Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/589037eed454d88e048b45c4/80
Foto: Pixabay

Sukob Malteškog reda i Vatikana: priča o viteštvu i suverenitetu

U popodnevnim satima 24. siječnja crni BMW izašao je iz palače iz 16. stoljeća u Rimu, prešao Tiber i krenuo prema Vatikanu. Tim kratkim putovanjem završeno je prkosno iskazivanje neposluha papi Franji

U automobilu je bio 67-godišnji Englez Matthew Festing, čelnik drevnog katoličkog viteškog reda koji je danas globalna humanitarna organizacija s jedinstvenim diplomatskim statusom.

Festing je toga dana podnio ostavku. Nakon nekoliko stoljeća bio je prvi Veliki meštar Malteškog reda, osnovanog 1048. godine kako bi pružao pomoć hodočasnicima u Svetoj Zemlji, koji odstupa umjesto da vlada doživotno.

Festing je zapravo prisljen na ostavku kako bi se okončao javni i medijski vrlo praćeni sukob između njega i Pape.

Tjednima dugo trvenje bio je jedan od najvećih unutarnjih izazova u Franjinim nastojanjiima da reformira i modernizira Crkvu.

Sukob je izazvalo otkriće da je Malteški red u jednoj od svojih humanitarnih misija u Mianmaru dijelio kondome. Malteški red je zbog toga otpustio Velikog kancelara Albrechta Freiherra von Boeslagera, hijerarhijski svog trećeg čovjeka, kojeg je smatrao odgovornim za taj propust.

Iako je dijeljenje kondoma protivno crkvenom nauku, Von Boeslager se potužio Papi jer je smatrao da je otpušten protivno pravilima Malteškog reda.

Franjo je naredio istragu, a Festing odbio poslušati zapovijed rekavši da je to njihovo "unutarnje pitanje". Objavio je i niz priopćenja, a u jednom od njih papinsko je povjerenstvo nazvao "zakonski irelevantnim". Tvrdio je da time brani suverenitet Malteškog reda.

Progresivci protiv konzervativaca

Iako Malteški red jest suvereni entitet, a njegovi su članovi laici, svi oni prisežu na poslušnost Papi. A Franju je Festingov prkosni stav i javno iskazivanje neposluha prilično naljutilo. Kada je zatražio njegovu ostavku, Veliki meštar više nije imao izbora.

Javni prijepor između njih dvojice pretvorio se u sukob reformskog i konzervativnog krila Crkve. "Iako ova cijela saga jest unutarnje pitanje, i vjerojatno je tako trebalo i ostati, nekako se pretvorila u sukob koji je pokazao kolike su podjele između progresivaca i konzervativaca", kazao je Andrea Tornielli, autor nekoliko knjiga o papi Franji.

Tome je pridonio i glasni papin kritičar, američki konzervativni kardinal Raymond Leo Burke kojeg je Franjo prije tri godine maknuo iz Kongregacije za biskupe i imenovao ga pokroviteljem Malteškog reda.

Radi se o počasnoj funkciji kakvu uglavnom dobivaju umirovljeni kardinali iznad 75 godina. Burkeu je, međutim, tada bilo tek 66 i svi su taj potez protumačili kao dokaz da Franjo američkog kardinala smatra preprekom svojim reformskim potezima i sklanja ga tamo gdje tomu neće smetati.

Burke je, tvrde vatikanski izvori, pokušao nagovoriti Festinga da ne podnosi ostavku, jednako kao što je prije imao udjela u odluci da se otpusti Von Boeslager, iako je ovaj tvrdio da odan crkvenom nauku i da je poduzeo korake kad je saznao za mianmarski slučaj.

Osim što je Festinga prislio na ostavku, Franjo je Von Boeslagera, potomka njemačkog aristokrata koji je sudjelovao u neuspjeloj zavjeri protiv Hitlera, vratio na njegovu dužnost u Malteškom redu.

Bio je to jasan znak da su Burke i konzervativci doživjeli još jedan poraz, nalik onome kada je Franjo "izignorirao" njihovo protivljenje pojednostavljenju procedure raskida crkvenih brakova i pričešćivanju razvedenih.  

Tko su malteški vitezovi?

Festingova ostavka mnogima u Malteškom redu bila je šokatna. Neki od članova rekli su Reutersu da ih podsjeća na odricanje od službe pape Benedikta 2013. godine.

Drugi su, pak, kazali da osjećaju olakšanje. Strahovali su da će sukob s Papom naštetiti ugledu institucije s 13 tisuća članova, 80 tisuća dobrovoljaca i 20 tisuća plaćenog medicinskog osoblja diljem svijeta.

Papa će sada imenovati "pontifikalnog izaslanika" koji će voditi Malteški red do izbora novog Velikog meštra.

Malteški red osnovan je 1048. kao Red svetog Ivana iz Jeruzalema, redovnička zajednica zadužena za pomoć hodočasnicima u Svetu Zemlju. Ivanovci, kako ih još zovu, postali su 1113. godine laički, viteški vjerski red čiji članovi polažu tri zavjeta: siromaštva, čestitosti i pokornosti.

Godine 1291., nakon gubitka Svete Zemlje, Ivanovci se sele na Cipar, a nedugo potom na grčki otok Rod gdje taj red postaje mornarička sredozemna sila. S Roda ih je protjerao Sulejman Velčanstveni 1523. godine nakon čega slijedi još jedna selidba, na Maltu. Tamo su bili do 1798. kada ih je na uzmak prislio Napoleon. Malteški se red potom trajno smjestio u Rimu i obnovio svoju prvotnu misiju, humanitarnu pomoć.

Malteški red ima status suverenog međunarodnopravnog subjekta, status promatrača u UN-u i održava diplomatske odnose s više od stotinu zemalja, među kojima je i Hrvatska.


Facebook komentari

hr Tue Jan 31 2017 08:09:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583f2f241eea8f120a8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Dačić: Politika Hrvatske prema Srbiji se svodi na antisrpsku histeriju

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja

 Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je u četvrtak da se politika Hrvatske prema Srbiji "svodi na antisrpsku histeriju", poručivši kako treba gledati u budućnost, reagirajući na podizanje kaznene prijave protiv bivših pripadnika JNA za raketiranje Banskih dvora 1991.

Dačić je, kako prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), na pitanja novinara da prokomentira najave iz Zagreba o pokretanju kaznene odgovornosti protiv petorice pripadnika bivše JNA, državljana Srbije za raketiranje Banskih dvora i Hrvatske 1991., rekao kako bi i Srbija mogla pokrenuti u parlamentu deklaraciju o genocidu Hrvatske nad Srbijom u Drugom svjetskom ratu, te da bi mogla tražiti odštetu za Prvi svjetski rat, jer su "oni nas napali, a ne mi njih".

"Dokle ćemo ići u prošlost, valjda ćemo gledati u budućnost", rekao je Dačić.

Hrvatska policija je u srijedu kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore dvadeset šest godina nakon njihova raketiranja.

Dačić se zapitao kako bi svjetska javnost reagirala da je predsjednik Srbije, "kao što je Tuđman u svojim memoarima napisao da je sretan što nije oženjen Srpkinjom ili Židovkom".

Šef srpske diplomacije izjavio je u povodu odluke SAD-a da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela, da je to "veoma osjetljivo pitanje", te da sukob Izraelaca i Palestinaca dugo traje, a obostrano rješenje potrebno je naći "kroz dijalog".

"Srbija ostaje pri svom principijelnom stavu...Ova odluka neće imati reakciju s naše strane", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji u ministarstvu vanjskih poslova dodajući kako izjašnjavanje Srbije ne bi pomoglo da se to pitanje riješi.

On je istaknuo kako Srbija izuzetno cijeni principijelno stajalište Izraela da ne prizna jednostrano proglašenu neovisnosti Kosova, te da to pozitivno djeluje na kvalitetu i sadržaj odnosa.
"Kosovo je naš Jeruzalem", poručio je Dačić na konferenciji "Godine jubileja" izraelskog veleposlanstva u Beogradu.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 21:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/587899351eea8fb4ee8b457e/80

Europarlamentarci snažno osudili isticanje simbola fašizma i nacizma

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja.

Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

"Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih desetljeća na ulicama europskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i fašizam i njihove izvedenice u ražnim državama. Vidjeli smo nedavno što se dešavalo na ulicama Varšave, Madride, Sofije, Zagreba, Beograda i drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti", kazao je na raspravi Jakovčić.

Jakovčić je izražio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na zakonska rješenja na europskoj razini u borbi protiv korištenja slogana zločinačkih režima.

"Ne samo zemlje članice, već i sama Europska unija, ovaj Parlament i Komisija, moraju predložiti konkretna zakonska rješenja na europskoj razini”, istaknuo je Jakovčić u govoru na plenarnoj sjednici.

Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i fašističke simbole jer danas "objektivno nemamo neku veliku revitalizaciju" pobornika komunizma, ali zato "svjedočimo usponu ekstremne desnice u Europi".

Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim sustavima, poput komunizma. 

Matti Maasikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije, zemlje koja do konca godine predsjeda EU-om, govorio je u ime Europskog vijeća i upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi.

To, kazao je, pokazuje da neki naši građani nisu ništa naučili iz povijesti, a to može biti vrlo opasno. 

"Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja", kazao je Maasikas. 

Sloboda izražavanja ima ograničenja

Podsjetio je da je Europska unija usvojila posebne zakone u cilju borbe protiv nesnošljivosti i mržnje, poput Okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008., a Vijeće je 2016. pozvalo članice da osiguraju učinkovitu primjenu te odluke i ostalih zakona koji se odnose na kaznena djela mržnje na nacionalnoj razini. Također je podsjetio na odličan rad i veliki angažman po tom pitanju Agencije za temeljna prava.

No sve te protumjere bit će uzaludne, nastavio je, "ukoliko zanemarimo važnu ulogu obrazovanja i rada s mladima i, da budem precizniji, ako propustimo razvijati demokratsku otpornost, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje te vještine rješavanja sukoba".

Prema njegovim riječima, odgovornost je na svima - političarima, učiteljima, roditeljima, službenicima, ali ako zatreba i sucima i tužiteljima.

"Riječi i simboli imaju moć, uključujući i moć nanošenja zla (...) Stoga, sloboda izražavanja ima svoja ograničenja i naša je zajednička odgovornost da pronađemo dobru ravnotežu, a to nikada nije lak zadatak", istaknuo je.

Dodao je kako se čini da su zemlje koje su izrazitije bile pogođene nacizmom i fašizmom sklonije zabrani simbola te da će Vijeće pomno pratiti ovo pitanje.

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos je kazao da se Europska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija nacizma i fašizma. Podsjetio je na 60 godina mira, demokracije i slobode u Europi, ali i istaknuo da bi bilo pogrešno zaključiti da su duhovi prošlosti nestali.

"U Europi nema mjesta fašizmu i antisemitizmu, no naša borba nije gotova i prijetnja je stvarna", kazao je povjerenik.

Šuica i Tomašić o komunizmu

Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi. 

"Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički", kazala je Šuica.

"Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima. Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi predlagatelji niste uključili i komunizam", dodala je. 

Poručila je da "ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest".

"Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama", zaključila je.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da "nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa".

"Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna", kazala je Tomašić.

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi "o iskrenoj raspravi" jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću.

Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji "nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama".

Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje "što ih ponovo moramo gledati".

"Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (...) Od riječi do djela je kratak put", kazala je Hohenstein.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek "simbolička gesta" te da se treba pozabaviti "renesansom tog fenomena", tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je "Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma".

Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da "snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost". "Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu", kazao je Voight.

EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 11:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/57211e300890d20a008b4723/80
Foto: Denis Cerić / Hina

Erdogan nazvao Izrael "terorističkom državom" i "ubojicom djece"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je u nedjelju Izrael "terorističkom državom" koja "ubija djecu", dodavši da će se "svim sredstvima" boriti protiv američkog priznanja Jeruzalema kao prijestolnice židovske države.

"Palestina je nedužna žrtva (...) Što se tiče Izraela, on je teroristička država, da, teroristička!", istaknuo je Erdogan u vatrenom govoru u Sivasu, u središtu Turske. "Nećemo prepustiti Jeruzalem na milost i nemilost državi koja ubija djecu", dodao je.

Ove izjave dolaze nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem prijestolnicom Izraela, što je Ankara oštro osudila.

Turski predsjednik koji je više puta dosad nazvao Jeruzalem "crvenom crtom za muslimane", oštro je kritizirao tu odluku, rekavši da je ona za Ankaru "nevažeća".

"Borit ćemo se do kraja svim sredstvima" protiv te odluke, dodao je turski predsjednik, podsjetivši da se u srijedu u Istanbulu održava susret na vrhu Organizacije za islamsku suradnju (OIC).

Na tom summitu ćemo "pokazati da primjena te mjere neće biti baš tako laka", ustvrdio je Erdogan.

Američka odluka je potaknula nasilje u kojemu su poginula četvorica Palestinaca a desetci su ozlijeđeni. Izraelsko zrakoplovstvo je u petak bombardiralo Gazu, odgovarajući na raketiranje.

Dok je držao govor, iza Erdogana je bila fotografija dječaka, navodno Palestinca iz Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, kojeg osobe u odori, predstavljene kao izraelski vojnici, vode zavezanih očiju.

"Pogledajte kako ti teroristi vuku ovo četrnaestogodišnje dijete", obrušio se turski predsjednik pokazujući na fotografiju čija autentičnost nije potvrđena. 

Turska i Izrael su lani normalizirali svoje veze, nakon diplomatske krize koju je 2010. potaknuo izraelski zračni napad na brod nevladine organizacije na putu u Gazu u kojemu je poginulo deset turskih aktivista.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 14:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80
Foto: Ilustracija

Kalifornija: Katastrofalni požari i dalje nisu pod kontrolom

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove

Veliki požari koji haraju na području Los Angelesa od početka tjedna i dalje su izvan kontrole a u petak su proglašena nova požarišta na području San Diega i Santa Barbare zbog čega je došlo do novih masovnih evakuacija, javljaju agencije.

Ipak, blaži vremenski uvjeti uz smanjivanje jačine vjetra pomogli su vatrogascima u njihovih naporima.

Iako su se u petak vjetrovi smanjili u odnosu na dan prije, vremenski uvjeti na jugu države i dalje su iznimno opasni jer je tlo suho a temperature abnormalno visoke.

Prema prognozama vrijeme će i dalje predstavljati izazov za oko 8700 vatrogasaca koji se bore protiv vatrene stihije. Oni već pet dana pokušavaju obuzdati požare koji se brzo šire, od područja San Diega uz pacifičku obalu do okruga Santa Barbare.

U požarima je poginula najmanje jedna osoba, 500 objekata je uništeno a ozlijeđena su četvorica vatrogasaca.

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Nalog za evakuaciju ukinut je u nekoliko područja, što su dobre vijesti za one koji čekaju u skloništima da vide jesu li im domovi preživjeli.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je proglasio izvanredno stanje  za Kaliforniju a koordinaciju napora za ublažavanje posljedica požara vode savezna uprava za izvanredna stanja i ministarstvo domovinske sigurnosti.

Dva najopasnija požara, u okruzima Ventura i San Diego, savladani su najviše do 10 posto, objavila je agencija za praćenje požara.

Ugrožena je imovina vrijedna milijarde dolara.

Ogromni oblaci dima nad opožarenim područjima u okrugu Ventura vidljivi su na satelitskim snimkama, javlja nacionalna meteorološka služba, a astronauti su snimili fotografije oblaka dima koji su vidljivi iz svemira.

Facebook komentari

hr Sat Dec 09 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .