Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/588d000e1eea8faa368b4656/80
Foto: Screenshot / YouTube

Trump brani protjerivanje imigranata prijestupnika

Prošlog je tjedna više stotina osoba bez dokumenata uhićeno u simultanim operacijama carinskih i imigracijskih agenata, najviše u Los Angelesu, New Yorku, Chicagu, Austinu i Texasu

 Američki predsjednik Donald Trump branio je u nedjelju svoje prve operacije protjerivanja ilegalnih imigranata, što je izazvalo prosvjede lijevo orijentiranih i zajednica imigranata.

 - Represija nad skrivenim kriminalcima je samo ispunjavanje obećanja iz kampanje - napisao je Trump na Twitteru.

- Izbacuju se članovi bandi, trgovici droge i drugi - dodao je. 

Prošlog je tjedna više stotina osoba bez dokumenata uhićeno u simultanim operacijama carinskih i imigracijskih agenata, najviše u Los Angelesu, New Yorku, Chicagu, Austinu i Texasu.

Federalne vlasti nisu priopćile točan broj uhićenih, ali brojni demokratski zastupnici su tražili podatke od vlade strahujući da se love i osobe bez kriminalnih dosjea.

- Po nalogu predsjednika, pokrenute su  bitno proširenije i snažnije operacije kontrole imigracije - objasnio je Trumpov savjetnik Stephen Miller na kanalu Fox.

- Istina je da se svake godine vode operacije Cross Check, ali ove godine smo poduzeli nove i jače mjere izbacivanja stranih prijestupnika - dodao je.

Facebook komentari

hr Sun Feb 12 2017 17:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56fcf6660dfb8a183f8b4e49/80
Foto: YouTube

Šešelj: Samo ja mogu pobjediti Vučića, Srbija se treba okrenuti Rusiji, a ne EU

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju"

Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji Vojislav Šešelj poručio je u subotu da samo on može pobijediti Aleksandra Vučića i da će, ako postane predsjednik, pokušati skrenuti Srbiju s puta pridruživanja Europskoj uniji i usmjeriti je na integraciju s Rusijom.

- Samo integracija s Rusijom nama pruža ozbiljne šanse za izlazak iz krize, socijalne bijede i rješava nam probleme obrane. Europska unija nas je učinila golima i bosima. - rekao je Šešelj na predizbornom skupu radikala u Beogradu.

- Rusija se vraća na Balkan", a EU će kao uvjet Srbiji za članstvo tražiti da prizna Kosovo, "a Srbija to nikad ne smije uraditi. - rekao je.

- Ako uđemo u EU bit će to bez Vojvodine, Republike Srpske i Raške (Sandžaka), a ako uđemo u savez sa Rusijom, onda jednog dana možemo vratiti ono što je izgubljeno, prije svega mislim na Kosovo, Republiku Srpsku, Crnu Goru. - rekao je Šešelj i poručivši da će, postane li predsjednik, ponovno otvoriti "pitanje okupacije Srpske krajine".

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju".

- Ja ću se kao čuvar ustava maksimalno zalagati da se naše granice osiguraju. Bodljikavom žicom nije dovoljno, minskim poljima, ali nitko ne može protuzakonito ući na teritorij Srbiju. - citiraju beogradski mediji Šešeljev govor pristašama na predizbornom skupu u središtu Beograda.

Vojislav Šešelj jedan je od 11 kandidata za predsjednika Srbije, a dosadašnje ankete najveće izglede u pobjedu daju aktualnom premijeru Aleksandaru Vučiću, kandidatu vladajuće koalicija predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) koje je Vučić predsjednik.

Na predsjedničkim izborima 2. travnja sigurno bi glasovalo 53,8 posto birača, a po istraživanju provedenom od 8. do 18. ožujka polovicu ukupnog broja glasova osvojio bi kandidat vladajuće koalicije na čelu sa Srpskom naprednom strankom i njezin predsjednik Aleksandar Vučić.

Prema zadnjim objavljenim istraživanjima, Vučić bi na predsjedničkim izborima u Srbiji pobijedio i u slučaju da bude potreban drugi izborni krug, a najbolje plasirani protukandidat s 12,5 posto glasova bio bi donedavni pučki pravobranitelj Saša Janković kojeg je kandidirala skupina građana "Za Srbiju bez straha".

Slijedi u javnosti najatraktivniji pretendent na mjesto šefa države Luka Maksimović alijas Ljubiša Preletačević Beli s 11,9 posto glasova. Za bivšeg šefa diplomacije Vuka Jeremića glasovalo bi 7,2 posto birača, a za vođu radikala Vojislava Šešelja 7,1. Ostali kandidati osvojili bi manje od pet posto glasova.

U izbornoj utrci za predsjedničke izbore 2. travnja sudjeluje 11 kandidata, a za 6.724.172 birača, koliko ih je na službenom popisu, bit će tiskano  6.757.793 glasačka listića. 

Petogodišnji mandat aktualnom šefu države Tomislavu Nikoliću istječe u svibnju.
 

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 20:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/585fd7061eea8f28928b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Papa: Europa bi mogla propasti bez ideala kao što je solidarnost

Europa bi "mogla umrijeti" ne vrati li se idealima svojih osnivača, kao što je "solidarnost", rekao je u petak papa Franjo pred 27 čelnika EU-a okupljenih u Vatikanu.

Papa rođen u Argentini ocijenio je da ona i dalje mora "pokazivati put", dan uoči proslave 60 godina Rimskih ugovora.

"Svako tijelo koje ne zna kamo ide, svako tijelo kojem nedostaje pogled prema naprijed, prvo pati od regresije i na kraju mu prijeti smrt", upozorio je u svečanoj dvorani Regia u Apostolskoj palači.

Sveti Otac je kazao da "Europa ponovo nalazi nadu u solidarnosti koja je i najdjelotvorniji lijek za suvremene populizme".

"Ako pati jedan, pate svi", istaknuo je Papa. "Tako i mi danas zajedno s Velikom Britanijom oplakujemo žrtve napada u Londonu prije dva dana".

"Europa nalazi nadu kada se ne zatvara u strah i u lažnu sigurnost", istaknuo je, podsjetivši na temu "multikulturnog identiteta" koja je kod njega česta.

U prigodi potpisivanja ugovora o osnivanju Europske gospodarske zajednice prije 60 godina, "bilo je jasno kako je važno raditi na jedinstvenoj i otvorenoj Europi", rekao je Papa, podsjetivši koliko je teškoća Europa podnijela kako bi srušila zid koji ju je dijelio popola.

Još jednom je istaknuo potrebu "dijaloga" sa stotinama tisuća migranata koji stižu u EU. "Ne možemo se zadovoljiti time da tešku migrantsku krizu rješavamo kao da je tek brojčani, gospodarski ili sigurnosni problem", dodao je.

Europa mora misliti i na mlade, nudeći im "ozbiljne mogućnosti za školovanje, stvarne mogućnosti za uključivanje u svijet rada", kao i na obitelj koja je "prva i temeljna stanica društva".

Usto mora "jamčiti mogućnost rađanja djece, bez straha da ih se ne može prehranjivati" i "braniti život", ocijenio je Papa.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 23:06:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4d359b473989dd08b4592/80
Foto: Wikipedija

Summit 27-orice u povodu 60. obljetnice EU-a; jedinstvo ključna riječ

"Europa je naša zajednička budućnost"

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica. 
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom). 
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.


"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj. 
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.


Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.


"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.
"Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.


Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta - jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.


I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.


Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 09:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4160ab4739841d08b45a0/80
Foto: Getty Images

Policija objavila da je napad u Londonu izvršio Khalid Masood

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba

Britanska policija objavila je identitet muškarca koji je ubio tri osobe nedaleko od parlamenta prije nego što ga je ustrijelila policija, priopćivši da se radi o Khalidu Masoodu koji je poznat policiji jer je bio osuđivan. 

Masood (52) je britanski državljanin rođen u Kentu na jugoistoku Engleske, a u posljednje vrijeme je živio u središnjoj Engleskoj, navodi londonska policija.

"Masood trenutačno nije bio ni pod jednom istragom i nema ranijih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da kani izvršiti teroristički napad", stoji u priopćenju.

"Međutim, bio je poznat policiji i imao je niz ranijih osuda za napade, uključujući nanošenje teških tjelesnih ozljeda te za posjedovanje oružja i prekršaje vezane uz kršenje javnog reda".

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba MI5 u vezi s "nasilnim ekstremizmom", no u toj je istrazi proglašen "nebitnom osobom".

Po riječima britanske premijerke Therese May, prije napada u srijedu nije bilo nikakvih dojava o takvoj namjeri ili zavjeri.

Britanska policija uhitila je sedam osoba u istrazi napada u kojem je u srijedu poginulo četvero ljudi, a ranjeno ih je više od 40. Uz 12 Britanaca, među žrtvama je i troje francuske djece, dvoje Rumunja, četvero građana Južne Koreje te državljani Njemačke, Poljske, Irske, Kine, Italije, Grčke i SAD-a.

Među poginulima je četrdesetgodišnjakinja koja je smrtno stradala na Westminsterskom mostu na kojemu se počinitelj napada vozilom zaletio u mnoštvo. Riječ je o Ayshi Frade (43), britanskoj državljanki španjolskog porijekla, majci dvoje djece, rekao je novinarima zapovjednik odjela za protuterorizam Scotland Yarda Mark Rowley. 

I druga je žrtva stradala na Westminsterskom mostu. Radi se o pedesetčetverogodišnjem američkom turistu Kurtu Cochranu koji je u Londonu bio sa suprugom proslavljajući ondje 25 godišnjicu braka.

Treća žrtva je policajac Keith Palmer (48) koji se u trenutku napada nalazio na ulazu u zgradu parlamenta. Napadač ga je više puta izbo nožem, zadavši mu smrtonosne ozljede. Palmer nije bio naoružan, a u policiji je radio 15 godina, kazao je Rowley. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .