Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/567bba414b3a4624568b4662/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Najviše hrvatskih žrtava trgovine ljudima iskorištava se za ilegalni rad i seksualne usluge

U Hrvatskoj je samo prošle godine 38 osoba identificirano kao žrtve trgovanja ljudima, od čega je 35 hrvatskih državljana uglavnom iskorištavano za ilegalni rad i seksualne usluge, no tamna je brojka, upozoravaju stručnjaci, daleko veća zna li se da se na svjetskoj razini tek dva posto žrtava spasi iz ralja trgovaca ljudima.

Iako kod nas, barem do sada, nije bio službeno zabilježen slučaj otmice ili trgovanja ljudi u svrhu odstranjivanja organa, odnosno ilegalne transplantacije, prisutni su drugi oblici trgovanja ljudima, najviše u seksualne svrhe, ali i zbog prisilnog rada i obavljanje ilegalnih radnji.

Sa žrtvama trgovine ljudima u Hrvatskoj i Europi, a najviše u Londonu, radila je časna sestra Stanka Oršolić iz organizacije Redovnice Europe umrežene u borbi protiv trgovanja ljudima i iskorištavanja (RENATE).

U Hrvatskoj porast u identificiranju žrtava

Kaže da je u Hrvatskoj situacija prilično specifična i da se u zadnje tri godine bilježi porast u identificiranju žrtava. No, osnovni je problem što je i dalje vrlo mali broj žrtava trgovine ljudima otkriven. U zadnje tri godine u Hrvatskoj je zabilježeno 105 žrtava trgovine ljudima, dok je u 2002. godini, od kada se počeo bilježiti broj identificiranih žrtava, do 2013. ukupno bilo 147 žrtava što je svojevrsni uspjeh institucija, drži Oršolić.

"U Hrvatskoj je slučaj internog trgovanja što znači da su žrtve domaći stanovnici, no bilo je i radne eksploatacije pa su radnici bili iz drugih također siromašnih područja. To su uglavnom žrtve iz bivše Jugoslavije, posebno iz Srbije, BiH i Crne Gore. U Hrvatskoj se prvenstveno žrtve seksualno eksploatiraju, radi se o 80 posto slučajeva, potom se eksploatiraju za rad što je postao trend. Prisilna eksploatacija može biti prisilni rad, neplaćeni rad i iskorištavanje ljudi budući su slabijeg obrazovnog statusa ili u svojoj okolini nisu našli adekvatni posao. U potrazi za boljim životom i poslom naišli su na tvrtke koje zapošljavaju ljude time da im ne isplaćuju plaće ili su potplaćeni, imaju loše radne uvjete ili pak nemaju ljudske uvjete stanovanja i prehrane", kaže Oršolić.

Tvrdi da se u svakom dijelu svijeta mogu naći žrtve trgovine ljudima. Kao primjer ističe našu obalu koja je problematična tijekom turističke sezone kada su velike fluktuacije ljudi i turista, ali i veliki gradovi, poput Zagreba, gdje operiraju kriminalne skupine.

"Problematični su i gradovi u kojima postoje određene problematike kao što je nezaposlenost mladih, iako najviše ovisi o kriminalnim skupinama koje gledaju gdje mogu ostvariti najveći profit. Zaključno su u svijetu to metropole, obale i siromašna mjesta odakle se žrtve regrutiraju, a onda se dalje šalju u različite države. Problem EU je što su granice otvorene pa je fluktuacija žrtava iz jedne u drugu državu puno lakša i jednostavnija", kaže Oršolić i dodaje da je porazan podatak koji govori kako se samo jedan do dva posto žrtava spasi iz ralja trgovanja ljudima.

Rizične skupine djeca, mladi i starije osobe

"Ne postoje podaci o broju ubijenih osoba koje su bile žrtve trgovanja ljudima ili onih koji su se među njima ubili. Najrizičnija skupina za trgovanje ljudima su djeca i mladi, ali i starije osobe. Posebnu pažnju trebaju obratiti mladi koji odlaze raditi van granica Hrvatske. Trebali bi dobro utvrditi gdje idu i koji su im točni uvjeti rada", poručuje Oršolić.

Voditeljica službe rada s mladima u Gradskom društvu Crvenog križa Split Silvana Nikolić priznaje da kroz predavanja za nastavnike i radionice za učenike provode prevenciju te su im ciljana skupina polaznici četvrtih razreda srednjih škola zato što uskoro odlaze na maturalne ekskurzije ili na tržište rada ako se radi o učenicima strukovnih škola.

"Nastojimo ih ne preplašiti nego ih informirati da taj fenomen postoji. Nastojimo ih upozoriti, dati neke načine kako da se samozaštite i koje mjere opreza da poduzimaju. Upoznajemo ih kako se žrtve vrbuju i uvlače u lanac trgovanja ljudima, upoznaju se sa samom dinamikom procesa, oblicima eksploatacije. Uvijek kombiniramo različite metode rada, grupne diskusije, izlaganja, prikažemo im neke od filmova iz produkcije Crvenog križa. Imamo širok spektar materijala kojima možemo informirati i senzibilizirati javnost", kazala je Nikolić i otkrila da mladi sve to prihvaćaju sa zanimanjem.

"Obzirom na velike migracije na tržištu rada, mogućnosti traženja posla, školovanja i stipendija u inozemstvu mislim da je jako dobro da mladi ljudi i to znaju, osobito na način na koji oni danas najčešće komuniciraju, a to je preko interneta", zaključila je Nikolić.    

Ilegalno tržište organima

Po podacima Vijeća Europe i UN-a na godišnjoj razini se u svijetu obavi 97 tisuća legalnih operacija, a do ilegalne transplantacije dolazi zato što samo u SAD-u 100 tisuća ljudi godišnje ima potrebu za  transplantacijom pa srazmjer između potreba i raspoloživih organa otvara prostor za ilegalno trgovanje. Ljudima se u svijetu svugdje trguje, no najčešće u SAD- u, Iranu i na Kosovu. Počinitelji su otmičari, prijevoznici, progonitelji, ali i oni uključeni u proces - liječnici, policija i carinici. Osim nedostatka organa i dugih lista čekanja za transplantaciju razlozi trgovanja ljudima u svijetu su među ostalim i razni obredi, što je primjerce zabilježeno u Ugandi te krajnje siromaštvo i novac.

Najviše se trguje bubrezima, jetrom, srcem, plućima, gušteračom, spolnim stanicama, krvlju i spermom, a žrtve su izgubljeni, napušteni, nemoćni, sami, ali nerijetko i zatvorenici. Procjena je da na godišnjoj razini oko 800 tisuća ljudi postane žrtva trgovine ljudima, a godišnja dobit od trgovanja ženama zbog seksualnog iskorištavanja veća je od 12 milijardi američkih dolara.

Za kazneno djelo ropstva hrvatski sudovi mogu izreći zatvorsku kaznu od šest mjeseci do 15 godina, za trgovanje ljudima od godine do 15 godina zatvora, dok za trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima počinitelj može dobiti od godinu do 10 godina zatvora.

Facebook komentari

hr Sun Oct 29 2017 11:45:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a11bff6b9e03eb3068b456a/80
Foto: Metković News

Prosvjed u Metkoviću zbog graničnog prijelaza: "Ljudi ne mogu normalno prići svojim kućama"

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza

Ispred Međunarodnog graničnog prijelaza Metković danas je pedesetak građana, u organizaciji neformalne građanske inicijative stanara Ulice Stjepana Radića, oko 11 sati održalo mirni prosvjed. - piše Metković News

Prosvjed je prošao bez izgreda i bez zaustavljanja prometa, a prosvjedovalo se zbog otvaranja novog graničnog prijelaza unatoč brojnim problemima koji su nastali njegovim otvaranjem. Prosvjednici su složni u tome da su su to problemi ne samo stanovnika Ulice Stjepana Radića, već svih građana Metkovića.

Srećko Jeramaz, stanar jedne od kuća Ulice Stjepana Radića koje su ostale iza graničnog prijelaza i gradski vijećnik Mosta NL, kao glavne probleme je istaknuo prometne gužve i osječenost građana koji su se odjednom našli na ničijoj zemlji.

– Prosvjed se organizira zbog neadekvatne lokacije novoizgrađenog graničnog prijelaza koji je stavljen usred Ulice Stjepana Radića, prometnih gužvi koje i sada lagano nastaju, ali zbog kojih će život tijekom ljetnih mjeseci tu biti nemoguć. Prosvedujemo zbog stanara koji su ostali u osam kuća iza graničnog prijelaza. Te su kuće tu već 40-50 godina. Svi mi imamo važeće osobne iskaznice i kompletnu infrastrukturu u Metkoviću koju oduvijek plaćamo, a ostali smo u svojevrsnom getu. Prosvjedujemo i zbog stanara koji su ostali ispred graničnog prijelaza i koji, kao i mi, neće moći normalno prići svojim kućama. Ljeti će se stvarati kolone koje će se protezati do Lidla. Cijeli grad će zbog ovog graničnog prijelaza biti zablokiran. Nadam se da su ljudi svijesni toga – kazao je Jeramaz.

Nada se da će se stanari i poslovni objekti iza granice zbrinuti, a kao rješenje problema isključuje spominjanu treću prometnu traku prema Neretvi te predlaže rušenje kuća kako bi se izgradile dvije ulazne prometne trake prema graničnom prijelazu.

S njim se slaže Branko Kaleb, također stanar Ulice Stjepana Radića, koji kaže i da bi, u slučaju da ih ništa drugo ne uspije riješiti, stanari sa svojim problemima mogli ići i na Međunarodni sud pravde.

– Organiziramo ove mirne prosvjede, a ako ne bude išlo, idemo prema državi. Iskoristit ćemo pravna sredstva, a zadnje je da idemo na Međunarodni sud pravde. Rješenje za ovaj problem je otkup ovih desetak kuća i čak par kuća s druge strane. Njihovi stanovnici, čiji su pradjedovi bili u Metkoviću, u Hrvatskoj, djedovi, očevi i sad ova zadnja generacija, ostali su ni na nebu ni na zemlji. To se mora riješiti, a otkupom ovih kuća mogućnost je izgraditi još dvije do tri prometne trake i sa ovim starim postojećim, to su tri do četiri prometne trake prema Bosni i Hercegovini. Bilo je govora da će se praviti treća traka od kolnika prema Neretvi. Sve da se na nivou države, s Hrvatskim vodama, dogovori izgradnja, ona neće biti dovoljna i bit će tri do četiri puta skuplja nego ovih 12-15 kuća. Konfiguracija terena je loša, a dubina Neretve i virovi ne dozvoljavaju da se tu nešto tako napravi. Točnije, može se napraviti sve, ali uz velike troškove – kazao je Kaleb.

Podršku prosvjednicima dao je i predstavnik stanara Ulice Marka Marulića, Hercegovačke i Silvija Strahimira Kranjčevića, Ranko Primorac koji je kazao da je ovo problem ne samo Metkovića, već cijele doline Neretve. Osvrnuo se i na prekategorizaciju GP Gabela Polje koja sutra stupa na snagu te se preko njega neće moći bez propusnica.

– Tamo nema uvjeta za nikakav granični prijelaz jer sa hrvatske strane nije napravljeno ništa, a nema ni prostora za neki granični prijelaz. Tako da, što se tiče ljudi koji tamo žive i koji se nalaze sa hrvatske strane granice, bolje im da je to pogranični prijelaz jer je manja gužva, međutim, ljudima koji žive u Gabela Polju, to je problem jer nemaju komunikaciju sa Hrvatskom, a životno su vezani za Metković – rekao je Primorac.

Iako su svojim potpisom omogućili početak radova, prosvjednicima su se priključili i čelnici bivše gradske vlasti, saborski zastupnici Mosta NL Nikola Grmoja i Božo Petrov koji su kazali da su godinama uzalud upozoravali Ministarstvo financija da je lokacija za prijelaz neadekvatna te, uz Ministarstvo financija, za trenutno stanje krive i trenutnu gradsku vlast.

– Kad smo vidjeli što se događa, još 2013. slali smo pisma, tražili smo sastanke, upozoravali Ministarstvo financija koje je bilo glavno zaduženo za ovaj projekt, da ovo neće biti održivi način što se tiče graničnog prijelaza, govorili smo im da će u konačnici tolika gužva biti da će biti blokiran jedini most koji imamo i da će na kraju biti prisiljeni graditi još jedan most. Jednostavno su se oglušili na sve to i u međuvremenu nam još poslali i zahtjev za izvlaštenjem i još nakon toga i ovrhu za dugove grada. Toliko o njihovom sluhu i o njihovoj želji da zaista pomognu građanima. Bez obzira na to, mi smo se i dalje borili da se ovakav granični prijelaz ne dogodi. Isto tako smo, ako će se građani sjetiti, tražili da se otvori i drugi granični prijelaz na Gabela Polju i što smo također uspjeli. Danas vidimo da od toga nema ništa. Gradska vlast koja se hvalila vertikalom od predsjednice države do predsjednika Vlade, dopustila je da se granični prijelaz otvori, na štetu svih građana – kazao je Petrov.

Nikola Grmoja je, uz detaljan opis napora bivše vlasti da nađe rješenje za granični prijelaz, ipak istaknuo da je trenutna gradska vlast potrebna za rješavanje nastalih problema.

– Ja očekujem potporu svih građana Metkovića. Ovo nije problem samo ljudi koji žive ovdje. Volio bih da ove ljude ovdje podupre i gradonačelnik Metkovića jer jedino zajedno možemo riješiti ovaj problem – kazao je Grmoja.

Na pitanje o potpori predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović s kojom su članovi Mosta NL održali sastanak o graničnom prijelazu, Grmoja je rekao da je ona zatražila hitno rješenje, ali da je Vlada ne sluša i da je u sukobu s njom.

Bez obzira na to tko je kriv ili tko nije kriv za otvorenje Graničnog prijelaza Metković, postavlja se pitanje čiji su se interesi gledali kad se otvorio. Protiv njega je bivša i trenutna vlast u Metkoviću i građani, održavali su se sastanci na kojima se obećavala pomoć, a na kraju su se napori i želje drugog grada po veličini u županiji izignorirali i granični prijelaz se bez najave otvorio. - piše Metković News


Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b862b4739840628b45da/80

Stiže promjena vremena: Idući tjedan iznadprosječno toplo

U porastu će biti i jutarnje temperature koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši
Nakon zimskog vikenda početkom idućeg tjedna očekuje nas osjetna promjena vremena. I to na bolje, bar kad je riječ o temperaturama. Skoro pa nam se vraćaju one proljetne. - piše dnevnik.hr

U ponedjeljak će u nekim krajevima biti još magle, uz hladno jutro i mraz. Temperature će još biti u minusu u gorskim te oko nule u kopnenim nizinskim krajevima, međutim od utorka će uz južinu biti osjetno toplije, osobito danju.

Naime, dnevne temperature postupno će rasti do 16 ponegdje i 17 stupnjeva Celzijevih koliko bi mogle iznositi do kraja idućeg tjedna. U porastu će biti i jutarnje koje bi u nekim krajevima mogle ići i preko 10 stupnjeva pa će i odlazak ujutro na posao biti lakši.   

Na Jadranu će početkom tjedna biti pretežno sunčano, zatim djelomice. Bit će razmjerno toplo, osobito od utorka kada će i ovdje zapuhati južina uz koju će i temperatura porasti.

No, južina nosi i lošiju biometeorološku prognozu pa bi se mnogi mogli osjećati loše i imati problema s glavoboljom i tlakom. - piše dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 16:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a119c0eb9e03ecd038b45f5/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Slovenci dobili posao za saniranje opožarenog područja u Žrnovnici, na natječaj se nije javio nitko iz Hrvatske!

Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj

Hrvatski apsurd u Žrnovnici. Stabla koja su više od tri mjeseca nakon požara bila opasnost - ruše Slovenci jer se ni jedna hrvatska firma nije javila na natječaj. I dok hrvatski novci odlaze susjedima - po srušene borove koje ne žele u Splitu dolaze Slavonci. - javlja vijesti.hr

- Hrvatske šume nisu mogle to sanirati  prije negoli su napravile javni natječaj na koji se nitko nije javio. Sad iz trećeg puta javile se Slovenci i normalno tek sada se radi. - kaže Siniša Marin, predsjednik mjesnog Odbora Žrnovnice.

Požari, a poslije kiše donijele su i druge probleme poput odrona, ali i crnu vode iz slavina. Već nekoliko mjeseci stanovnici Žrnovnice i okolnih mjesta koriste se vodom iz cisterne. 

- Sad je čista , moj dojam je da bi se mogla koristiti ali ovo stalno govore da nije još za uporabu. - kaže Josip Strujić, Žrnovnica.

Problem je što vodovod u Žrnovnici nema uporabnu dozvolu, iako postoji 30 godina. Njime teče tehnološka voda čiji su parametri slični kao i prije velikih požara....

- Nastavni zavod za javno zdravstvo neće da nam da pisanu odluku da je voda za piće iz čistog razloga,  jer vodovod nema uporabnu dozvolu. izgrađen je samodopriosom građana i nikad nije dobio dozvolu. - otkriva Siniša Marin.

Žrnovnica tek treba dobiti vodovod i kanalizaciju u sustavu eko kaštelanskog zaljeva. Iako postoje sredstva, nisu riješena pravna pitanja. U međuvremenu teško će dobiti odobrenje da je voda iz nelegalnog vodovoda ispravna za piće! Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Milan Kujundžić: Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi svu djecu

"Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru."

Ministar zdravstva Milan Kujundžić gostovao je u Točki na tjedan na N1 televiziji i komentirao aktualnu situaciju u zdravstvu.

Hoće li spinaza biti na listi lijekova?

Roditelje bolesne djece sve razumijem da jadni traže rješenje što prije, kao što bi i svaki roditelj postupio. U medicini postoji oblici kako se lijek daje. Kad je riječ o Spinrazi, to je lijek koji je registriran u Europi tek četiri mjeseca, za koji postoje vrlo mala iskustva, gdje smo pokušali, ja osobno sam razgovarao s direktoricom američke firme za Europu da stave i našu djecu u studiju, međutim, oni postupaju po profitu i nisu stavili. Lijek je registriran u Europi, u Hrvatskoj nije. Ovdje se ne radi da HZZO ne želi. Ovdje se radi o tome da američka firma nije ni aplicirala. 

S druge strane, zbog maloga iskustva povjerenstvo je za sada zauzelo stav, gdje su mala iskustva s tim lijekom, da je apsolutna indikacija za taj lijek, gdje se očekuje korist, nažalost i veliki rizici kod onih koji dobivaju, uključujući i smrtni ishod, je kod djece mlađe od šest mjeseci, s tipom A spinalne mišićne atrofije. Takvih dvoje djece imamo i takvih dvoje djece je uključeno. Naravno da proizvođač proširuje indikacije, jer smisao je što više prodati. U tome smislu se kriteriji negdje relativno počinju mijenjati. Farmaceutska industrija uvijek vrši pritiske što više prodati, što prije, neovisno kakvi će biti rezultati. Tako da nema nijedne zemlje gdje se postupa da se daje lijek. Sad su Šveđani prije nekoliko dana, njihovo zdravstveno osiguranje uključuje lijek samo u slučaju vitalne indikacije, dakle neposredne ugroženosti za život. Nema jedinstvenoga stava struci i nema studija dokazanih u kome smislu. Sad radimo po onome što je uvjetno rečeno pokazano kao relativna korist i takvu djecu uključujemo. Nadam se da ćemo i mi biti na razini drugih zemalja uz jedan veliki problem što je to izrazito skup lijek.

Nismo dovoljno bogata država da liječimo djecu?

Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve.

Proračunom za iduću godinu značajno rastu sredstva brojnim ministarstvima, jeste li se mogli više izboriti za sustav zdravstva?

Hrvatima treba dati malo istine, ne demagoško - populistički, kako rade pojedini zastupnici u Saboru. Problem hrvatskog zdravstvenog sustava s jedne strane je u financijskom smislu, ali s druge strane zdravstveni je sustav najbolje što Hrvatska ima. Svi daju duboko poštovanje hrvatsim zdravstvenim radnicima zbog količine novca i poslu i kvaliteti koju za taj novac daju. Što se dugova tiče, 2013. godine ukupni dug zdravstvenog sustava bio je 9,2 milijardi kuna. I tada Vlada donosi odluku, povećavaju javni dug za 6,5 milijardi. Na kraju 2014., nakon što je uneseno 6,5 milijardi, ukupni dug je oko 7,2  milijarde. Na kraju 2015. godine dug iznosi 8,1 milijarde, Na kraju 2016. 8,15 milijardi, a sad je već na 8,2 milijarde. Dugovi su naslijeđeni. koliko god nastojimo racionalizirati, na dio toga nismo mogli utjecati. 

Cijeli razgovor pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Nov 19 2017 15:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .