Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584a96c31eea8fee368b4576/80
Foto: Wikipedija

Hoće li im se želje ostvariti?: Branitelji traže sedam posto dionica HEP-a

Iz jučerašnjih se riječi potpredsjednice Vlade Martine Dalić teško može zaključiti da će želje branitelja, barem kad je o HEP-u riječ, doista biti ispunjene

Branitelji očekuju ili sedam posto dionica, ili neki vid kompenzacije jer Fond hrvatskih branitelja mora opstati, poručio je predsjednik HVIDRA-e Josip Đakić - piše novilist.hr

Branitelji vjeruju da će i oni imati koristi od privatizacije HEP-a i računaju da će Vlada Andreja Plenkovića sedam posto dionica tog podzeća prenijeti u Fond hrvatskih branitelja, kao što je bio slučaj u inicijalnim javnim ponudama za Inu i HT.

- Kao prvo, ova Vlada treba ispraviti nepravdu koju nam je Milanovićeva Vlada nanijela prilikom privatizacije Croatija osiguranja. Tadašnji ministar financija Slavko Linić nije nam htio dati sedam posto dionica. S obzirom da država posjeduje još 28 posto vlasništva u toj firmi, očekujemo da sedam posto od toga bude dodijeljeno Fondu hrvatskih branitelja. Što se HEP-a tiče, naš predstavnik u Vladi je ministar Tomo Medved i on će, vjerujem, inicirati sastanak u Vladi o tome. Očekujemo i sedam posto dionica HEP-a ili da nam se to na neki način kompenzira. Fond hrvatskih branitelja mora opstati - rekao je  predsjednik HVIDRA-e Josip Đakić.

Problemi u odnosima s MOL-om nastupili su zato što je Fond branitelja prodao dionice Ine mađarskoj komapniji, koja je zahvaljujući tome postala većinski vlasnik.

Nema prepuštanja

Međutim, iz jučerašnjih se riječi potpredsjednice Vlade Martine Dalić teško može zaključiti da će želje branitelja, barem kad je o HEP-u riječ, doista biti ispunjene.

- To je svakako jedna od odluka koju treba donijeti tijekom ovoga procesa. U povijesti smo imali uspješne IPO-e u HT-u i Ini, a model tada primijenjen bit će korišten i u ovoj transkaciji - odgovoril je Martina Dalić na novinarsko pitanje hoće li Vlada sedam posto dionica HEP-a rezervirati za branitelje.

Ali, znakovita je njezina kategorična tvrdnja da će Vlada prodati 25 posto minus jednu dionicu HEP-a, a da će država zadržati preostalih 75 posto. U tako postavljenoj stvari mjesta za prepuštanje sedam posto dionica braniteljima jednostavno nema.

– Jedva čekam saznati kako će se ovo rasplesti. Moram priznati da me čudi što narodna Vlada dionice Croatija osiguranja već nije prenijela u Fond branitelja. Znam kako su Đakić i ostali napadali našu nenarodnu Vladu kad to nije učinila. Iznenađen sam i što narodna Vlada nije odmah samoinicijativno objavila da će sedam posto dionica HEP-a dati braniteljima, ali očekujem od Đakića da barem žestoko inzistira na tome – kazao nam je jučer bivši ministar branitelja Predrag Matić.

I on je prije tri godine nagovarao Linića da određeni postotak dionica Croatija osiguranja da braniteljima, ali nije uspio.

– Govorio mi je da – ne da. Objašnjavao je da postoje loša iskustva s dionicama Ine, koje su branitelji ubrzo nakon što su ih dobili prodali MOL-u, i da će im radije dati živu lovu. Na kraju ni to nije realizirao, ali Plenković sigurno hoće – ističe Matić.

Odluka na Plenkoviću

Nakon što je 2010. ukinut Zakon o privatizaciji, Vlada nema obvezu davati postotak dionica prilikom privatizacije poduzeća u većinskom vlasništvu države. No, ministar Medved najavljivao je zakonske izmjene kojima bi se to propisalo. Sada Zakon o pravima branitelja tek regulira da oni imaju, bez naplate, pravo na udjele u trgovačkim društvima koja su privatizirana ili će se privatizirati. 

U slučaju da Plenković ipak odluči prenijeti u Fond branitelja sedam posto dionica HEP-a, to bi onda značilo da je privatizirano 32, a ne 25 posto firme. Jer, upravni odbor Fonda u svakom trenutku može prodati te dionice onome tko im ponudi najpovoljniju cijenu. CIjeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Wed Jan 04 2017 12:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Evo što Kujundžić osigurava liječnicima da bi ih zadržao u Hrvatskoj

Do kraja godine bit će donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao omogućiti da liječnici koji više rade budu bolje plaćeni, što će biti najbolji način da se u Hrvatskoj zadrže najbolji liječnici, koji više neće imati potrebu odlaziti u Irsku, Dansku i druge zemlje, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na tematskoj raspravi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku posvećenom utjecaju manjka liječnika na funkcioniranje zdravstvenog sustava

Milan Kujundžić je rekao kako je odlazak liječnika ozbiljan problem jer su hrvatski liječnici kvalitetni pa njihova znanja i vještine trebaju cijeloj Europi, zato im nude puno bolje uvjete nego što im sada financijski može ponuditi Hrvatska.  

- Na razini Ministarstva i Vlade pokušavamo s lokalnom upravom dogovoriti određene materijalne beneficije u smislu zaposlenja supruge ili supruga, dobivanja povoljnih kredita, možda i stanova i kuća, zemljišta - rekao je dodavši kako neke lokalne samouprave već sada nude stanove liječnicima da dođu raditi kod njih.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža poručio je kako je cilj HLK-a omogućiti liječnicima ostvarivanje njihovih profesionalnih ambicija i pravno siguran okvir za kvalitetan rad u Hrvatskoj, prenosi tportal.

- HLK je do danas izdala 1301 potvrdu za odlazak iz Hrvatske, a u tri i pol godine otišao je i nije se vratio 551 liječnik. To je pitanje od nacionalnog interesa pa treba osmisliti kvalitetnu državnu politiku koja u sinergiji s lokalnom politikom jedina može naći rješenje za taj problem - rekao je Goluža.

Među onima koji su otišli 83 posto su liječnici u dobi od 24 do 47 godina. Prosječna dob liječnika u Hrvatskoj je 50 godina, a u idućih 10 godina u mirovinu će otići oko 3700 liječnika.


Hrvatskoj nedostaje 2125 liječnika

Hrvatska ima manje liječnika od EU-ovog prosjeka, pa joj trenutno nedostaje 2125 liječnika, a na burzi se nalazi njih 14, kaže Goluža.

Odlasku liječnika pridonose niska cijena rada, koja iznosi 64 kune po satu, i veliki broj prekovremenih sati koje moraju odraditi, a godišnje po liječniku dosežu 180 dana, dodao je.  

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga (SDP) podsjetio je da su prije izbora sve stranke obećavale niz mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj, pa tako i stranke koje su sada na vlasti.

- Prošlo je 200 dana od dolaska nove Vlade i vrijeme je za konkretne poteze prema liječnicima. Mi kao oporba ćemo podržati svaki prijedlog za poboljšanje položaja liječnika u hrvatskom društvu, uključujući i strukovni kolektivni ugovor, koji je obećao Most - rekao je Varga.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Vikica Krolo ističe da primarna zdravstvena zaštita može pridonijeti ostanku liječnika u Hrvatskoj ali im treba omogućiti bolje uvjete rada, a jedan od pomaka bila bi davanje koncesija svima liječnicima koji to žele. To bi bio motiv mladim liječnicima da ostanu u obiteljskoj medicini, kaže.

- Jedan od uvjeta koji je propisao EU jest specijalizacija za liječnike obiteljske medicine od 2020. godine. Stoga je već 'minuta do podneva' za raspisivanje natječaja za specijalizacije, kako bi hrvatski liječnici mogli ispuniti taj uvjet EU-a - rekla je Krolo.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 22:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da8239b473983bde8b45df/80
Foto: D.N.

Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije D. Rudolfu, I. Šimunoviću i B. Uglešiću

Dobitnici ovogodišnjih nagrada Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) za životno djelo su akademik Davorin Rudolf (83), povratnik iz iseljeništva Ivan Šimunović (83) i psihijatar Borben Uglešić (91), odlučila je Županijska skupština na sjednici u srijedu.
Davorin Rudolf je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), jedan od utemeljitelja Pravnog fakulteta u Splitu, gdje je bio dekan i dugogodišnji profesor, te ravnatelj prvoga i u nas jedinoga Poslijediplomskog studija prava mora.
 Autor je12 knjiga i više od 100 znanstvenih radova, predavač na mnogim međunarodnim skupovima u Manili, Napulju, Helsinkiju, Budimpešti i New Delhiju.
 Rudolf je bio ministar vanjskih poslova i ministar pomorstva u trima vladama suvremene Republike Hrvatske, veleposlanik u Italiji, Malti, Cipru i San Marinu, veleposlanik u organizaciji UN-a, predsjednik Kulturno-prosvjetnog vijeća splitske Skupštine općine od 1968. do 1971. i član uže uprave Hajduka, navodi se u obrazloženju.
 U obrazloženju se podsjeća da je i počasni građanin Dubrovačko-neretvanske županije zbog doprinosa Domovinskom ratu i doživotni počasni predsjednik Foruma hrvatske sloge.
 Akademik Rudolf svojim djelovanjem dao je izniman doprinos znanosti, politici i društvenim djelatnostima, ističe se u obrazloženju nagrade za životno djelo.
 Ivan Šimunović rodio se u Dračevici na otoku Braču, odakle je s 23 godine otišao "trbuhom za kruhom" u daleki Novi Zeland. Svojim zalaganjem i mukotrpnim radom stječe bogatstvo i poslovni ugled te nadimak Kralj škampa kao vlasnik flote od 25 ribarskih brodova i prvi koji je počeo loviti škampe na dubini od 400 metara. Vlasnik je tvornica, restorana, radionica i trgovina ribarske opreme, navodi se u obrazloženju.
 Šimunović je, kako je obrazloženo, izdašno pomagao obrani Domovine te ga je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman za zasluge odlikovao Redom hrvatskog trolista, Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
 U svibnju 1994. kupuje pogon tvornice "Sardina" u Milni, obnavlja ga i nastavlja proizvodnju. Kupuje i turističko naselje "Velaris" u Supetru i u njegovu sklopu podiže Simulacijski centar za obuku pomoraca, koji je jedan od najmodernijih u Europi.
 Od 2011. Ivan Šimunović vraća se rodnom Braču i Dračevici, o kojoj se uvijek brinuo te pomogao izgradnju kapelice na mjesnom groblju i obnovu mjesne crkve.
 Iako je napunio 83 godine, Ivan Šimunović još aktivno pridonosi svekolikom napretku rodnog Brača i županije, navodi se u obrazloženju.
 Prof. dr. Borben Uglešić rodio se 1926. u Makarskoj, u psihijatrijskoj struci aktivan je 40 godina, a uz mnoge dužnosti u splitskome KBC-u, osnivač je i prvi voditelj Jedinice za znanstveni rad. Od 1962. vodio je Neurološko-psihijatrijski odjel splitske Opće bolnice, a nakon odvajanja neurologije i psihijatrije 1980. vodio je Psihijatrijski odjel koji 1986. postaje Klinika Medicinskog fakulteta čiji je bio predstojnik.
 Objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih radova i tri monografije te je vodio nekoliko međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.
 Osnovna znanstvena orijentacija mu je psihijatrijska epidemiologija i s tog područja mu je i doktorat znanosti. Izniman je njegov doprinos kad je riječ o psihofarmakologiji, alkohologiji i ovisnosti, a zbog svojih radova iz biologijske psihijatrije, uvršten je u Indeks Svjetske zdravstvene organizacije. Odgojio je mnoge liječnike specijaliste, a pod njegovim mentorstvom stupanj magistra znanosti steklo je deset kandidata i četiri kandidata doktorat znanosti.
 Uvaženi je stručnjak iz forenzičke psihijatrije, a godinama radi kao sudski vještak.
 Redoviti je član Medicinske akademije Hrvatske, počasni član Češkoga liječničkog društva i Slovačkoga psihijatrijskog društva.
 Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatskoga psihijatrijskog društva, stoji u obrazloženju.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 21:43:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbf951b47398e7008b45ed/80
Foto: HRT

Dani ponosa: Na današnji dan 1991. održan je prvi sastanak predsjednika u Splitu

U splitskoj vili Dalmacija 28. ožujka 1991. održan je prvi od šest sastanaka predsjednika jugoslavenskih republika

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je domaćin predsjednicima Srbije: Slobodanu Miloševiću, Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, Slovenije, Milanu Kučanu, Crne Gore, Momiru Bulatoviću i Makedonije, Kiri Gligorovu.

Predsjednici su razgovarali o rješavanju državne krize. Razmatrale su se mogućnosti ostajanja ili razlaza u labavom savezu republika. Slovenija i Hrvatska predložile su stvaranje konfederacije, odnosno saveza suverenih država, što su kao dobro rješenje brzo prihvatile Makedonija i BiH, a čemu su se protivile Srbija i Crna Gora.

U zajedničkom priopćenju istaknuta je zajednička želja da se nastavi s pregovorima. No bilo je to samo kupovanje vremena Slovenije i Hrvatske, koje će vrlo brzo samostalnost morati braniti oružjem. Sve što se događalo u prva tri mjeseca 1991., napose tijekom ožujka, jasno je upućivalo da Hrvatsku očekuje krvavi rat zbog velikosrpskih pretenzija, prenosi HRT. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju su pripadnici hrvatske policije učinkovito svladali. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom.

Vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, a predsjednik SFRJ Borisav Jović demagoški je podnio, pa opozvao ostavku zbog toga što se izvanredno stanje nije uvelo. Vrhunac krize u ožujku 1991. dogodio se upravo u vrijeme sastanka šestorice predsjednika u Splitu.

Na sam dan održavanja sastanka u Splitu pobunjenici su okupirali Plitvice. Tuđman je zamolio Miloševića da u svrhu uspostave normalnih odnosa za razgovore uskrati terorističkim skupinama bilo kakvu potporu, što Milošević naravno nije napravio. Bila je to jasna poruka da pobunjeni Srbi i službeni Beograd neće dopustiti Hrvatskoj da na miran način ostvari pravo na neovisnost, objavio je HRT.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 20:19:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbe90eb473980a008b45f8/80
Foto: 24 sata

Tuga u Čistoj Velikoj: Pokopani okrutno ubijeni Marin i Silvana

Na groblju u Čistoj Velikoj okupio se velik broj ljudi koji su se htjeli posljednji put oprostiti od Marina i Silvane Šunjerge, koje je u subotu hicima iz pištolja ubio njihov sin Tin
Marin (45) i Silvana Šunjerga (46) pokopani su u srijedu poslijepodne na mjesnom groblju u Čistoj Velikoj. U 16 sati počelo okupljanje, a u 17 sati je počeo ispraćaj. Marina i Silvanu je, podsjetimo, u subotu ubio njihov sin Tin Šunjerga (19). Oboje ih je ubio hicima iz pištolja u potiljak. Tin je priznao krivnju i trenutno se nalazi u pritvoru. Na groblju u Čistoj Velikoj okupile su se tisuće ljudi koji su se posljednji put oprostiti od Marina i Silvane. Zbog velike gužve koja je nastala u mjestu, promet je morala regulirati policija, prenosi portal 24sata.

Marin je pokopan uz sve vojne počasti budući da je u Domovinskom ratu bio pripadnik oklopne bojne 113. brigade, a inače je bio član Specijalne policije u Splitu. Mnogi mještani Čiste Velike i dalje ne vjeruju da se ovakav zločin dogodio u njihovu mjestu, te govore kako Marin i Silvana nisu zaslužili takav kraj.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 19:05:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .