Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5dff29b829111c9d398b4569/80
Foto: Pixabay

'Više koristi nego štete': Danas više Hrvata podržava EU nego na referendumu 2012. godine

Više od 40 posto građana ima pozitivan stav prema EU, dok je čak 81 posto ispitanika upoznato s činjenicom da Hrvatska od 1. siječnja 2020. godine prvi put predsjeda Vijećem EU.

Zaključak je to istraživanja kojeg je na inicijativu Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL zahvaljujući sredstvima EU provela agencija IPSOS Puls. Glavni cilj analize provedene u periodu od 27. studenog do 3. prosinca na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana RH bio je istražiti stavove i informiranost javnosti o hrvatskom predsjedanju Unijom.

Da se danas održava referendum o ulasku u EU 68 posto ispitanika bilo bi za, dok bi 28 posto njih bilo protiv. Podsjetimo, 2012. godine referendumsko je pitanje dobilo podršku 67 posto građana koji su izašli na izbore, a tada je protiv glasalo 33 posto.

Čak 43 posto ispitanika EU doživljava kao pozitivnu, a među njima je najviše mladih u dobnoj skupini od 18 do 30 godina. S druge strane, trećina građana ima neutralan stav, a samo petina negativan, javlja Jutarnji list.

Među hrvatskim regijama, EU je najnepopularnija u Slavoniji, dok najveći postotak građana Like, Banovine i Korduna ima pozitivan stav prema Uniji. Gotovo polovica ispitanika, točnije 47 posto, smatra da je Hrvatska imala više koristi nego štete ulaskom u EU. U tom su kontekstu Istra, Primorje i Gorski Kotar su najeuroskeptičnije regije Hrvatske, zato što se s tom tvrdnjom slaže samo 34 posto građana tog područja. Europljanima se smatra dvije petine ispitanika, a taj je osjećaj najrasprostranjeniji među najmlađim i najstarijim građanima.

Preko 80 posto građana Hrvatske svjesno je činjenice da početkom siječnja započinjemo šestomjesečno predsjedanje EU. No, s tom je informacijom 'dobro' ili 'jako dobro' upoznato samo 21 posto građana, pri čemu su više informirati visokoobrazovani i stariji građani.

Gotovo polovica ispitanika očekuje da će predsjedanje Europskom unijom imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i ekonomski standard, što ujedno smatraju i najvećom mogućom koristi te uloge. Samo 16 posto ispitanika očekuje da će predsjedanje Hrvatskoj donijeti više štete nego koristi, a građani su najviše zabrinuti zbog samog financijskog troška i mogućnosti narušavanja ugleda zemlje zbog eventualno loše odrađenog posla.

Čak 65 posto građana navelo je borbu protiv korupcije kao jedan od prioriteta kojem bi se Hrvatska tijekom predsjedanja EU trebala najviše posvetiti, a u sam vrh ljestvice smjestili su se i zaštita ljudskih prava te borba protiv klimatskih promjena koju 36 posto građana smatra ključnim prioritetom. U kontekstu europskih politika, građani smatraju da bi EU najviše trebala raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među članicama te borbi protiv klimatskih promjena, koju 77 posto ispitanika smatra gorućim problemom, usprkos i više nego očitom nedostatku zelenih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni.

Neovisnost pravosuđa, rad javnih institucija i slobodu izražavanja građani Hrvatske smatraju najvećim razlikama između EU i RH. Čak 40 posto ispitanika smatra da hrvatski suci presude ne donose neovisno, a samo njih 8 posto to smatra za suce na razini EU. Naime, građani upravo neovisnost pravosuđa smatraju najvećom preprekom demokratskom razvitku Republike Hrvatske, a najmanje relevantnima vide političke stranke; samo 21 posto.

Također, 40 posto građana drži da Vlada RH i Hrvatski sabor ne rade u interesu građana, dok institucijama EU ne vjeruje samo 10 posto građana Hrvatske. Iz priloženog se može zaključiti da unatoč tome što hrvatski birači u neusporedivo manjoj mjeri sudjeluju na izborima za Europski parlament nego na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, više vjeruju europskim nego domaćim institucijama. Samo 18 posto ispitanika vjeruje u slobodu medija u Hrvatskoj, dok njih 5 posto smatra da slobodu izražavanja nemaju niti europski mediji.

Građani Hrvatske generalno podržavaju ulazak država Zapadnog Balkana u EU, ali veliki je izuzetak tom pravilu, prilično očekivano, Srbija, čije članstvo podržava samo 23 posto građana. S druge strane, ulaz Sjeverne Makedonije u EU podržava 45 posto ispitanika, dok je na drugom mjestu Bosna i Hercegovina s 41 posto.

hr Sun Dec 22 2019 09:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e90ab2f29111c64db8b463a/80
Foto: Ilustracija

HGK: "Epidemija je poticaj za razvoj tržišta zdrave prehrane"

Iz HGK ističu kako je povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, iako su cijene takve hrane porasle od 30 do čak 500 posto

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta još je više dobila na važnosti nakon pandemije koronavirusa, posebice za rizične skupine građana, priopćila je u subotu Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Iz HGK ističu kako je povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, iako su cijene takve hrane porasle od 30 do čak 500 posto.

Prema podacima Eurostata za 2018., kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće, a u Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,1 posto.

Unatoč većem pritisku na kućne proračune, potražnja za zdravom hranom u prastu

- Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom u porastu je. - poručuju iz HGK.

U ovu se kategoriju, navode, uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako nude dobrobit za zdravlje iznad njihove uobičajene prehrambene vrijednosti. Mnogobrojne prednosti uključuju smanjenje kolesterola, upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti itd.

- Osim što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, sektor ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do 500 posto iznad usporedive konvencionalne hrane. - rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Prioritet prehrambene industrije sigurnost i kvaliteta hrane

Kovačević naglašava kako je prioritet prehrambene industrije sigurnost i kvaliteta hrane, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane.

Ističe da te trendove prate i domaći proizvođači, a neki su već postali dijelom zakonodavnog okvira.

Tako se u slučaju pekarske industrije, zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli, propisima ograničava dodavanje soli u kruhu.

Kako bi educirala potrošače te u isto vrijeme zadovoljila zahtjeve tržišta, mesna industrija, napominju u HGK, samovoljno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima.

Na tržištu je sada i domaći sladoled s više proteina, smanjenom količinom masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, dok industrija pića funkcionalne vode i sokove i slično.

Komunikacija o dobrobitima hrane od presudne važnosti za potrošače

- Komunikacija o dobrobitima hrane za potrošače također je od presudne važnosti kako bi lakše donijeli odluku prilikom kupovine hrane. U Hrvatskoj su potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja. - tvrde u HGK.

Funkcionalna hrana, dodaju, na globalnom se tržištu javlja 80-tih godina prošloga stoljeća.

Najveće tržište je SAD, a prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research, vrijednost tržišta funkcionalne hrane bila je 161.49 milijardi dolara u 2018., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Tržište funkcionalne hrane do 2025. bit će vrijedno 275.77 milijardi dolara

Dominantni segment, ističu, odnosi se na proizvode za zdravlje krvožilnog sustava i čini 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna u vrijednosti od oko 8 milijardi dolara.

Procjenjuje se da će tržište funkcionalne hrane do 2025. biti vrijedno 275.77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara, zaključuju iz Sektora za komunikacije HGK.

hr Sat Aug 15 2020 14:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f1ff1dedaf72d6d488b4568/80

Koronavirus u Hrvatskoj: 162 nova slučaja zaraze, dvije osobe preminule

Nacionalni stožer objavio je nove podatke o koronavirusu u Hrvatskoj

U protekla 24 sata zabilježena su 162 nova slučaja zaraze koronavirusom te je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas ukupno 1062.

 Među njima je 106 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 10 pacijenata.

Dvije su osobe preminule. 

U samoizolaciji su trenutno 3702 osobe. Do danas je ukupno testirano 136 280 osoba, od toga 1538 u posljednja 24 sata.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 6420 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 165 preminulo, a 5193 se oporavilo.

hr Sat Aug 15 2020 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f37c9fadaf72d836b8b459c/80
Foto: DalmacijaNews

U Sinju najtraženiji kilogram pečenog odojka, Gradski park pun slasnih delicija

Gradski park u Sinju postao je pretijesan za sve one koji su po slasne delicije, u vidu pečene janjetine i odojka, pohitali poslije mise
Puste ulice zbog koronavirusa, dodatno je ispraznilo nevrijeme koje je u netom prije središnjeg misnog slavlja ispraznilo ulice. Ipak, sunčeve zrake promijenile su situaciju i na ulicama, a Gradski park postao je pretijesan za sve one koji su po slasne delicije, u vidu pečene janjetine i odojka, pohitali poslije mise. 

- Financijska je kriza, ljudi nemaju novca pa je puno traženiji odojak od janjetine. Mi se prilagodimo koliko možemo, razumijemo ljude, ali i mi moramo raditi, kazuje nam Vedran Vlajčević Gare. 

Cijena za jedan kilogram odojka kreće se od 100 do 120 kuna.

Koronavirus i u ovom je aspektu ostavio značajan danak. Govori nam to prodavač dok se u prostorima do 'trgovine na otvorenom' vrti još dvadesetak komada traženih delicija.

- Prodaja se smanjila za više od pola s obzirom na prošle godine. Teško je, ali ne odustajemo, zaključuje Gare.

On već više od dvadeset godina prodaje u tijeku sinjskih slavlja, a ovakvo što ne pamti. Barem, ako nema svjetlih točaka u jednom aspektu, onda vrijedi pohvaliti onaj epidemiološki. Rukavice, zaštitne maske i posebna pakiranja za kruh i druga popratne sredstva mogu samo biti svakome za primjer.
hr Sat Aug 15 2020 13:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f37c875daf72de56a8b45c2/80

Jeste li ga vidjeli?: Udaljio se iz apartmana u Splitu i od tada mu se gubi svaki trag

U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: [email protected]

Splitska policija traga za stranim državljaninom, imena Arkady Kuhn, rođen 20.10.1973. godine.

Muškarac se 11. kolovoza udaljio iz apartmana u Splitu i od tada mu se gubi svaki trag. 

Arkady je srednje tjelesne građe, visok 177 cm, ima ravnu, svjetloplavu kosu, oči također svjetloplave. 

U trenutku nestanka osoba je bila odjevena u bijelu majicu kratkih rukova, jeans hlače, bijele natikače marke "Lacoste" sa zelenim logom. 


U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: [email protected].

hr Sat Aug 15 2020 13:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .