Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad599b52af47f217f8b46d1/80
Foto: Pixabay

Benzin u Hrvatskoj skuplji nego u Njemačkoj!

Trenutno se cijene Eurosupera 95 kreću od 10,18 kuna do 10 kuna i 38 lipa. Dizel je pak između 9,8 i 10,02 kune

U trenutku kada cijene barela sirove nafte jesu visoke, ali nisu na svome vrhuncu, cijene goriva bliže se najvišim povijesnim razinama. Trenutno se cijene Eurosupera 95 kreću od 10,18 kuna do 10 kuna i 38 lipa. Dizel je pak između 9,8 i 10,02 kune. Sve je to pokrenulo nezadovoljstvo građana na društvenim mrežama koje se, ipak, nije prelio u masovan prosvjed u petak popodne. - piše Prvi plan

Hrvatska je po cijeni goriva negdje u gornjoj polovini među europskim zemljama, dakle ne samo u EU, dok smo u EU negdje u sredini. Apsolutno se najskuplje voze Islanđani, koji za super 95 plaćaju 1,83 eura (sve cijene su prosjek na početku lipnja), a za dizel 1,76 eura. Slijede Norveška, Nizozemska, Švedska, Belgija, Portugal… a kako se selimo južnije i, osobito, istočnije, tako se cijene smanjuju.

Na zapadu benzin jeftiniji

Hrvatska je na 16. mjestu, početkom lipnja plaćali smo u prosjeku 1,41 eura za super 95, a 1,35 eura za dizel. Zemlje istoka Europe, međutim, litru goriva plaćaju upola manje – u Rusiji je litra dizela svega 0,61 eura, a litra supera 95 0,63 eura.

Međutim, rijedak je slučaj da je Hrvatska skuplja od svojih zapadnih susjeda – Slovenci oba goriva plaćaju par centi manje. Austrijanci, Česi i Mađari također, a Poljaci čak 16 centi manje za dizel i 21 cent manje za super 95. Čak su i Nijemci po cijeni benzina ispod nas!

Cijene goriva u ostalim europskim zemljama možete provjeriti ovdje.

E sad, zašto? I nas i sve navedene zemlje obvezuju obavezne minimalne trošarine koje propisuje EU. One za super 95 iznose 0,359 eura po litri, a za dizel 0,33 eura. Odnosno 2,66 kuna i 2,44 kune. Hrvatska je država međutim, puno pohlepnija, pa za bezolovni (super 95) benzin uzima 3,151 kunu po litri dok je za dizel skromnija, pa uzima svega 2,45 po litri. Ali zato su tu još posebna davanja za: Hrvatske autoceste 20 lipa po litri, za Hrvatske ceste 80 lipa, te za Hrvatske željeznice (?) 20 lipa.

Marže trgovaca su također porasle – nekad su uzimali 60 lipa po litri, no kako sada mogu slobodno formirati cijene – marža im je kuna po litri. Kad na sve to dodate PDV koji je u Hrvatskoj viši nego u gotovo svim zemljama EU (osim Mađarske koja ima 27 posto te Danske i Švedske koje imaju jednak kao mi), dobivate današnje cijene.

Vlada može smanjiti trošarine, vjerojatno ipak neće

Građanska inicijativa “Stop rastu cijena goriva” u petak je organizirala prosvjed zaustavljanjem prometa na 10 minuta u 17 sati, taman kada su tisuće nervoznih vozača krenuli kućama nakon posla ili nekamo na vikend. Iako je prosvjed bio daleko od masovnog, održan je u više gradova, te su se na mnogim ključnim točkama po gradovima stvorile gužve.

No, može li građanski pritisak, i to ovako mlak, uopće dovesti do nekih (većih) promjena, posebno kada se radi o tome da se država odrekne onoga što joj je najdraže – novca? I to  puno novca sada kada počinju pristizati turisti koji uglavnom dolaze automobilima, praznih tankova?

Sve se može pročitati iz izjave ministra financija Zdravka Marića: “Što se tiče trošarinskog djela, Vlada uvijek ima određeni prostor da intervenira. Pratimo razvoj događaja na međunarodnim tržištima, bili smo svjedoci nešto jačeg porasta cijena nafte, pa blagog snižavanja, no to su sve razine koje su u skladu s našim originalnim projekcijama temeljem kojih smo radili proračun za ovu godinu”. Drugim riječima, možda pritisak urodi s par lipa pojeftinjenja, ali ne sanjajte gorivo ispod devet kuna u skorijoj budućnosti jer se država tako obilnog proračunskog prihoda neće odreći. - piše Prvi plan

hr Sat Jun 16 2018 12:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4f8382cb557a320f8b4e1e/80

Završena je prva faza sanacije zidina tvrđave Gripe

Kod pokušaja osmanlijske vojske u osvajanju Splita prije 350 godina, tvrđava Gripe je imala ključnu ulogu u obrani Splita...

Prije nešto više od godinu dana organizirana je volonterska akcija prema projektu „Čista i uređena tvrđava Gripe“ autora dr. Joška Kalilića koja je, nakon detaljnog čišćenja tvrđave od nagomilanog komunalnog i biootpada otkrila mnoga do tada skrivena oštećenja zidina tvrđave Gripe (1977. godine proglašena je spomenikom kulture).

Kod pokušaja osmanlijske vojske u osvajanju Splita prije 350 godina, tvrđava Gripe je imala ključnu ulogu u obrani Splita. Prema našem poznatom povijesničaru prof. dr. Josipu Vrandečiću koji je detaljno proučavao pokušaje osmanlijske vojske da osvoje Split, smatralo se u to vrijeme da onaj tko osvoji tvrđavu Gripe osvojio je i Split jer je centar Splita bio udaljen samo 400 m zračne linije od tvrđave te je bio u dosegu velikih turskih topova.  Samo zahvaljujući hrabrosti Splićana to se nije dogodilo.

Nakon apela volontera prema Ministarstvu kulture, Konzervatorskom zavodu i Upravi grada Splita, a uz veliku pomoć medija, grad Split je pozitivno reagirao i osigurao financijska sredstva, te je uskoro započela stručna sanacija zidina angažiranjem ovlaštene građevinske tvrtke uz stručni nadzor konzervatora.

Na priloženim fotografijama vidljivo je veliko oštećenje zida na samom ulazu u tvrđavu prije sanacije. Uzrok oštećenja su bili brzo rastući korjeni stabljike divljeg oraha – pajasena, tzv.  „smrdljivog stabla“ (porijeklom iz Kine) jer dodir s njegovim listovima ostavlja smrdljivi trag na rukama. Vrlo brzo raste i širi se preko korijenja i sjemenja pa ga ima i u mnogim djelovima Splita, a posebno na tvrđavi Gripe. 

Sanacijom ulaznog dijela tvrđave vidljivo je iz priloženih fotografija da su potpuno iz korijena eliminirani pajaseni i da zid sada estetski izgleda onako kako svaki posjetitelj tvrđave i želi vidjeti. Zanimljivo je  primjetiti da mali pajaseni „uporno“ traže svaku rupicu u zidu s minimalnom količinom zemlje ili prašine da „izmigolje“ i započmu svoj novi rast.

Stoga se preporuča konzervatorima da u suradnji s Parkovima i nasadima redovito kontroliraju eventualni početni rast pajasena i unište ga u samom početku svakog novog rasta kao jedinu mjeru u prevenciji budućih oštećenja zidina.

Nadamo se da će se nastaviti i s drugim planiranim fazama sanacije zidina jer tvrđava Gripe kao spomenik kulture i zbog svoje povijesne uloge u obrani Splita to i zaslužuje.

hr Wed Jul 18 2018 20:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4f802dcb557a1f348b46a9/80
Foto: D.N.

Doček Vatrenih: Ivan Perišić i Ante Rebić stigli su u Omiš

Program je započeo u 19 sati
Na tisuće građana okupilo se danas u Omišu kako bi dočekali svog mještanina Vatrenog Ivana Perišića

Program je započeo u 19 sati, a Perišić je stigao oko 20 sati brodom zajedno s još jednim Vatrenim, Antom Rebićem. Omišom vlada sjajna atmosfera!



U znak dobrodošlice, klapa je otpjevala "Na omiškoj stini" te su na taj način pozdravili naše igrače. Zatim su pred mnoštvom okupljenih građana zapjevali "Nije u šoldima sve".

- Dobra večer svima, hvala što ste došli u ovako velikom broju. Oprostite što smo ovdje kasnili, bili smo u Zagrebu, jučer u Splitu i Imotskom. Na Mirabeli visi moj dres, hvala svim ženama koje su ga napravile. Ovdje sam sa šest godina počeo igrati nogomet te je ovo ono što sam oduvijek sanjao. - rekao je Perišić okupljenima.

Nadalje, Vatrenima se na pozornicu pridružio i Željko Bebek te su svi zajedno zapjevali "Geni kameni" i njegov hit "Ja po kafanama". 

Oko 21 sat završio je doček u Omišu, a zbog velike navale obožavatelja, zaštitari su im bili potrebni te su uz pomoć njih sišli s pozornice. 




hr Wed Jul 18 2018 20:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija Karepovca bit će prijavljena na retroaktivno EU sufinanciranje

Očekuje se da će odluka o sufinanciranju sanacije biti donesena sredinom listopada nakon objave ograničenog poziva i izrade projektne prijave od strane Grada Splita, a u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Zahvaljujući iznimnim naporima stručnjaka iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a u dogovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije sanacija Karepovca bit će prijavljena na retroaktivno EU sufinanciranje iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“

Na danas održanom sastanku u Ministarstvu zaštita okoliša i energetike, na kojem su uz ministra dr. sc. Tomislava Ćorića sudjelovali direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš, zamjenik gradonačelnika Splita Nino Vela i voditeljica projekta Karepovac Zrinka Bušić, istaknuto je kako je u razgovorima s JASPERS stručnjacima usuglašeno kako će se radovi na I. fazi projekta prijaviti na ograničeni poziv za EU sufinanciranje.

- Trenutno ugovoreni radovi u I. fazi vrijedni su oko 68 milijuna kuna od čega očekujemo da će 85 % prihvatljivih troškova biti sufinancirano EU sredstvima. Duboko sam uvjeren da će to uvelike pomoći Gradu Splitu i Fondu te da će se time još aktivnije krenuti u rješavanje ovog polustoljetnog problema u gradu pod Marjanom. - rekao je ministar Ćorić.   

Očekuje se da će odluka o sufinanciranju sanacije biti donesena sredinom listopada nakon objave ograničenog poziva i izrade projektne prijave od strane Grada Splita, a u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- U ovome smo partneri za dobrobit Splićanki i Splićana. - rekao je zamjenik gradonačelnika Splita Nino Vela naglasivši da će danas održan sastanak dodatno ubrzati tempo radova na Karepovcu. Također nije propustio zahvaliti svojim sugrađanima, kako je rekao, „na strpljenju i razumijevanju.“

Radovi na Karepovcu započeli su u studenom prošle godine, a rok za završetak svih ugovornih radova, odnosno prve faze sanacije je 30 mjeseci od dana uvođenja izvođača radova u posao. Sam projekt sanacije je podijeljen na tri paketa („A, „B” i „C” paket), a ugovoreni radovi odnose se na prvu fazu paketa „A” koja predviđa izgradnju novih ploha s iskopom i premještanje postojećeg otpada uz izgradnju prateće infrastrukture. Godišnje se oko 135 tisuća tona otpada s područja Splita i 19 okolnih općina i gradova odloži na Karepovcu.


hr Wed Jul 18 2018 18:51:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4f6a47cb557a320f8b4e10/80
Foto: Grad Split

Grad Split dobio 1.333.952 kuna za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima!

U ožujku ove godine Grad Split se javio na natječaj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji je usmjeren poboljšanju materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/dječjim vrtićima

Zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović jučer je u Zagrebu potpisala Ugovor o sufinanciranju projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2018. godini.

Podsjetimo, u ožujku ove godine Grad Split se javio na natječaj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji je usmjeren poboljšanju materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/dječjim vrtićima. Na spomenutom natječaju Grad Split je za dječje vrtiće kojima je osnivač i vlasnik („Cvit Mediterana“, „Radost“, „Grigor Vitez“ i „Marjan“) dobio ukupno 1.333.952,00 kuna.

Na natječaj resornog ministarstva prijavljeni su sljedeći projekti: izrada projektno-tehničke dokumentaciju za izgradnju dječjeg vrtića u Gradskom kotaru Pujanke, izrada projektno-tehničke dokumentacije za nadogradnju i sanaciju postojećeg objekta DV „Ružmarin“ (DV „Cvit Mediterana“), potom sanacija krova DV „Tratinčica“ (DV „Radost“), sanacija i plinofikacija DV „Mali princ“ (DV „Grigor Vitez“), izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju dječjeg vrtića na Kili, sanacija dječjih vrtića „Kekec“ (DV „Marjan“), „Gajeta“ (DV „Marjan“) i „Koralj“ (DV „Marjan“), uz obnovu fasade na objektu  „Iskrica“ (DV „Radost“).

hr Wed Jul 18 2018 18:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .