Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587a06891eea8fa2f58b4578/80
Foto: D.N.

Tko kaže da Split nema palijativne timove?! Ima ih čak dva, već dvije godine, samo nitko za njih- ne zna

Tribina na temu palijativne skrbi otkrila je i neke zanimljive podatke
Zaista hvalevrijedna tribina (okrugli stol) održana je u petak s početkom u 18.30 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Tema joj je bila- palijativna skrb. O njoj se već neko vrijeme govori, pregovara, dogovara, no čini se da smo još daleko od realizacije. 

Čak u 30-ak hrvatskih gradova i mjesta dostupna je palijativna skrb, no na području Splitsko-dalmatinske županije toga još nema, a čini se i kako skoro neće ni biti. Sve je još uvijek samo na razgovorima. Ova trosatna tribina okupila je stručnjake koji su zaista imali što za reći! A neke stvari su se i otkrile, no pomalo... krenimo redom. 

Za početak je bitno da je sve organizirala Hrvatska liječnička komora, u suradnji sa Županijom splitsko-dalmatinskom. Sve je na početku pozdravio organizator doc.dr.sc. Krešimir Dolić.

- Svjesni smo da smo svi potencijalni korisnici takve vrste skrbi jednog dana. Raste broj kroničnih bolesnika, onkoloških pacijenata, umirućih... Unazad 10-ak godina o takvim bolesnicima brine se obitelj, no društvo mora preuzeti tu ulogu. Drago mi je što nam Županija daje vjetar u leđa, preuzela je inicijativu da institucionalizira takav oblik skrbi.- kazao je Krešimir Dolić te naglasio da je prošle godine barem polovici umrlih osoba bila potrebna palijativna skrb (a lani je umrlo 4500 ljudi). 

- Ne želimo da sve ostane samo na pokušaju, nego želimo učiniti nešto konkretno.- kazao je među ostalim župan Zlatko Ževrnja


Predavanja su zatim održali prof.dr.sc. Veljko Đorđević s Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu zagrebačkog Medicinskog fakulteta i psihijatar Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, doc.dr.sc. Marijana Braš s temom "Psihijatrijsko/psihološki aspekti u palijativnoj medicini", te dr.sc. Ivana Marasović Šušnjara o procjeni palijativnih potreba Splitsko-dalmatinske županije.

Malo je reći da su predavanja bila zanimljiva. Đorđević ističe kako su se u svijetu vodile silne rasprave o eutanaziji, no tvrdi kako ona kod nas ne dolazi u obzir. 

- Mi se moramo boriti za život do samog kraja i pomoći dostojanstvene zadnje dane.- kazao je prof. Đorđević. 

Istaknuo je da palijativna medicina nisu samo kreveti. Oni jesu nužnost, no svrha palijativne medicine je da nema boli, da pacijenti nisu gladni ni žedni, da imaju pristup psihološkoj i duhovnoj pomoći, ne samo bolesnici već i članovi njihovih obitelji.

- Kako se mi odnosimo prema teško oboljelim osobama danas, tako će se buduće generacije odnositi prema nama. Ne smijemo dopustiti da samo prenamjenimo krevete, a izgubimo sadržaj. - kazao je na kraju predavanja Đorđević. Također je naglasio da 21. stoljeće treba biti holističko stoljeće i da liječnici moraju gledati osobnost pacijenta čak i u fazi neizlječive bolesti i odnositi se prema njemu kao prema članu obitelji. 

Nakon njega svoja iskustva s prisutnima  je podijelila Marijana Braš. Iskreno je progovorila o odnosu s pacijentima i naglasila koliko je njima (misli se na teško oboljele), ali i njihovim obiteljima potrebna pomoć psihijatra/psihologa od trenutka postavljanja dijagnoze pa dalje... 

- Nezamislivo je da psihijatar ili psiholog nisu dio palijativnog tima. Liječnik, medicinska sestra, psihijatar/psiholog i socijalni radnik, to je minumum.- naglasila je psihijatrica Braš.

E, to je ono što je najzanimljivije u cijeloj priči. Otkrilo se, naime, da grad Split već dvije godine plaća dva mobilna palijativna tima, no liječnici obiteljske medicine o tome- pojma nemaju. Kazala je to u svome obraćanju predstavnica grada Nina Miličević. Za tu svrhu u 2015. godini je izdvojeno 300 tisuća kuna. Postavlja se nekoliko pitanja- tko čini taj tim, to su ti ljudi i kome su oni pomagali (do pacijenata očito nisu dolazili preko obiteljskih liječnika)?! Kako je to moguće, da nitko za njih nije znao!? 

Obitelj Matošić, Katoličkoj udruzi “Lovret” darovala je zemljište na istočnom dijelu Splita kako bi se na njemu izgradio hospicij. Objekt sa šesnaest kreveta stoji prazan već šest godina i čini se kako hospicij nikada neće postati. Nadalje, 50 ljudi već je prošlo edukaciju, a zainteresiranih ima još, uglavnom je riječ o osoblju koje radi u bolnici. Zanimljivo je i to da se ove godine niti jedan student medicine u Splitu nije odlučio za izborni predmet Palijativna skrb. S druge strane, na studiju sestrinstva taj je predmet obavezan. Nije naodmet kazati i da su većinu auditorija i predavača činili upravo liječnici, dok medicinske sestre nisu bile zastupljene, iako su upravo one te koje najviše vremena provedu s pacijentima i sigurno bi imale što reći...

Ravnatelj bolnice prof.dr.sc.  Ivo Jurić kazao je da "bolnicu Zakon priječi da ima palijativne krevete, ali timove imamo, imamo ljude koji žele raditi...".

Kako je mr.scJasna Ninčević sa NZJZ-a kazala "imamo resurse, ali ih ne znamo iskoristit!". I to je zaista tako! I ona se začudila kada je čula za palijativne timove i zaključila da nam treba i jedan info centar. 

Dobro je da se na ovaj način razgovara i da se stvari napokon pokreću s mjesta, doduše puževim korakom, ali i to je nešto. Pitanje je zašto je toliki problem u Splitu organizirati palijativnu skrb kada toliki drugi gradovi to već imaju. U utorak će u zgradi Županije biti održan sastanak, tim je već oformljen, donijet će (valjda uskoro) nekakvu strategiju... a kada točno će se nešto zaista dogoditi- teško je reći. 

I čini se da je u pravu don Ante Mateljan kada kaže "Isus je kazao kucaj i otvorit će ti se, traži i naći ćeš, samo što nije rekao koliko puta treba kucati i na koliko vrata, dakle- treba biti uporan"!

Facebook komentari

hr Sat Jan 14 2017 12:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a645d7fb9e03e15558b457a/80
Foto: PIXABAY

Prema Putičanju se slijevaju opasne kemikalije iz tvornice Ostrea

Tvornica ribljih konzervi Ostrea već četvrtu godinu sve svoje otpadne vode izlijeva u polje prema Putičanju, a mještani Putičanja krajem svibnja prosvjedom su upozorili na ekološku katastrofu. No, pomaka i dalje nema, poslovna zona Stankovci i danas nesnosno zaudara, zahvaćeno bilje se suši i umire, a zagađenje nekoliko stotina metara u pirovačkom teritoriju ponire u podzemlje.

– Nakon obilnih kiša zemlja se natopila i više ne pije zagađenu vodu koja dolazi iz tvornice, nego ona potocima, nekadašnjim poljskim putovima,  teče prema Putičanju. Milijun je puta gore nego što je bilo proljetos, kada smo ovdje prosvjedovali – kaže nam Klaudio Kale Smolić, čija je plantaža smilja neposredno ugrožena.

Usprkos nalozima mjerodavnih institucija, Ostrea nije poduzela ništa kako bi se opasnost otklonila. Tek je 30-ak centimetara plitkim kanalom smrdljive potoke s Kaline njive preusmjerila u jednu promorinu, podzemnu špilju kojom zagađenje sada odlazi duboko u zemlju, piše Rudinapress, prenosi Šibenik.in

– Situacija je sve gora i gora. Voda ponire duboko ugrožava podzemne tokove i izvore u širokoj okolici – kaže vlasnik plantaže smilja okružene smrdljivom močvarom.

Mještani Putičanja su 25. svibnja prosvjedom upozorili na ekološku katastrofu. Uz podršku Općine Pirovac još jednom su se obratili upravi tvornice, pisali resornim ministarstvima. Uzalud.

Ostrea već četvrtu godinu radi bez vodopravne dozvole, svoje je ispuste ilegalno spojila na sustav oborinskih voda i zato riblje glave u kemikalijama plivaju putičanjskim poljima. O kakvim se otrovima radi nitko ne zna, ali da smrdljivi potoci nisu bezazleni svjedoče osušene smrike i drugo bilje na putu kojim prolaze. Općina Pirovac u svibnju je upozorila sve nadležne institucije na ekološki problem, a i susjedna Općina Stankovci zamoljena je da obrati pozornost i poduzme odgovarajuće korake. No, situacija nije popravljena. Naprotiv. Zagađenje je s područja Poslovne zone Stankovci prešlo već nekoliko stotina metara u područje Putičanja, čime je sada ovo i formalno-pravno postao problem Općine Pirovac.

- Općina Pirovac je nakon prosvjeda o incidentu upozorila institucije nadležnih ministarstava od kojih smo službeno obaviješteni o poduzetim mjerama. Postupci su pokrenuti, izdani su nalozi za zabranu ovakvog rada i sanaciju štete, no evidentno je da se na terenu ne poduzima ništa i da se nastavlja po starom. Ponavljamo prijave i razmatramo sve što u okvirima općinske nadležnosti možemo učiniti da zaštitimo Putičanje i čitavo ovo područje od rastuće opasnosti – rekao je načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam.

Na terenu je jučer još jednom bio i pirovački komunalni redar, koji je sastavio zapisnik i fotoelaborat, čime počinje još jedan pokušaj zaustavljanja ove ekološke katastrofe. Pirovčani još jednom napominju kako nisu protiv Ostree ni protiv bilo koje druge proizvodnje u Poslovnoj zoni Stankovci. No, više neće dopustiti da se voda zagađena organskim i kemijskim otpadom bez pročišćavanja ispušta u polja i ugrožava zdravlje ljudi, piše Rudinapress

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 10:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6458e3b9e03e97538b45f3/80
Foto: PIXABAY

U Splitu premijerno prikazan film Darija Juričana "Gazda: Početak"

Dokumentarni film redatelja Darija Juričana "Gazda: Početak", koji govori o privatizaciji i tranziciji 90-ih godina te Miroslavu Kutli i Globus grupi premijerno je prikazan u subotu navečer u splitskoj kinoteci Zlatna vrata.
Redatelj filma Juričan kaže kako su na filmu on i novinarka Mašenjka Bačić radili godinu dana financirajući ga jednim dijelom vlastitim sredstvima, a najveći dio im je dao Hrvatski audiovizualni centar, te Crowdfunding kampanja u kojoj su imali oko 250 donatora. Objasnio je kako je "Gazda: Početak" film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, te da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli.

Za ovaj dokumentarac smo obradili 10 tisuća stranica sudskih dokumenata koji govore o Miroslavu Kutli i, kako je rekao, njegovim malverzacijama. U filmu se, ustvrdio je, spominju sve gadosti koje smo mogli naći o  tim godinama. To je, smatra Juričan, edukativni film o privatizaciji. 
 "Kada me ljudi pitaju što povezuje te godine i 2017. godinu kažem da je domoljublje izlika za najveće barabe", rekao je Juričan dodavši kako je jedno od najvećih otkrića koje su našli to da je 2000. godine  sudac Đuro Sesa, koji je tada bio predsjednik Općinskog suda u Zagrebu, znao za ilegalne posjete Miroslavu Kutli u zatvoru da bi danas postao predsjednik najviše sudske instance i to Vrhovnog suda.  
Sesa je uz to, kazao je, i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. 

Naglasio je da se Miroslavu Kutli sudilo za 11 kaznenih djela, a procesuiran je za samo jedno kazneno djelo i to polovično - za krivotvorenje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma. U filmu se autori pitaju i traže odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću.  Na filmu je radio i novinar Saša Paparella koji je zajedno s Darijom i Mašenjkom pregledavao novinski arhiv i, kako kaže, zahvaljujući Zakonu o pristupu informacijama, brojne sudske spise koji do tada nisu bili poznati javnosti. Smatra kako su na cjelovit način uspjeli prikazati sve velike afere tih godina. 

Danas ljudi često kažu kako se o tome sve zna, a istina je, tvrdi, da se o tome parcijalno pisalo, no u filmu je sve dokumentirano. "Rekonstruirali smo priču o medijskom kartelu, potom o petom ortaku, a najviše smo se bavili privatizacijom 90-ih godina", rekao je dodavši kako su se prvenstveno bavili Splitom, jer je taj grad u svemu tome najgore prošao igubivši 20 tisuća radnih mjesta. Prvi film "Gazda", koji se bavio Ivicom Todorićem, u Splitu je prikazan krajem listopada 2016. godine.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 10:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5505a2211766fd460a8b467a/80
Foto: CROPIX

Lovrinović: Naš stručni tim radi na prijedlogu rješenja blokiranih građana

Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović izjavio je u subotu u Splitu da njihov stručni tim izrađuje prijedlog rješenja blokiranih građana, među kojima i Ovršnog zakona, a istaknuo je i kako se njegova stranka protivi zatvaranju Rafinerije u Sisku.

 Govoreći na konferenciji za novinare o Hrvatskoj kao zemlji perspektive, ali i o prezaduženosti hrvatskih građana, Lovrinović je rekao kako je 330 tisuća hrvatskih građana blokirano, ocijenivši da je riječ o sistemskom problemu za državu.

 "Naš stručni tim radi na izradi prijedloga rješenja blokiranih kako bi se, što se tiče prijedloga zakona, ali i samih mjera ekonomske politike, moglo riješiti i iskorijeniti taj problem koji je postao nepodnošljiv. Ako u Hrvatskoj ima 330 tisuća blokiranih to znači da je oko milijun ljudi zaokupljeno tim problemom", rekao je. Dodao je da kao što su uspjeli riješiti problem švicarskog franka tako će zajedno s Udrugom blokiranih riješiti i taj problem. Na novinarski upit Lovrinović je kazao kako njihova rješenja idu od promjene Ovršnog zakona, procijenivši da kada bi se usvojila odredba u Ovršnom zakonu po kojoj bi svaka stranka u ovršnom postupku plaćala svoje troškove, bilo bi 70 posto manje blokiranih. Ostatak rješenja nije želio otkriti da ih ne bi, kako je kazao, prejudicirao već je najavio da će zajedno s Udrugom blokiranih s njima uskoro izići u javnost. Stranka Promijenimo Hrvatsku  žestoko se protivi i zatvaranju rafinerije u Sisku jer, rekao je Lovrinović, Hrvatska godišnje proizvodi 800 tisuća tona nafte, a u slučaju zatvaranja te rafinerije i želje da se nafta prerađuje u Rijeci cisterne bi naftu vozile čak 26.500 puta čime bi se uništila autocesta, pogoršala bi se sigurnost prometa, ali i ekologije. Rekao je i da pretvaranje rafinerije Sisak u logistički centar treba nazvati pravim imenom, a to je pretvaranje rafinerije u skladišta. Iza tog projekta, kako smatra, skriva se namjera da se, ako dođe do prenamjene, izbjegne sanacija zemljišta koje je tamo kontaminirano i zagađeno. "Hrvatska ima energetsku strategiju, a ova Vlada se toga ne pridržava", rekao je Lovrinović. Ustvrdio je kako će partneri u Vladi iz HNS- a dodatno raditi na destabilizaciji HEP-a.  "Bivši, ali i sadašnji predsjednik HNS-a još je u vrijeme dok je bio ministar gospodarstva pokušao provesti inicijalnu javnu ponudu i jedan dio HEP- a prodati i privatizirati. Ovdje je riječ o određenim interesnim skupinama. Hrvatska mora imati stabilnu energetsku politiku", izjavio je Lovrinović. Predstavio je i povjerenicu te stranke za Splitsko-dalmatinsku županiju, liječnicu Mariju Divić koja je ujedno i dopredsjednica Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite. Ona je istaknula kako je organizacija zdravstva najbitnija baš kao i organizacija primarne zdravstvene zaštite, te da ravnatelji, lokalna i regionalna samouprava koriste svoj sistem trošenja decentraliziranih sredstava, ali ih ne koriste za zdravstvenu djelatnost.
 Posebno je ukazala na nedostatak velikog broja liječnika napomenuvši da će za deset godina još 4000 njih otići u mirovinu, dok istovremeno nema specijalizacija kako bi se kadar obnovio. Mladi liječnici odlaze u inozemstvo, dok starije liječnike šalju na silu u mirovinu, kazala je Divić, ocijenivši da je osnovna zdravstvena zaštita devastirana.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 17:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

GLAS za izmjenu radnog zakonodavstva i reviziju državnih ugovora sa Svetom Stolicom

Čelnici Građansko-liberalnog saveza (GLAS) najavili su u subotu da će prijedlogom zakonskih izmjena u Hrvatskom saboru tražiti fleksibilizaciju radnog zakonodavstva radi lašeg zapošljavanja i veće pravne sigurnosti radnika, te ponovili zahtjev za revizijom državnih ugovora sa Svetom Stolicom temeljem kojih je, tvrde, iz državnog proračuna u posljednje tri godine vjerskim zajednicama isplaćeno dvije milijarde kuna.

GLAS će tražiti da radno zakonodavstvo odgovori na pojavu novih poslova, novih tehnologija i novih načina rada te se mladim ljudima ponudi  regulaciju  povremenog rada "na daljinu", a s druge strane radna aktivnost i onih iznad 65 godina života.

"Sadašnje kruto i nefleksibilno radno zakonodavstvo prisiljava poslodavce, a posljedično i radnike da traže rupe u zakonu, muljaju i varaju državu", ustvrdila je na konferenciji za novinare predsjednica stranke Anka Mrak Taritaš te poručila da će se GLAS zalagati za    lakše zapošljavanje  i veću pravnu  sigurnost  zaposlenih.

Cilj im je, kaže,  i omogućavanje rada iznad 65 godina života svima onima koji žele i mogu raditi određenu vrstu poslova iako su u mirovini.

Kao važnu temu izdvojila je i problem prekvalifikacije "za nove poslove" te poručila da će GLAS ići s prijedlogom olakšica za poslodavce koji svojim radnicima omoguće prekvalifikacije.

Predsjednica stranke i predsjednik zagrebačke organizacije GLAS-a Igor Kolman ponovili su zahtjev njihove stranke za izmjenom ugovora između Republike Hrvatske i  Svete Stolice, nakon što su iz Vlade, tvrde, dobili podatak da je iz državnog proračuna za rad vjerskih zajednica u protekle tri godine izdvojeno dvije milijarde kuna.

 "Od toga, usudila bih se reći, 95 posto za Katoličku crkvu", izjavila je Mrak Taritaš i dodala kako su odgovor iz Vlade dobili baš u trenutku kada se otvorila "velika afera, koju se pokušava zataškati, a vezana je uz pronevjeru novca na Kaptolu".

"Te ugovore treba revidirati u odnosu na novonastalo stanje", rekla je navodeći kao primjer Italiju i Poljsku koje su to definirale na drugačiji način.

 Kolman kao problem vidi financiranje vjerskih zajednica, posebno Katoličke crkve, školski vjeronauk te, kako smatra, utjecaj Crkve na škole, HRT i druge javne institucije u Hrvatskoj. Kaže da bi Hrvatska trebala biti sekularna država te najavljuje da će GLAS otvoriti široku raspravu o tim temama. 

 Mrak Taritaš i Kolman održali su konferenciju za novinare u stanci programskog seminara koji su u subotu održali u suradnji s njemačkom liberalnom zakladom 'Friedrich Naumann' na temu "Kako promjenama radnog zakonodavstva olakšati zapošljavanja" te "Revizija Vatikanskih ugovora".

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 16:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .