Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5637a70eeb49bb0e008b46ec/80
Foto: Wikimedia / Ilustracija

Kamo ide hrvatsko ribarstvo? Ribari dobili naramak obećanja za svijetlu budućnost

Država je u Šibeniku demonstrirala svu moć kontrole ribolova: bespilotne letjelice, brza plovila, podmorske kamere, e-očevidnici ulova. Hrvatski Jadran nikad nije bio pod strožom kontrolom.
- To je sve ono što ribarska inspekcija radi da bi zaštitila naše riblje resurse i zaštitila naše ribare koji pravilno i zakonito posluju, ističe minisatar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

A oni koje se želi zaštititi odgovaraju:

- Ti alati su veselje za Vladu i vrlo vjerojatno dobar alat za inspektorat. Međutim, to ni u najmanjoj mjeri neće riješiti probleme u sektoru, a stanje u sektoru je neprihvatljivo loše, ističe predsjednik udruge Ribarska solidarnost Petar Baranović za HRT.

Krenimo redom. Od ribljeg fonda. Stanje u modrome prostranstvu, svjedoči posljednje izvješće UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu - alarmantno je!

- Naša je zona - Mediterana - najgora po stanju resursa trenutačno. Tu se uglavnom radi o maloj plavoj ribi, koja u našem ribarstvu sudjeluje s oko 90 posto ulova te koćarskom ribolovu, ističe Toni Trevižan iz WWF Adria.

No Hrvatska se pritom hvali - najodgovornijim odnosom u upravljanju ribljim fondom. Primjerice - lovostajem na malu plavu ribu - kada gotovo cijela flota miruje puna dva mjeseca, a riba se neometano mrijesti.

S Talijanima je pak dogovorena i ostvarena - zabrana ribolova u Jabučnoj kotlini. Pozdravljaju je i ribari. Škamp je, tvrde, spasila od potpunog nestanka, piše HRT.

No odgovornima u državi šalju - punu mrežu kritika! Jer ih, kažu, muči - ogromnim davanjima!

Razlika između Talijana i nas, što lovimo na pola milje jedni od drugih - za njih je 40 eura mjesečno, za nas je 250 eura mjesečno, ističe profesionalni ribar iz Novigrada Željko Majdenić.

Žale se i na nedostatak ribarskih luka. Odgovorni tvrde - taj je problem pred rješenjem.

- Imamo popis iskrcajnih mjesta - još rješavamo 10 posto problematičnih. Nakon donošenja odluke Vlade, to će biti iskrcajna mjesta na kojima će ribari moći nesmetano iskrcavati ribu. A privez ćemo riješiti najviše kroz EU fond za pomorstvo i ribarstvo. Već smo ugovorili 6 ribarskih luka u iznosu od 130 milijuna kuna. Ide natječaj na jesen još jedan, naglašava pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura.

Uskoro bi tako lakše mogli pronaći privezište za brod, negoli posadu. Zbog prestrogih uvjeta za zapošljavanje, ne pomaže ni uvoz radne snage!

- Ni uz ovu novu odobrenu kvotu od 540 mogućih radnika iz inozemstva, ne možemo riješiti taj problem jer 540 ljudi sa brevetima i matrikulama ni u Senegalu, ni u Maroku, ni u Bosni, ni bilo gdje drugo ne možemo naći, ističe predsjednik udruge Ribarska solidarnost Petar Baranović.

- Ne mogu svi ljudi ukrcani na ribarske brodove imati kvalifikacije potrebne za ukrcaj na brodove trgovačke flote. Pojednostavljeno, treba srezati norme i pojednostavniti proceduru primanja randika koji trebaju raditi poslove ribara na moru, dodaje.

I za taj je problem najavljeno - rješenje.

- Pomoćna posada, koja se mijenja često, ona će sad imati pojednostalvjeni način. Bit će to pravilnik Ministarstva pomorstva, gdje će kapetan broda biti odgovoran da educira tu osobu, koja će moći u jedan dan završiti sve što treba i jednostavno se ukrcati na brod, ističe pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura.

Dobili su ribari naramak obećanja za svijetlu budućnost! Jer djelatnost je to - tvrdi Vlada - od strateškog interesa za Hrvatsku! U kojoj od ribarskog kruha živi - 12 tisuća ljudi.
hr Sun Jun 02 2019 20:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0750ae29111c5dd08b45e4/80

Hrvatica otvara vrata gay turistima: “To su gosti koji imaju novca i vole se zabavljati“

Cijela priča pokrenuta je iz Rijeke, Iva je okupila svoj tim i još jednom pokazala da je Rijeka luka različitosti, strastvena, kulturalna, multidimenzionalna te liberalna.
Hrvatska kao turistička zemlja treba biti otvorena prema svima pa tako i prema različitima. Unatoč tome što često svjedočimo neprimjerenim događanjima prema drugačijima, Hrvatska je dio europskih naroda te turistička destinacija i kao takva sve se više otvara i prema ljudima homoseksualne orijentacije. Iva Piglić Lazić, žena je koja je pokrenula web stranicu namijenjenu upravo gay dečkima, a cilj joj je otvoriti im vrata Hrvatske na najbolji mogući način.

- Pokrenula sam stranicu Gay Travel Croatia, a ideja se rodila pred tri godine kada sam u razgovoru sa svojim gay prijateljima shvatila da ne znaju gdje ići kada posjete neki naš grad. “Novaca imamo, a ne znamo gdje ga potrošiti jer ne znamo gdje smo dobrodošli!“, tako je otprilike to zvučalo. Mene je zasmetao ovaj dio u kojem ne znaju gdje su dobrodošli jer vjerujem da smo u velikoj većini davno prošli tu fazu“, govori Iva Piglić Lazić, Riječanka koja ima više razloga za pokretanje ove web stranice.

- Upravo je gay populacija moj osobni i znanstveni interes. Osobni zato što imam prijatelja koji su gay i poznati su mi njihovi problemi unutar obitelji, na poslu, a i u društvu. Želim ih osloboditi te stigme, tog grča u želucu, tog skrivanja i straha zbog onoga što jesu. Smatram da nije fer činiti razlike. Niti sam ja svojim odabirom straight, niti su oni svojim odabirom gay. To je jednostavno tako. Ne postoje ispravne ili pogrešne seksualne orijentacije, postoje samo razlike i one su prekrasne. Treba voljeti i prigrliti različitosti. Nismo zbog boje kože, nacionalnosti, državljanstva, vjere ili seksualne orijetacije bolji ili gori ljudi. Samo smo ljudi koji mogu biti dobri ili loši. Moj znanstveni interes u ovom smjeru ide prema Odsjeku za Kulturologiju na Fakultetu za Društvene znanosti u Ljubljani gdje se bavim upravo ovom temom uz veliku podršku Riječanina profesora Aljoše Pužara koji je i inicirao da ideju o portalu pretvorim u znanstveni rad“, govori Piglić Lazić.

Korisnici su strani turisti koji dolaze u Hrvatsku, ali je namijenjen i našim turistima koji provjereno žele doći do informacija koja su gay friendly mjesta u Hrvatskoj - gay friendly smještaj, klubovi, plaže, estetski saloni i slično. I u Hrvatskoj se stvari mijenjaju i to rapidno. Mnoge agencije pružaju tailor made trips što bi značilo da se obratite nekoj agenciji sa svojim individualnim željama i ona će napraviti samo za vas putovanje. Jedna takva agencija je upravo u Rijeci preko koje dolazi 80% američkih turista koji imaju posebne želje što uključuje najmove jahti, helikoptera, strogo određenih marki auta, privatne koncerte pa i do najmanjih sitnica kao što je vrsta vode u frižideru i određen brand posteljine pa čak i odabir madraca na krevetima. Imali su puno upita za gay parove i nisu se imali kome obratiti. Sada je tu ova stranica i suradnja je postignuta.

- Nije Hrvatska loša po tom pitanju usluga, niti su Hrvati generalno homofobni. Pojedinci su samo preuzeli obrazac ponašanja nekih starijih generacija po kojima je homoseksualnost bila strogo kažnjavana, ali ja vjerujem da to nije njihovo stvarno mišljenje. Ipak smo mi suvremena država s razvijenim osjećajem za empatiju. Budimo realni, i na sasvim banalnoj razini, u vrijeme dostupnosti apsolutno svega, nikoga nije briga tko se s kim budi. To je gubitak vremena. Ja nemam problema s kretanjem, moji prijatelji gayevi imaju. Ili su barem imali. Hrvatska je spremna za ovakav portal, za ovakvu ideju, a ove usluge mogu koristiti i sama, zašto ne? Volim biti u društvu različitih i na taj načini sama rasti. Toliko toga čovjek može naučiti“, objašnjava Iva Piglić Lazić koja je pokrenula projekt koji bi mogao Hrvatskoj donijeti puno više novaca od turizma.

- Mislim da je većina poslovnih ljudi svjesna koliko je veliki godišnji prihod od gay turizma, a on se vrti oko vrtoglavih 150 milijardi američkih dolara godišnje! Impresivna brojka, zar ne? Preko 300 tisuća gay turista godišnje dolazi u Hrvatsku, to su gosti viših platežnih moći, nisu opterećeni kreditima, uglavnom nemaju djecu tako da je njihov incoming tokom cijele godine jer se ne ravnaju prema školskim praznicima. I uglavnom su veliki gurmani koji vole plesati i zabavljati se“, govori nam Iva koja otkriva i jednu zanimljivu informaciju na upit je li ovaj portal namijenjen samo dečkima ili i curama?

- Prvenstveno je namijenjen muškarcima. Istraživanje je pokazalo da je ovo jedna homosocijalna situacija, odnosno: muški prostor, kao što je i gledanje utakmica s tribina u muškom društvu ili igranje pokera. Gay muškarci vole svoj prostor isto kao i straight muškarci, a da je tomu tako potvrdio nam je i Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci s kojima isto surađujemo. Naglašavam tu znanstvenu pozadinu jer ne želim da se bagatelizira niti jedan komadić ovog projekta: u pozadini je jako puno ljudi involvirano u sve ovo i ova priča nije priča jednog čovjeka, mene, nego je ovo zajednička priča ljudi koji su svjesni“, govori nam autorica projekta koja se za sada pozicionira na društvenim mrežama te i dalje poziva turističke djelatnike da joj se jave putem stranice ili društvenih mreža kako bi ponuda iz Hrvatske bila još bolja i potpunija.

Cijela priča pokrenuta je iz Rijeke, Iva je okupila svoj tim i još jednom pokazala da je Rijeka luka različitosti, strastvena, kulturalna, multidimenzionalna te liberalna.

- Gradonačelnik je pred nekoliko godina izjavio da ukoliko Rijeka bude organizirala Povorku Ponosa da će i on sam biti dio iste, Pročelnik za Kulturu Grada Rijeke, Ivan Šarar, nas je podržao i izašao nam ususret pun entuzijazma, a svakako nam ide u prilog i to da smo iduće godine Europska prijestolnica kulture što je dobra podloga za dodatno razvijanje turizma i u pravcu gay supkulture“, završava Iva Piglić Lazić.
hr Mon Jun 17 2019 10:35:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d039a1a29111c4acc8b45e1/80

Uspješno završeno povezivanje mikro poduzetnika i studenata putem projekta PlanStart

HGK u Splitu i Sveučilišni odjel za stručne studije po četvrti put uspješno priveli kraju projekt PlanStart
Današnjom svečanom dodjelom zahvalnica studentima koji su sudjelovali u projektu PlanStart, uspješno je priveden kraju ovaj projekt koji zajednički, već četvrtu godinu zaredom, provode HGK – Županijska komora Split i Sveučilišni odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu.

Projektom se povezuju studenti Odjela za stručne studije i županijski poduzetnici iz kategorije mikro tvrtki (do 3 zaposlena), na način da studenti izrađuju poslovne planove za odabrane mikro gospodarstvenike. Time se studentima omogućava primjena stečenih znanja u praksi i suočavanje sa stvarnim potrebama tržišta, a mikro poduzetnicima, koji čine 91% županijskih poduzetnika, dobivanje poslovnog plana, kao neophodnog orijentira i smjernice u poslovanju.

- Ovim projektom uspješno povezujemo gospodarstvo i obrazovni sektor, na zadovoljstvo poduzetnika i studenata, te ćemo ga nastaviti razvijati i dalje. Dodjelu zahvalnica sudionicima upriličili smo na današnji dan, kada obilježavamo 45. godišnjicu Sveučilišta u Splitu, kako bismo i na ovaj način doprinijeli ovoj za cijelo društvo iznimno značajnoj godišnjici - rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Zadovoljstvo projektom iskazala je i Slađana Brajević, voditeljica ureda za poslovnu suradnju s vanjskim subjektima Sveučilišnog odjela za stručne studije.

- Izrada poslovnog plana, strateškog dokumenta svake tvrtke, dio je nastavnog procesa naših studenata, a rad na konkretnim poslovnim planovima za odabrane mikro subjekte prilika je da se upoznaju s realnim životom te danas-sutra što spremniji iziđu na tržište rada - rekla je Brajević.

Zahvalnice su dobili studenti Nensi Lovrić, Anamarija Smajić, Anđela Šućur, Stjepan Akalović, Anja Piplica i Mateo Marušić, koji su izradili poslovne planove za tvrtke Alf d.o.o., Križevčanka Split d.o.o, Promo artis d.o.o., Sajtija d.o.o. i Izvorni kod d.o.o.

Studenti i predstavnici tvrtki podijelili su svoja iskustva sudjelovanja u projektu, a ŽK Split i Sveučilišni odjel za stručne studije najavili nastavak projekta i u idućoj akademskoj godini.
hr Fri Jun 14 2019 14:59:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/56977e7212953f3e048b45a0/80
Foto: Ilustracija Google

Ugostitelji u panici, traže novih 4500 stranih radnika: 'Stara hrvatska pojava - ljudi zapravo ne žele raditi'

Ministarstvo rada neslužbeno poručuje da stalno raspravljaju o stanju na tržištu rada

Čini se da su hrvatski hotelijeri, ugostitelji i ostali djelatnici u turizmu gotovo posve iskoristili odobrene kvote stranih radnika, zbog čega su prošli tjedan Vladi uputili pisani apel, doznaje Jutarnji list.

Pismo su potpisale Hrvatska udruga turizma (HUT) na čelu s bivšim ministrom turizma Veljkom Ostojićem i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koje od premijera Andreja Plenkovića i Vlade traže dodatne kvote stranih radnika, njih oko 4500, čime bi, udovolji li Vlada tom zahtjevu, ovogodišnja kvota stranaca raspoloživih za rad u turizmu mogla dosegnuti 20.000.

Predsjednik HUT-a Veljko Ostojić jučer nije htio komentirati zahtjev udruga upućen Vladi, no Jutarnji list doznaje da hotelijerima i ostalima ponajviše nedostaju pomoćni radnici u turizmu, zbog čega se udruge nadaju da će njihov zahtjev u konačnici biti prihvaćen.

HUP je pak još 22. svibnja poslao upozorenje da postoji manjak kvota za pojedine kategorije radnika, prije svega u sektoru turizma i ugostiteljstva, u kojemu je od 15.600 dozvola raspoloživo još samo 3000.

Ministarstvo rada neslužbeno poručuje da stalno raspravljaju o stanju na tržištu rada i da zasad ne vide toliki pritisak da bi povećali kvote za uvoz stranih radnika. Usto, žele da se angažira i sva dostupna domaća radna snaga, piše RTL.

"Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je anketu i trenutačno je na burzi oko 1600 ljudi koji su izrazili spremnost za rad u sezoni. Postoji i prostor za zapošljavanje umirovljenika, zasad ih je zaposleno oko 12.300, a 70 posto poslodavaca koji su tražili kvote, nisu se uopće javili HZZ-u kako bi pokušali naći domaću radnu snagu", tvrdi izvor iz Ministarstva rada.

No, neki od hotelijera tvrde kako nije točno da nisu iskoristili sve mogućnosti koje im pruža HZZ.

"Svi hotelijeri koji su ove godine trebali radnu snagu prije nego što su zaposlili strance, zaposlili su raspoloživo domaće stanovništvo. Naravno da su tražili pomoć od Zavoda jer im je zapošljavanje domaćeg, posebno lokalnog stanovništva znatno jeftinije kad je riječ o smještaju i ostalim troškovima. Ako na burzi rada doista ima toliko nezaposlenih koji žele raditi u turizmu, onda treba postaviti pitanje što uopće radi HZZ i zašto te radnike nije uputio na slobodna radna mjesta kojih je napretek" - pita se izvor Jutarnjeg lista koji napominje da je "ipak najvjerojatnije riječ o staroj hrvatskoj pojavi - svoj sili radno sposobnog stanovništva koje zapravo ne želi raditi, a ponajmanje ne u turizmu"

hr Wed Jun 12 2019 18:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d00ea9529111cc6c98b4585/80

Čak 30 posto građana bez glavnog izvora prihoda izdržalo bi tek mjesec dana

Kada je riječ o ekonomskoj budućnosti, usprkos padu stope nezaposlenosti i rekordnom rastu BDP-a u prvom tromjesečju, među građanima prevladava pesimizam, pokazalo je istraživanje agencije Improve

Usprkos pozitivnim ekonomskim pokazateljima, istraživanje agencije Improve o ekonomskoj klimi u Hrvatskoj, provedeno u ožujku ove godine, pokazalo je da većina građana pesimistično gleda u budućnost. Čak 86 posto ispitanika ne očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti.

Svaki drugi građanin smatra da će u sljedećih godinu dana gospodarsko stanje u Hrvatskoj bit lošije Tek nešto više od trećine građana smatra da će se njihova osobna potrošnja i potrošnja kućanstva u idućih godinu dana povećati Da u ovom trenutku izgube glavni izvor prihoda, 12 posto ispitanika ne bi moglo pokrivati troškove života bez posuđivanja novca ni tjedan dana, a njih 18 posto navodi gornju granicu od mjesec dana

Nezaposlenost u Hrvatskoj nikad nije bila manja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno je u Hrvatskoj nešto više od 120.000 nezaposlenih osoba, a pad stope nezaposlenosti je najveći u Europi. 

Trend pada stope nezaposlenosti uočava se i na razini Europske unije. Prema podacima Eurostata ovako niska stopa nezaposlenosti u eurozoni nije zabilježena još od siječnja 2000. godine.

S obzirom na to da nam predstoji turistička sezona, očekuje se daljnji pad broja nezaposlenih.

Međutim, gledajući iz vlastite perspektive, građani nisu optimistični.

Istraživanje je pokazalo da trećina hrvatskih građana očekuje rast stope nezaposlenosti u sljedećih godinu dana, a daljnjih 42 posto smatra da će stopa ostati na istoj razini.

Nadalje, ekonomski stručnjaci očekuju daljnji ekonomski rast u Hrvatskoj te povećanu osobnu potrošnju građana. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku ostvaren je rekordan rast BDP-a što je zapravo najveći rast unutar EU u odnosu na prethodni kvartal.

Projekcije za gospodarsko stanje u Hrvatskoj iz perspektive građana su nešto pesimističnije. Svaki drugi građanin smatra da će u sljedećih godinu dana gospodarsko stanje u Hrvatskoj bit lošije, 36 posto da će ostati isto, dok samo 13 posto vjeruje da će biti bolje.

Na razini osobne potrošnje, tek nešto više od trećine građana smatra da će se njihova osobna potrošnja i potrošnja kućanstva u idućih godinu dana  povećati, dok njih 55 posto smatra da će ostati na istoj razini kao i do sada.

Da u ovom trenutku izgubite vaš glavni izvor prihoda, koliko dugo možete nastaviti pokrivati troškove života, bez bilo kakvog posuđivanja novaca?

Naime, još uvijek veliki dio građana ne osjeća ekonomsku sigurnost. Da u ovom trenutku izgube glavni izvor prihoda, velik dio njih ne bi mogao ni kratkoročno pokrivati troškove života bez posuđivanja novca: 12 posto ispitanika navodi da ne bili u mogućnosti pokrivati troškove niti tjedan dana, njih 18 posto navode gornju granicu od mjesec dana, dok 28 posto procjenjuje da bi 'izdržalo' do 3 mjeseca.

hr Wed Jun 12 2019 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .