Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a915bc42af47f8e0b8b4684/80

Unatoč brojnim primjedbama, usvojen rebalans proračuna Grada Splita

Prijedlog izmjena i dopuna Programa suradnje s braniteljima i braniteljskim udrugama za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020. godinu prošao je u petak na Gradskom vijeću Grada Splita bez puno rasprave

Na prijedlog izmjena i dopuna Programa socijalne skrbi i zdravstvene zaštite Grada Splita za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020. godinu reagirale vijećnice Kristina Vidan i Aida Batarelo kazavši da je materijal loše pripremljen, a Batarelo je posebno naglasila povećanje troškova zaposlenika, piše Slobodna Dalmacija.

O prijedlogu izmjena i dopuna Proračuna Grada Splita za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020. godinu izvijestio je Dragan Brtan, pročelnik Upravnog odjela za financijsko upravljanje i kontroling. Brtan je obrazložio Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Splita za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020.

Prva se za riječ javila Aida Batarelo (SDP).

- Prema ovom rebalansu, novi plan je 931.789.369 kuna s obzirom na to da je do kraja godine ostao samo mjesec dana, jasno je da se planirani iznos neće moći realizirati, te da je planiranje u ovoj administraciji potpuno zakazalo.

Ako se osvrnemo samo na pojedine stavke u računu prihoda i rashoda, zanimljiv je podatak o smanjenju pomoći od subjekata unutar općeg proračuna za 65.513.187 kuna. Ovaj podatak ukazuje na to da nema ni planova ni ugovora – kazala je Batarelo te dodala kako je "hit povećanje rashoda za zaposlene i povećanje od 10 milijuna kuna".

- Ako se podsjetimo realizacije iz 2017., onda je jasno da u godinu dana troškovi za zaposlene dostižu 27 milijuna kuna. Ako tome dodamo troškove ugovora o djelu, intelektualnih usluga od nekih 17 milijuna kuna, što upućuje na to da se i tu nalazi nečiji dohodak, s ovim izmjenama proračuna mogu biti zadovoljni samo oni koji su dobili dohodak - dodala je Aida Batarelo.

Natalija Tafra Bazina u ime stranke Pametno javila se za raspravu kazavši da su rebalansom Proračuna Grada Splita za 2018. godinu ukupni prihodi i primici smanjeni za 78 milijuna kuna.

- Nakon što smo prošlogodišnjim plusom u iznosu od 31 milijun kuna pokrili dio rashoda i izdataka opet imamo pad prihoda od 47 milijuna kuna. Za apsurdnost rebalansa i situacije u kojoj se nalazi grad dovoljna je činjenica da su prihodi od poslovanja smanjeni za 59 milijuna kuna, jer dosta projekata nije realizirano, pa onda očekujete da su smanjeni i rashodi, jer ako ne radite - ne stvarate, onda nemate razloga ni da trošite.

Međutim, to ovdje nije slučaj. Naime, rashodi poslovanja su povećani za 22 milijuna kuna - kazala je Tafra Bazina te nadodala kako se na rashodovnoj strani povećavaju rashodi poslovanja, i to prvenstveno rashodi za funkcioniranje same gradske administracije.

- Naime, rashodi za zaposlene se povećavaju za 10 milijuna kuna u odnosu na plan, a 20-ak milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu.

Osim ispunjenja obveza prema djelatnicima temeljem Kolektivnog ugovora, razlog povećanja rashoda su zapošljavanja djelatnika u Službi za međunarodne i EU projekte, a istovremeno imamo podbačaj na realizaciji EU projekata od 37 milijuna kuna, kao i zbog zapošljavanja 15 novih komunalnih redara - između ostalog je kazala Tafra Bazina.

Ante Bradarić Šljujo je opsežno prokomentirao neke stavke proračuna.

- Planirali ste malo, a ostvarili još manje. Žalosno nisko postavljena letvica koju niste uspjeli realizirati. Gradsko vijeće kroz "lex šerif" je u neku ruku oslabljeno, tako da je gradonačelnik i njegov tim odgovoran za izvršenje proračuna.

Uredno su, kako vidimo, iz proračuna isplaćene plaće zaposlenih koji nisu ostvarili zacrtani plan, a imamo i povećavanje sredstava. Ostvarenje plana nije u nikakvoj korelaciji s naknadom za rad – plaćom – kazao je "Mostovac"

Nadodao je da se Javna ustanova za upravljanje park šumom Marjan "podebljava" za 770 tisuća kuna, a za samu šumu se izdvaja nula kuna.

- Ja se stvarno pitam da li Grad s ovom vlasti, ali i mi vijećnici shvaćamo da je Marjan u problemu. Mislim, kad je Karepovac smrdio svi smo se digli na noge i gledali kako to riješiti, a Marjan jadan prolazi u tišini.

Evo išlo se na Karepovac pa ja sad predlažem da idemo na Marjan i predlažem da nam domaćini bude ravnatelj i predstavnik Društva Marjan kako bi mogli čuti obje strane i uvjeriti se kako je zapravo stanje na Marjanu pa možda se probudimo – predložio je Bradarić Šljujo.

Upitao je i za projekt "xSTatic".

- Za projekt grafita planirano je 250.000 kuna, a ostvareno 250 tisuća. Kad se digla medijska hajka u vezi ovog projekta pokazan je troškovnik oko 200.000 kuna pa me sad zanima kako onda ostvarenje 250.000 tisuća. Kako se sad potrošilo 50.000 kuna više – upitao je Šljujo te dodao.

- Možemo primijetiti kako sam rekao da su ostvareni planovi manje od plana, ali je zato projekt Fotostupova dobio 236.250 kuna iako nije bio predviđen u proračunu. Reklo bi se na jednoj seriji stranka te prati.

Vidimo da je projekt podrške mladim poduzetnicima smanjen za 300 tisuća kuna. Pa mi moramo znati da su upravo poduzetnici ti koji su jedina nada za zapošljavanja sutra naših građana. Pa Grad mora biti njima podrška, uostalom poduzetnici sve to vrate kroz prireze i druga davanja - kazao je "Mostovac"

Tonći Blažević (HSLS) kazao je da stanje s investicijama nije bajno.

- Nadam se da će stanje u 2019. biti bolje jer nama je ta godina u HSLS-u bila ključna. O prirezu ćemo raspravljati sljedeće godine - kratko će Blažević.

Ivana Ninčević Lesandrić (MOST) je komentirala projekcije za EU fondove.

- Od planiranih 39 milijuna kuna ostvareno je samo šest. Ne razumijem kako je moguća tako loša procjena projekcije. Možete li nam to objasniti? - upitala je.

Goran Kotur (SDP) je prokomentirao da je ovaj rebalans dobar PR uradak.

- Možemo spomenuti javne radove, ali najviše me smeta što u projektu Marjan 2020. potrošena sredstva drastično štekaju. Ono što bih pitao, zašto na stranici Grada nema plana nabave za 2018? - upitao je.

Ante Čikotić (MOST) da se u proračunu podbacilo što se tiče gospodarenja otpadom.

- Ništa se ne događa po pitanju lokacije, sortirnice i kompostane, tu je odgovornost Grada primarna. Očekujemo promjene po tom pitanju, inače ćemo plaćati penale - kazao je i dodao.

- Koliko je prihod od poreza na piće u kafićima? Mi se kunemo u turizam, zanima me zašto je tu definiran maksimalni mogući iznos. S obzirom na komunalni nered, smatram da bi se veći prihod dobio naplatom kazni – upitao je Čikotić i podsjetio da se u ovim trenucima u saboru raspravlja o proračunu u kojem nema mjesta za Split.

- U državnom proračunu nema posebnog mjesta za Grad Split unutar 145 milijardi kuna. Redom se odbijaju amandmani za Split! Sramotno je da se tako odnosi prema Splitu, građani Splita ne koriste posebne benefite "vertikale" jer za Split nisu predviđena posebna sredstva – kazao je Čikotić na što mu je replicirao SDP-ov Goran Kotur.

- Kratko bi ukorio kolegu Čikotića, zar nije čuo da je Split glavni – replicirao je Kotur.

- Tijekom 2018. osigurali smo likvidnost za financiranje projekta sanacije Karepovca uzimajući obzir da nismo dobili sredstva Fonda. Zaposlili smo 50 osoba u projektu "Za sretniju starost" što je u potpunosti financirano od EU-ovih fondova. Aktivno je 27 EU-ovih projekata, ali nisu svi evidentirani u resoru te službe.

Dodao je da je ispisano 6,6 milijuna kuna ispisanih i naplaćenih kazni od strane komunalnih redara – između ostalog je odgovorio Dragan Brtan.

Prijedlog rebalansa podržan je s 18 glasova za, 12 protiv i jednim suzdržanim. Nakon što se izglasao rebalans Željko Kerum (HGS) napustio je vijećnicu.


hr Fri Nov 30 2018 14:02:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Na parkiralištu našao novčanik s 1000 eura i vratio ga vlasniku

Nije dvojio ni trena...

Umjesto da novac spremi u džep, ovaj je nesebični Varaždinac pronašao kontakt od vlasnika novčanika te ga nakon poziva, sretno dostavio na kućni prag.

Ovu priču sa sretnim krajem ispričao je redakciji Regionalnog tjednika vlasnik izgubljenoga novčanika Robert Mraz, radostan jer još uvijek postoje osobe koje čine dobra djela.

– Čuvao sam taj iznos u novčaniku kako bih platio registraciju za automobil i druge stvari, a to ću, zahvaljujući Josipu Zavrtniku, sad moću učiniti. Čovjek me zaista spasio i zahvalan sam mu na tome – ispričao je Robert Mraz.

hr Tue Dec 11 2018 16:01:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7316cc9e31334f008b45a3/80
Foto: Pixabay

Pogledajte kako iduće godine možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora

Koliko god ih bilo, praznika i blagdana nikada dosta. A malo kojeg hrvatskog radnika ne raduje kad padaju u utorak ili četvrtak pa ih se poveže s vikendom. Provjerili smo kakva je situacija s neradnim danima u 2019. i kakve se spajalice mogu složiti uz upotrebu jednog ili dva dana godišnjeg

Hrvatska ima 13 državnih praznika i blagdana koji obično donose nešto manje neradnih dana jer uvijek poneki od njih padne u dane vikenda. Tako iduće godine možemo računati na 11 neradnih dana, kao i 2018.

Prvi dio godine prilično je sušan: nakon Nove godine, koja pada u utorak, slijedi 'velika rupa' sve do Uskrsa.

Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa i iduće godine ostajemo bez slobodnog dana. Uskrs je pak tri tjedna kasnije nego ove godine, što znači da ćemo gotovo četiri mjeseca raditi bez slobodnog blagdanskog dana.

No od 1. svibnja kreće puno povoljnije razdoblje. Prvomajski praznik pada u sredini tjedna pa je moguće lijepo povezivanje s jedne ili druge strane.

Lipanj donosi dva praznika, jedan blagdan i jednu prekrasnu priliku za spajanje. Nažalost, Dan antifašističke borbe gubimo zbog subote, ali Tijelovo 20. lipnja pada na četvrtak. Kako već u utorak 25. lipnja slavimo Dan državnosti, uz dva dana godišnjeg moguće je napraviti spajalicu dugu šest dana, piše tportal.

Dan pobjede donosi produženi vikend s ponedjeljkom, a priliku za stvaranje četverodnevnog 'mini godišnjeg' pruža Velika Gospa koja dolazi u četvrtak.

Ista mogućnost otvara se za Dan neovisnosti u utorak 8. listopada, a Svi sveti donose još jedan produženi vikend, ovaj put s petkom.

Godinu zatvaraju divno posloženi božićni blagdani, koji padaju u srijedu i četvrtak i omogućuju tri kombinacije: petodnevni odmor uz angažiranje jednog dana godišnjeg, šestodnevni uz dva dana godišnjeg ili pravi raspust od devet dana, uz potrošnju samo tri dana godišnjeg.

Sve u svemu, pred nama je dobra godina, samo treba pregrmjeti prva četiri mjeseca.

Računica pokazuje da najkreativniji, oni koji iskoriste sve mogućnosti spajanja, mogu u šest prazničnih mjeseci pogodnih za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg doći do 32 slobodna dana.

hr Tue Dec 11 2018 16:00:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7619ab9e31331f048b4631/80

Političari oprezni o mogućoj Milanovićevoj kandidaturi za Pantovčak, čekaju njegov potez

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović sve češćim pojavljivanjem u javnosti zagolicao je maštu političara i novinara, pa se sve češće spominje njegova moguća kandidatura za predsjednika Republike. On i dalje šuti, a i političari su oprezni u komentarima.

Izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu da je bivši premijer sve bliže odluci da se kandidira za Predsjednika. I ankete mu idu u prilog i pokazuju da je on jedini kandidat koji bi mogao poremetiti planove Kolinde Grabar-Kitarović da osvoji drugi mandat.

Na Pantovčaku ne žele komentirati moguću Milanovićevu kandidaturu i čekaju da bude službena.

Milanovićev stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić na upit portala DNEVNIK.hr rekao je da će kandidaturu komentirati kad i ako do nje dođe. ''O tom, potom'', rekao je i dodao da misli da bi Milanović bio dobar kandidat.

To mišljenje ne dijeli drugi SDP-ovac Zlatko Komadina. Poručuje da Milanović može biti samo nezavisni kandidat. "Kao stranački kandidat sam je sebe diskvalificirao", rekao je Komadina koji prednost daje Toninu Piculi.

U HDZ-u šute, a još čekaju i službenu objavu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Neki izvori iz HDZ-a kažu da bi im Milanović bio prihvatljiv jer smatraju da bi s njim lakše mogli surađivati, a nakon sve češćih i žešćih sukoba s aktualnom šeficom države.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je još rano govoriti o tome kako će se HNS postaviti na predsjedničkim izborima. ''Ako me pitate osobno,sigurno ne bih podržao aktualnu predsjednicu, ali o tome će HNS donijeti odluke na stranačkim tijelima. Sa Zoranom Milanovićem dugo sam bio partner u Vladi i ne čudi me što njegov eventualni povratak u politiku izaziva interes javnosti. Smatram, međutim, da stav o kandidatima za predsjednika treba donositi temeljem programa i politika, a trenutno nemamo niti najave službenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu, a kamoli nešto više od toga'', rekao je Vrdoljak.

''Nemamo stav prema mogućim kandidaturama. Kad se netko kandidira onda ćemo komentirati'', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

''Kad govorimo o izborima, IDS ima vrlo jasnu proceduru. Tijela IDS-a mogu se očitovati tek nakon što kandidat istakne svoju kandidaturu i predstavi svoj program. Dok se ne ispune ovi preduvjeti, nemamo običaj očitovati se'', odgovorili su na naš upit iz IDS-a.

HSS je danas bez komentara, ali njihov predsjednik Krešo Beljak već se u više navrata jasno izjasnio za Zorana Milanovića jer smatra da jedini može ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović. No, najavio je da bi volio da se oporba udruži oko jednog kandidata, piše DNEVNIK.hr.

hr Tue Dec 11 2018 15:41:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fbd500e4938aa448b456b/80
Foto: Pixabay

Djeca su nam među najdebljima u Europi: Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine

Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine, što djecu u Hrvatskoj svrstava među najdeblju u Europi. Taj zabrinjavajući podatak predstavljen je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Na petom smo mjestu ljestvice pretile djece u Europi. Dječaci su deblji od djevojčica. Najveća pretilost među dječacima je na Jadranu - 42 posto.

- Taj proces vesternizacije i XXL porcija je zahvatio Mediteran vrlo jako i ono što se u svijetu promovira ta poznata glasovita mediteranska prehrana na Mediteranu među dječacima ne funkcionira naprosto je ne konzumiraju. - kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravljhe, HZJZ.

Diljem zemlje djeca slabo i doručkuju. Njih 20 posto ih jede kada ustane dok povrće svakodnevno izbjegava njih 83 posto. Više od polovice djece ima svega 3 sata tjelesne aktivnosti u tjednu. - piše Život i stil

hr Tue Dec 11 2018 14:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .