sada su prešli na model A - uživo u školi. Najmanji su najzbunjeniji.

- Prošle godine smo mogli i van na odmor i sve, a ove godine moramo dezinficirati ruke i nositi maske na odmoru, kaže Toma, učenik 2. razreda.

U Bjelovarskoj gimnaziji obrnuto, počeli su s A, a nastavili C modelom. Pa promjena.

- Od ponedjeljka ćemo imati mješoviti tip rada, samo nam je jedan razred u samoizolaciji, rekla je Blanka Iličić, ravnateljica Gimnazije Bjelovar.

Mješoviti B model posebno je kreativan. Primjerice, Škola za grafiku ima jednu kombinatoriku, a Agronomska drugu.

- Odlučili smo se za B model što podrazumijeva 3 dana u školi, 2 kod kuće ili 2 dana u školi, a 3 kod kuće, rekao je Dubravko Deželić, ravnatelj Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu.

- Oni se mijenjaju u turnusima od tjedan dana. Skupina A dolazi na nastavu u školu, a grupa B je kod kuće i prati nastavu na daljinu i onda se rotiraju, objasnio je Ivica Marinić, ravnatelj Agronomske škole u Zagrebu.

U školama su kreativni, razredi su na otvorenom, zbornice ispod brajde, dogovori o satnici u šetnji. Uglavnom svi se za sada snalaze. Ministarstvo prima sugestije, dnevno odgovara na desetke upita.

- Još radimo s epidemiolozima da vidimo da li baš treba odmah stavljati cijele razrede u izolaciju ili se to može drugačijim pristupom, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

U treći tjedan nastave ulaze uglavnom zadovoljni. Ako postoje, problemi su najčešće tehničke prirode te oni s maskama.

- Uvijek imate grupu učenika koji promišljaju da COVID ne postoji, da je to izmišljotina i zavjera velikih sila pa imamo s njima razgovore, jer je maska obvezna u zajedničkim prostorijama u hodniku, rekao je Dubravko Deželić, ravnatelj Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu.

A upravo i na školskim hodnicima ova je situacija donijela novinu - obilježen smjer kretanja učenika, a da ne bi bilo bliskih susreta: i kružni tok, javlja HRT.
hr Fri Sep 18 2020 20:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed178f86f2ab8de498b4575/80

Josipa Rimac 29.rujna izlazi na slobodu!

Ovu je informaciju odvjetnica Horvat dobila od same Josipe Rimac koja joj je to javila iz Remetinca.

Lidija Horvat, odvjetnica bivše državne tajnice Josipe Rimac osumnjičene u aferi Vjetroelektrane za RTL je potvrdila: Josipa Rimac 29. rujna izlazi na slobodu.

Naime, to je rok do kojeg moraju još ispitati šest svjedoka.

Ovu je informaciju odvjetnica Horvat dobila od same Josipe Rimac koja joj je to javila iz Remetinca. 

Podsjećamo, bivša državna tajnica i gradonačelnica Knina, Josipa Rimac, je od kraja svibnja u istražnom zatvoru u Remetincu. 

Rimac i još 12 državnih dužnosnika i poduzetnika, u sklopu afere Vjetroelektrane, Uskok od ranije sumnjiči za kaznena djela trgovanja utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, davanje mita i davanje mita za trgovanje utjecajem te primanje mita.

hr Fri Sep 18 2020 18:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f64dc1bdaf72ddb9c8b466e/80

Nestao je vojnik Dragan Zlomislić: Traže ga vojna policija, MUP i HGSS

Za Draženom, koji je djelatnik HV-e, traga se od jučer, a u pretrazi terena u široj zoni mjesta Sloboština, uz djelatnike policije sudjeluju djelatnici Hrvatske vojske, Vojne policije i pripadnici HGSS-a.
U četvrtak 17. rujna 2020., na području Policijske postaje Đakovo, prijavljen je nestanak 28-godišnjeg Dražena Zlomislića koji je tamo boravio, a ima prijavljeno prebivalište na području općine Velika.

Istoga dana u popodnevnim satima, Draženov osobni automobil pronađen je u nedaleko mjesta Sloboština, na području općine Brestovac, dok on nije nađen.

Za Draženom, koji je djelatnik HV-e, traga se od  jučer, a u pretrazi terena u široj zoni mjesta Sloboština, uz djelatnike policije sudjeluju djelatnici Hrvatske vojske, Vojne policije i pripadnici HGSS-a.

Mole se građani ukoliko imaju bilo kakva korisna saznanja o nestaloj osobi da se jave na broj telefona 192, u najbližu policijsku postaju ili da informacije dostave putem mail-a [email protected] ili na [email protected].
hr Fri Sep 18 2020 18:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .