Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587a06891eea8fa2f58b4578/80
Foto: D.N.

Tko kaže da Split nema palijativne timove?! Ima ih čak dva, već dvije godine, samo nitko za njih- ne zna

Tribina na temu palijativne skrbi otkrila je i neke zanimljive podatke
Zaista hvalevrijedna tribina (okrugli stol) održana je u petak s početkom u 18.30 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Tema joj je bila- palijativna skrb. O njoj se već neko vrijeme govori, pregovara, dogovara, no čini se da smo još daleko od realizacije. 

Čak u 30-ak hrvatskih gradova i mjesta dostupna je palijativna skrb, no na području Splitsko-dalmatinske županije toga još nema, a čini se i kako skoro neće ni biti. Sve je još uvijek samo na razgovorima. Ova trosatna tribina okupila je stručnjake koji su zaista imali što za reći! A neke stvari su se i otkrile, no pomalo... krenimo redom. 

Za početak je bitno da je sve organizirala Hrvatska liječnička komora, u suradnji sa Županijom splitsko-dalmatinskom. Sve je na početku pozdravio organizator doc.dr.sc. Krešimir Dolić.

- Svjesni smo da smo svi potencijalni korisnici takve vrste skrbi jednog dana. Raste broj kroničnih bolesnika, onkoloških pacijenata, umirućih... Unazad 10-ak godina o takvim bolesnicima brine se obitelj, no društvo mora preuzeti tu ulogu. Drago mi je što nam Županija daje vjetar u leđa, preuzela je inicijativu da institucionalizira takav oblik skrbi.- kazao je Krešimir Dolić te naglasio da je prošle godine barem polovici umrlih osoba bila potrebna palijativna skrb (a lani je umrlo 4500 ljudi). 

- Ne želimo da sve ostane samo na pokušaju, nego želimo učiniti nešto konkretno.- kazao je među ostalim župan Zlatko Ževrnja


Predavanja su zatim održali prof.dr.sc. Veljko Đorđević s Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu zagrebačkog Medicinskog fakulteta i psihijatar Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, doc.dr.sc. Marijana Braš s temom "Psihijatrijsko/psihološki aspekti u palijativnoj medicini", te dr.sc. Ivana Marasović Šušnjara o procjeni palijativnih potreba Splitsko-dalmatinske županije.

Malo je reći da su predavanja bila zanimljiva. Đorđević ističe kako su se u svijetu vodile silne rasprave o eutanaziji, no tvrdi kako ona kod nas ne dolazi u obzir. 

- Mi se moramo boriti za život do samog kraja i pomoći dostojanstvene zadnje dane.- kazao je prof. Đorđević. 

Istaknuo je da palijativna medicina nisu samo kreveti. Oni jesu nužnost, no svrha palijativne medicine je da nema boli, da pacijenti nisu gladni ni žedni, da imaju pristup psihološkoj i duhovnoj pomoći, ne samo bolesnici već i članovi njihovih obitelji.

- Kako se mi odnosimo prema teško oboljelim osobama danas, tako će se buduće generacije odnositi prema nama. Ne smijemo dopustiti da samo prenamjenimo krevete, a izgubimo sadržaj. - kazao je na kraju predavanja Đorđević. Također je naglasio da 21. stoljeće treba biti holističko stoljeće i da liječnici moraju gledati osobnost pacijenta čak i u fazi neizlječive bolesti i odnositi se prema njemu kao prema članu obitelji. 

Nakon njega svoja iskustva s prisutnima  je podijelila Marijana Braš. Iskreno je progovorila o odnosu s pacijentima i naglasila koliko je njima (misli se na teško oboljele), ali i njihovim obiteljima potrebna pomoć psihijatra/psihologa od trenutka postavljanja dijagnoze pa dalje... 

- Nezamislivo je da psihijatar ili psiholog nisu dio palijativnog tima. Liječnik, medicinska sestra, psihijatar/psiholog i socijalni radnik, to je minumum.- naglasila je psihijatrica Braš.

E, to je ono što je najzanimljivije u cijeloj priči. Otkrilo se, naime, da grad Split već dvije godine plaća dva mobilna palijativna tima, no liječnici obiteljske medicine o tome- pojma nemaju. Kazala je to u svome obraćanju predstavnica grada Nina Miličević. Za tu svrhu u 2015. godini je izdvojeno 300 tisuća kuna. Postavlja se nekoliko pitanja- tko čini taj tim, to su ti ljudi i kome su oni pomagali (do pacijenata očito nisu dolazili preko obiteljskih liječnika)?! Kako je to moguće, da nitko za njih nije znao!? 

Obitelj Matošić, Katoličkoj udruzi “Lovret” darovala je zemljište na istočnom dijelu Splita kako bi se na njemu izgradio hospicij. Objekt sa šesnaest kreveta stoji prazan već šest godina i čini se kako hospicij nikada neće postati. Nadalje, 50 ljudi već je prošlo edukaciju, a zainteresiranih ima još, uglavnom je riječ o osoblju koje radi u bolnici. Zanimljivo je i to da se ove godine niti jedan student medicine u Splitu nije odlučio za izborni predmet Palijativna skrb. S druge strane, na studiju sestrinstva taj je predmet obavezan. Nije naodmet kazati i da su većinu auditorija i predavača činili upravo liječnici, dok medicinske sestre nisu bile zastupljene, iako su upravo one te koje najviše vremena provedu s pacijentima i sigurno bi imale što reći...

Ravnatelj bolnice prof.dr.sc.  Ivo Jurić kazao je da "bolnicu Zakon priječi da ima palijativne krevete, ali timove imamo, imamo ljude koji žele raditi...".

Kako je mr.scJasna Ninčević sa NZJZ-a kazala "imamo resurse, ali ih ne znamo iskoristit!". I to je zaista tako! I ona se začudila kada je čula za palijativne timove i zaključila da nam treba i jedan info centar. 

Dobro je da se na ovaj način razgovara i da se stvari napokon pokreću s mjesta, doduše puževim korakom, ali i to je nešto. Pitanje je zašto je toliki problem u Splitu organizirati palijativnu skrb kada toliki drugi gradovi to već imaju. U utorak će u zgradi Županije biti održan sastanak, tim je već oformljen, donijet će (valjda uskoro) nekakvu strategiju... a kada točno će se nešto zaista dogoditi- teško je reći. 

I čini se da je u pravu don Ante Mateljan kada kaže "Isus je kazao kucaj i otvorit će ti se, traži i naći ćeš, samo što nije rekao koliko puta treba kucati i na koliko vrata, dakle- treba biti uporan"!

Facebook komentari

hr Sat Jan 14 2017 12:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80
Foto: Hina

Prosječna mjesečna neto plaća premašila iznos od 6000 kuna

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca te je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 6022 kune što je 128 kuna više nego u veljači

Ožujak je četvrti mjesec zaredom u kojem neto plaća raste brže od bruto plaće i u kojem nominalan rast plaća nadmašuje njihov realan rast. Tako je prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 109 kuna, što je 179 kuna više nego u veljači te 284 kune ili 3,6% više nego u ožujku 2016. godine, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila 6 022 kune i bila je 128 kuna veća nego u veljači ove godine te 300 kuna ili 5,2% viša nego u ožujku 2016. godine. Uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, u realnom je izrazu bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,5%, a neto plaća za 4,1%.

Rast će se nastaviti

- Tendencija rasta plaća nastavit će se i u narednom razdoblju zbog uspostavljenoga gospodarskog rasta, povoljnijih kretanja na tržištu rada i utvrđenog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 7 983 kune, što je 2,9% više nego u prvom kvartalu 2016. godine. 

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 937 kuna, što je nominalno 4,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. 

I u drugim zemljama Europske unije gospodarski je rast popraćen porastom plaća i time poduprt povećanjem domaće potrošnje. Pritom se, među sličnim zemljama, proširio krug zemalja koje ostvaruju prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura pa su uz već uobičajenu Sloveniju (1 624 euro) i Hrvatsku (1 093 eura) u tu skupinu zemalja u ožujku ušle Poljska (1 067 eura) i Slovačka (1 033 eura). 

Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (963 eura), Crna Gora (762 eura), Bosna i Hercegovina (678 eura), Rumunjska (724 eura), Makedonija (536 eura) te Srbija i Bugarska (530 eura). 

Pri utjecaju izmjena u porezu na dohodak tijekom ove godine bilježit će se viša dinamika rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, dok će zbog povratka inflacije realan rast plaća biti niži od nominalno izraženog, napominju iz HGK. 

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca, s tim da se od prosinca prošle godine bilježe promjene u dinamici kretanja bruto i neto plaće te u odnosu realne i nominalne plaće. Naime, od početka ove godine na snazi su promjene u oporezivanju dohotka koje su omogućile porast neto plaće, uključujući tu i plaću za prosinac prošle godine koja je isplaćena u siječnju ove godine prema novim poreznim propisima. Zbog toga dinamika rasta neto plaće, koja je do prosinca prošle godine zaostajala za bruto plaćom, ponovno nadmašuje rast bruto plaće, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Barišić: Izbor Buljan Culej najbolja demonstracija stručnog izbora do sada

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH

 Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izjavio je u utorak da je način izbora nove voditeljice kurikularne reforme dr. Jasminke Buljan Culej bio najbolja demonstracija stručnog izbora u pojedinim tijelima do sada, te da uopće ne bi govorio o "nekakvoj pobjedi politike nad strukom". 

Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH da se članovi Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme (ERS) biraju na temelju javnog natječaja. To se, ocijenio je, nije dogodilo pri prošlom izboru voditelja ERS-a na temelju javnoga poziva a, kako je rekao "koliko mi je poznato, bio je samo jedan kandidat za voditelja i on je izabran".  

Prvi voditelj kurikularne reforme bio je dr. Boris Jokić.

Podsjetio je da su na javni natječaj za voditelja i članove ERS-a stigle prijave 125 kandidata za članove i 11 kandidata za voditelja, da je riječ o trasparentnom načinu odabira po šest propisanih kriterija koje su razmatrali članovi Povjerenstva za odabir voditelja i članova ERS-a i Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.

Povjerenstva su 'došla' do izvrsnih kandidata, za njihov rad samo pohvale

Ministar Barišić ocijenio je da su oba povjerenstva došla do izvrsnih kandidata te da može samo izreći pohvale za njihov rad jer su dugo i detaljno raspravljali o kandidatima i zauzeli već poznato stajalište koje kao resorni ministar itekako poštuje, te dodao da je na čelu  Povjerenstva za odabir voditelja i članova bila akademkinja Milena Žic-Fuchs.

Jedna od novinarskih primjedaba bila je kako su navodno članovima povjerenstava na raspolaganju bila samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata te da je Josip Milat, koji je u utorak podnio neopozivu ostavku na mjesto člana PSP-a, ocijenio da je "izbor voditelja i članova ekspertne skupine rezultat, formalno održivih, ali ipak pravnih proceduralnih makinacija".

"Ne mogu komentirati njegove (Milatove) izjave", tek je kratko odgovorio Barišić prekinut novinarskim potpitanjem je li istinit podatak o samo dva sata za pregled akcijskih planova kandidata. Ministar je odgovorio da su, prema podatcima koji su njemu dostupni, neki materijali bili objavljeni prije nekoliko dana, te dodao kako "u to uopće ne bi ulazio". Napomenuo je kako je povjerenstvo raspravljalo na temelju materijala koje su članovi dobili, životopisa kandidata što je, rekao je, uobičajena procedura.

Svi kriteriji postavljeni za Buljan Culej najkvalitetniji, nema govora o pobjedi politike nad strukom

Na pitanje o tomu da je Buljan Culej izabrana, a bila je njegova savjetnica, Barišić je rekao "kako na to ne bi utjecao" te da pretpostavlja kako su se svi kriteriji, postavljeni u vezi kandidatkinje Buljan Culej, pokazali kao najkvalitetniji.

Odgovarajući na primjedbu da je riječ o "pobjedi politike nad strukom", Barišić je rekao kako "uopće ne bi govorio ni o kakvoj pobjedi politike nad strukom" te ustvrdio da "ako je igdje onda je ovdje struka bila poštovana i kriteriji po kojima su kandidati birani - sudjelovanje u vođenju procesa projekata, uspješnosti u realizaciji, obrazovanost, komunikacijske sposobnosti, radno iskustvo.  

Na primjedba HNS-a da je "Culej povezana s udrugom 'U ime obitelji' gdje je održala i neka predavnja", ministar je rekao da "o tome ne zna ništa", ali i da ne vidi ništa pogrešno ni sporno ako je netko stručnjak u svome području i održi predavanje. Dodao je kako je i sam imao priliku slušati gospođu Buljan Culej na skupovima ravnatelja, programima Nacionalnoga vijeća za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koliko mu je poznato izlagala je i u Europskom parlamentu.

Barišić je najavio da će danas biti raspisan novi natječaj za one članove koji još nedostaju u ERS-u (imenovano je sedam od ukupno 12 članova, plus voditeljica) te da vrlo brzo biti i konstituranje izabranih članova ERS-a.

Ministar Barišić to je izjavio na marginama Foruma o dualnom strukovnom obrazovanju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 15:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591983e7b9e03e290d8b457c/80
Foto: D.N.

Toni Garac(HSLS): Ne dozvoljavam da mi lekcije o političkoj kulturi dijeli HDZ

Iz izbornog stožera Tonija Garca (HSLS) čija lista konkurira na izborima u Prološcu, poslali su nam priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

- U Prološcu izborna utakmica još uvijek nije završile. Naime, zbog viška listića u glasačkim kutijama na biračkom mjestu Lug, Općinsko izborno povjerenstvo poništilo je rezultate izbora te će se na istom biračkom mjestu u nedjelju 28.05. održati ponovljeno glasovanje. Na službenoj facebook stranici kandidat HDZ-a Mate Lasić optužio je stranačke konkurente za izborne malverzacije. U isto vrijeme od strane nositelja liste HDZ-a Josipa Stojića prema meni kao kandidatu stigle su optužbe za nedostatak političke kulture.

Ovim putem želim jasno i nedvosmisleno poručiti Mati Lasiću i HDZ-u:

Prvo, nisam izborni manipulator već upravo suprotno. Reakcijom mog člana biračkog odbora utvrđena je nepravilnost na temelju koje je Izborno povjerenstvo poništilo izbore.

Drugo, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji su me bez razloga i argumenata optužili za izbornu krađu i malverzaciju. Ali, veliki je napredak da o izbornim malverzacijama govori  HDZ.

Treće, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili spremni na javno sučeljavanje.

Četvrto, o političkoj kulturi me ne mogu učiti oni koji nisu bili sposobni predstaviti svoj izborni program.

Peto, Proložac još uvijek nije izabrao načelnika niti su izbori u Prološcu gotovi. Onog trenutka kada budu poznati potpuni rezultati izbora i kada se izborni proces završi, meni će najmanji problem biti čestitati pobjedniku. Nažalost, do moje čestitke prema Mati Lasiću neće doći iz jednostavnog razloga što ću izborni pobjednik biti ja, a ne Mate Lasić.

Gospodo iz HDZ-a, nema potrebe za dizanjem tenzija i nervozom. Pozivam vas da ovu izbornu utakmicu završimo u demokratskom duhu kako i priliči – navode u priopćenju.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 14:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5924212ab9e03ea6188b4592/80
Foto: Screenshot / YouTube

Napad u Manchesteru: Uhićen 23-godišnjak, još se ne zna ima li ozlijeđenih Hrvata

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno

Policija je u utorak priopćila da je uhitila 23-ogodišnjeg muškarca u velikom trgovačkom središtu Arndale u Manchesteru koji je nakratko bio zatvoren, ali zasad ne vjeruje da je ta osoba povezana sa sinoćnjim napadom u Manchester Areni u kojem su poginule 22 osobe.

 "Muškarac je uhićen u centru Arndale - zasad ne vjerujemo da je to povezano sa sinoćnjim napadom", napisala je policija na Twitteru.

Trgovački centar Arndale u središtu Manchestera bio je nakratko evakuiran a veliki broj ljudi istrčao je iz centra, javila je ranije agencija Reuters, dodajući da joj je jedan očevidac kazao da je čuo jaku eksploziju.

Centar je ponovno otvoren nakon što je policija uklonila kordon a radnici su se počeli polako vraćati na posao.

"Još ne se zna ima li ozlijeđenih Hrvata"

Hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji kazao je u utorak kako se pretpostavlja da među stradalima na koncertu u Manchesteru gdje su poginule 22 osobe nema hrvatskih državljana, ali da to ne može sa sigurnošću potvrditi dok ne dobije konačnu informaciju.

"Mi smo se upravo čuli s britanskim vlastima. Oni još nemaju informacija o državljanstvima stradalih u napadu u Manchesteru. Pretpostavljamo da nema hrvatskih državljana ali ne možemo biti sigurni dok ne dobijemo konačnu potvrdu. Britanske vlasti su nas obećale obavijestiti čim nešto saznaju", rekao je za Hinu hrvatski veleposlanik Ivan Grdešić.

U Manchesteru je u ponedjeljak navečer na koncertu Ariane Grande bombaš samoubojica izveo teroristički napad u kojem su poginule 22 osobe a 59 je ranjeno.

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 13:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .