Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5abd0af62af47ffc568b458e/80
Foto: Facebook: Udruga za robotiku "Inovatic"

U travnju kreću proljetne radionice robotike u Splitu

Udruga želi učenike poticati na kreativnost i stvaralaštvo, a proljetne radionice lego robotike održat će se u Udruzi za robotiku "Inovatic". Tako će Prirodoslovno matematički fakultet u Splitu u vremenu od 04.04. do 06.04.2018. otvoriti svoja vrata za sve zainteresirane osnovnoškolce.
Cilj je kroz škole i radionice popularizirati robotiku i programiranje među mladima.
 
Iz Udruge ističu kako su svjesni potreba modernog društva i zbog toga nastoje radionicama kod učenika razvijati moderne tehničke, programerske i digitalne vještine te poticati ih na kreativnost i stvaralaštvo.

Radionice organizira i vodi Jozo Pivac koji je učitelj informatike i tehničke kulture, a u svemu će mu pomoći i studenti i volonteri koji djeluju u udruzi. 
hr Thu Mar 29 2018 17:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5816356a1eea8fdd878b4796/80
Foto: HDZ

Ministar Cappelli u Brelima posjetio učenike stipendiste

Ministar turizma Gari Cappelli, u sklopu posjete Makarskoj i Tučepima, posjetio je učenike stipendiste SSŠ bana Josipa Jelačića, koji su na ljetnoj praksi u Brelima.

Ministar je nakon kratkog razgovora s učenicima razgledao hostel u kojem su smješteni te je izrazio zadovoljstvo uvjetima njihovog smještaja.

Na kraju posjete ministar Capelli je potvrdio nastavak projekta stipendiranja deficitarnih zanimanja u turizmu, poput konobara i kuhara, kojim tijekom tri godine svog školovanja učenici ostvare stipendiju u iznosu od 36 tisuća kuna, piše ferata.hr.

hr Sun Jul 08 2018 09:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2a734db9e03e81208b4581/80

Istraživanje: Virus herpesa mogao bi igrati ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti

Novo istraživanje sugerira da bi neki virusi mogli ubrzati imuni odgovor a što bi pak ubrzalo nakupljanje amiloida, bjelančevine u ljudskom mozgu koja formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Kontroverznu teoriju o nastanku Alzheimerove bolesti stručnjaci su često odbacivali no novo istraživanje tima u kojemu su stručnjaci ranije sumnjičavi prema toj teoriji moglo bi to promjeniti.

Istraživanje daje uvjerljive dokaze za ideju da su virusi umiješani u Alzheimera pogotovo dva tipa herpesa koje većina ljudi dobije još kao djeca i potom miruju godinama u tijelu.

Istraživanjem čiji su rezultati objavljeni u časopisu Neuron utvrđeno je da virusi utječu na gene povezane s Alzheimerom i možda igraju ulogu u tome kako se bolest razvije i napreduje.

Znanstvenici ističu da nisu utvrdili da ti virusi uzrokuju Alzheimerovu bolest no njihovo istraživanje sugerira da bi virusi mogli pokrenuti imunosni odgovor koji bi pak povećao nakupljanje amiloida - proteina u ljudskom mozgu koji formira plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest.

“Ti su virusi vjerojatno važni igrači u aktiviranju imunog sustava u Alzheimeru”, kaže Joel Dudley, voditelj studije s medicinskog fakulteta Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku. “Mislim da su oni poput benzina na plamen neke patologije koja je potaknuta imunitetom”.

Ukoliko se to potvrdi mogao bi se promijeniti smjer istraživanja i otvoriti putovi novih liječenja i novih metoda dijagnosticiranja bolesti, navodi New York Times.

U okviru istraživanja analizirani su uzorci gotovo 950 ljudskih mozgova i utvrđena je veza s genskim, molekularnim i kliničkim simptomima Alzheimera.

“Radi se o vrlo kompleksnoj bolesti i odgovor neće biti jednoznačan”, kaže drr. John Morris, direktor centra za istraživanje Alzheimerove bolesti pri medicinskom fakultetu sveučilišta Washington u St. Louisu koji nije bio uključen u istraživanje. “Ukoliko su virusi dio toga to definitivno moramo proučiti”.

hr Thu Jun 28 2018 13:12:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30d4352af47fde4b8b461e/80
Foto: PIXABAY

Studija: 'Društvene mreže mogu pružiti iluziju da vam je društveni život siromašan'

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kvaliteti društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Mi se stalno uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika, a objavljene u francuskom časopisu Le Point.

Polazeći od pionirskog istraživanja američkog psihologa Leona Festingera, trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu.

Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika. 

Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, učestalosti sudjelovanja na zabavama, večernjim izlascima u restoran, o broju prijatelja na društvenoj mreži.

Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline,.

Kada je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola.

Druga ispitivanja provedena po istom modelu na više od 1200 osoba omogućila su psiholozima da zaključe kako rod, dob, stupanj obrazovanja i visina prihoda i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u takvom pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života.

Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su "hiperdruštveni" .

Ti hiperdruštveni pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi.

Njihov društveni život cvate, pokazalo je ispitivanje, a takvu ocjenu pojačava i današnje sve veće korištenje društvenih mreža.

Kada su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo ti hiperdrduštveni pojedinci padali na pamet jer su oni "izuzetno vidljivi", navode autori.

Psiholozi su svoju hipotezu testirali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su ispitanici bili zamoljeni da razmisle o svojim poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život.

U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima i poznanicima koji su najmanje socijalni i pretežito introvertirani.

U trećoj, kontrolnoj situaciji, zatraženo je da se jednostavno usporede s drugima, bez ikakvih drugih naputaka.

Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s "hiperdruštvenim" pojedincima i u toj kontrolnoj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima.

Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo našeg društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince..

Stručnjaci ističu da je izuzetno važno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Ako se osoba osjeća društveno integrirana manje je psihološki nesretna i smatra da njezin život ima smisla.

Sklonost podcjenjivanja bogatstva našeg društvenog života stoga nije bezopasna. U tom kontekstu pretjerano korištenje društvenih mreža može naštetiti osobama koje se osjećaju manje društveno integrirane i pružaju im iluziju da je njihov društveni život dramatično siromašan i razočaravajuć.

hr Mon Jun 25 2018 13:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a21185fb9e03ec7148b4568/80
Foto: HUHIV

Znanstvenici iz Hong Konga tvrde da su pronašli novi lijek za HIV

Znanstvenici Instituta za AIDS Sveučilišta u Hong Kongu objavili su da su možda pronašli "funkcionalni lijek" za HIV, virus koji uzrokuje AIDS, a riječ je o novom antitijelu koje bi se moglo koristiti i za prevenciju i za liječenje te opake bolesti.

Istraživanje koje je vodio profesor Chen Zhiwei provedeno je u trenutku kada je Kina suočena sa širenjem epidemije AIDS-a među visokorizičnim skupinama.

Gotovo 850.000 ljudi u Kini zaraženo je HIV-om, po podacima UN-ova AIDS Data Huba.

Virus HIV slabi imunološki sustav zbog čega su zaraženi jako osjetljivi na infekcije i bolesti.

Chenovo otkriće, koje je testirano na miševima, pokazuje da novo antitijelo može pomoći u kontroliranju virusa i eliminaciji zaraženih stanica.

Antitijelo će moći liječiti sve varijante HIV-a, što je novina, rekao je Chen, budući da ne postoji jedinstveno cjepivo za liječenje svih varijanti HIV-a.

"Naše novootkriveno bispecifično antitijelo djeluje protiv svih njih i u tome je velika razlika", rekao je.

Chen je rekao da se pod "funkcionalnim lijekom" podrazumijeva da su količine virusa u tijelu toliko niske da ga se ne može detektirati, sve dok ljudi uzimaju injekcije antitijela, možda svaka tri mjeseca ili rjeđe.

Otkriće je objavljeno u Časopisu za klinička istraživanja, jednom od vodećih svjetskih časopisa za biomedicinu.

Ljudi zaraženi HIV-om mogu držati virus pod kontrolom antiretrovirusnim lijekovima, koji sprječavaju da virus zarazi nove stanice. No mora ih se uzimati svakodnevno i oni ne eliminiraju zaražene stanice iz tijela. Virus dakle i dalje postoji i može se vratiti ako se prekine terapija.

Novo antitijelo imat će značajno dulji poluvijek od postojećih lijekova i moglo bi se primjerice davati svaka tri mjeseca, rekao je.

Premda su rezultati obećavajući, Andrew Chidgey, direktor nevladine humanitarne organizacije AIDS Concern iz Hong Konga, rekao je da to ne znači da će lijek tako skoro biti dostupan javnosti jer su vlasti spore.

Chen i njegovi suradnici kazali su da žele provesti klinička ispitivanja lijeka i očekuju da će za to trebati tri do pet godina.

hr Sat Jun 16 2018 16:19:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .