Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5614ebcd3bb0d916298b46f4/80
Foto: D.N./ Ilustracija

Nestaje srdele i inćuna, Hrvatskoj prijeti moratorij i do dvije godine!

Što se tiče smanjenja ulova, Hrvatska će do 2021. smanjiti ulov za još 2 do 3 tisuće tona, te tako doći do propisanih 60 tisuća tona

Grupacija ribolova Hrvatske gospodarske komore u Županijskoj komori Zadar je održala sastanak na kojem se raspravljalo o novim mjerama za ribolov sitne plave ribe koje će uvesti GFCM. Posebno važna tema bila je lovostaj na sitnu plavu ribu u 2019. i obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane.

U skladu s novim mjerama koje će stupiti na snagu s 1. siječnja  2019. (produženi lovostaji), sudionici sastanka razmotrili su i sve moguće scenarije nakon 2021. godine koji bi mogli značajno utjecati na cijelu djelatnost. - piše Zadarski list.

Od 1. Siječnja 2019. stižu nove mjere

U listopadu 2018. izglasan je GFCM plan (General Fisheries Commission for the Mediterranean), odnosno praktične mjere koje je predložila Grupacija ribolova HGK kao sektor. Od 1. siječnja 2019. godine njegove mjere stupaju na snagu, a odnose se na izlov sitne plave ribe na Jadranu.  Tako se novi plan, osim na Hrvatsku, odnosi i na Talijane i Slovence,

Ivan Birkić, predsjednik grupacije ribolova HGK kaže kako je to trenutno jedini plan kojeg će Grupacija trebati provoditi prije nego se donese regionalni plan upravljanja stokovima male plave ribe na Jadranu.

– Nove mjere GFCM-a predviđaju smanjenje ribolova u odnosu na referentnu 2014. godinu od 5% godišnje, i to u naredne tri godine (do kraja 2021. godine), mjere predviđaju i proširenje prostorno-vremenskih ograničenja koje smo do sada imali prema Italiji i to na 9 mjeseci, 6 milja od kraja i u dužini cijele talijanske obale u Jadranskom moru, kazao je Birkić dodavši kako će Hrvatska provoditi mjere prostorno-vremenskog ograničenja kao i do sada, s dodatkom Jabučke kotline koja se jednim dijelom proteže i na talijansku stranu.

Birkić naglašava kako je propisano da svaka država mora smanjivati po 5% godišnje naspram ulova iz 2014. u kojoj su imali oko 71 tisuću tona ulova, odnosno 66 tisuća tona srdele i inćuna, i više od 5 tisuća tona miješane ribe.

– Praktički smo mi svoje odradili, sada je na Talijanima da odrade svoje, kazao je dodavši kako im ostaje 180 ribolovnih dana ukupno, od kojih 144 maksimalno na srdelu  i 144 maksimalno na inćune. Novost je što je prije lovostaj bio 15 dana u kontinuitetu, a sada je 30, dodao je.

Također jedna od novosti je i da se od 1. siječnja 2019. do  31. prosinca 2021. zatvara Jabučka kotlina za ulov srdele i inćuna.

-To je do sad najveća promjena za Hrvatsku i stupa na snagu na tri godine, dodao je.

Što se tiče smanjenja ulova, Hrvatska će, kaže Birkić do 2021. smanjiti ulov za još 2 do 3 tisuće tona, te tako doći do propisanih 60 tisuća tona.

– S obzirom da trenutno lovimo oko 62 tisuće tona, skoro pa ćemo imati nepromjenjeno stanje, objasnio je dodavši kako se u jednom trenutku Europska komisija bila odlučila da ide ka smanjenju ulova inćuna i srdele za 60%, no na sreću, EK je ipak otišla Hrvatskoj na ruku.

Plan koji je donesen  za naredne 3 godine period je u kojem će Hrvatska morati popraviti stanje u moru, ako ga se uopće može popraviti, nastavio je Birkić.

– Ja vas molim da situaciju shvatite vrlo ozbiljno. Moramo oporaviti stokove jer u protivnom prijeti nam moratorij na ulov od 6 mjeseci do čak dvije godine!, naglasio je Birkić dodavši kako bi uvođenje kvota bilo neprihvatljivo jer iste uključuju smanjenje ulova od 40 do 60%, a to bi tek uzrokovalo daljnje probleme.

Lovostaj u 2019.

Hrvatska mora poštivati postojeći nacionalni lovostaj koji traje od 16. prosinca 2018. do 15. siječnja 2019. godine, To je naša stečevina koju smo unijeli u Europsku uniju, objašnjava Birkić, i moramo ju poštivati. Osim njega, imamo lovostaj i od 15. siječnja do 15. veljače na srdelu.

– Moći ćemo raditi pet dana u rasponu od 15. do 28. veljače, i zatim dolazi lovostaj na inćune koji je i dalje u svibnju. Birkić naglašava kako su lovostaji nužni u određenom periodu godine kako bi se obnovili stokovi sitne plave ribe. Obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane imaju za 2019., (mjesec dana lovostaja na srdelu i 15 dana na inćune), ali za 2020. godinu tražit će se dodatna sredstva od EK.

Birkić je prokomentirao i nedostatak radne snage u ovom sektoru o čemu mediji u posljednje vrijeme ne staju izvještavati.

– Sve ove mjere provodimo upravo iz razloga da nam se ne uvedu kvote, ili tzv. Escapement strategija, a koja predviđa čak i moratorije na ulov od 6 mjeseci do dvije godine. U toj varijanti mi bi ostali bez ljudi, vještina, tehnike,… Sve ove nove mjere radimo da bi sačuvali ljude, znanje, i interes lokalnih zajednica jer u pitanju su ogromne investicije, objasnio je dodavši kako su u posljednjih nekoliko godina investicije u ribarstvo premašile 4 milijarde kuna, dok je samo izvoz naše sitne plave ribe Hrvatskoj priskrbio negdje blizu 60 milijardi kuna, što samo dokazuje koliko je to važan resurs.

“Scraping”

S obzirom da nove restriktivne mjere uključuju i smanjenje ribolova,  jedan od članaka i amandmana koji je donesen zahvaljujući Ruži Tomašić, je  dozvola za daljnji scraping (mogućnost napuštanja posla uz znatnu  novčanu naknadu za brod i ribarsku povlasticu). 

- Znači ako ljudi shvate da zbog novih mjera ne mogu preživjeti, mogu se odlučiti na izlazak iz sektora i scraping.Također, Birkić kaže kako  bi se moglo promijeniti i sljedeće, a to je da onaj tko dobije obavezu lovostaja ne mora vratiti dobivene novce te da ribarima ostane novac i  nakon “scrapinga”.

Drugi amandmana kaže da sve mjere koje izlaze iz ovog plana moraju biti plaćene, a to znači, objašnjava Birkić, da sve što se odnosi na zabranu rada (ribolovnu operaciju) trebalo bi se i platiti.

– Važno je napomenuti da ćemo u 2019. godini (lovostaji siječanj,  veljača i svibanj) potrošiti sve novce iz fonda te za 2020. više nećemo  imati ni kune za daljnje lovostaje kojih će, prema najnovijim znanstvenim podacima o stanju stokova sitne plave ribe u Jadranskom koru, biti  sve više, kazao je. - piše Zadarski list.

hr Sun Dec 23 2018 09:15:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f67a98ddaf72deca08b4582/80

Najveća akcija čišćenja podmorja u uvali u Jelsi, Vrboskoj i Zavali

Najveći problem predstavlja plastika koja završi na morskom dnu zajedno sa ostalim glomaznim otpadom

Drugu godinu za redom održana je hvalevrijedna, najveća do sada akcija čišćenja podmorja u uvali u Jelsi, Vrboskoj i Zavali. Svjedoci smo sve većeg zagađenja koje ugrožava naš bogati eko sustav. 

Najveći problem predstavlja plastika koja završi na morskom dnu zajedno sa ostalim glomaznim otpadom. Jelšanske uvale zbog svoje specifične konfiguracije obale zajedno sa morskom strujom postaju svojevrstan lijevak u koji završava plutajući otpad te predstavljaju magnet za onečišćenje.

Sunčani vikend od 19. do 20 rujna poslužio je uhodanoj družini ronilaca u suradnji s Udrugom veterana HRM, Ronilačkim klubom Nautilus, Ronilačkim klubom Black Pearl, udrugom “Lantina” i Turističkom zajednicom općine Jelsa za veliku akciju čišćenja podmorja. Akciji je svojim angažmanom pridonijelo vatrogasno društvo Jelsa, Jelkom – trgovačko društvo za komunalnu djelatnost na otoku Hvaru kao i sama Općina Jelsa uz potporu sufinanciranja fonda za zaštitu okoliša.

Čak 60 vrijednih sudionika uspjelo je lišit prekrasne uvale od ukupno 18 kubika i 10 tona raznoraznog smeća. Moramo priznati da smo ostali zatečeni količinom glomaznog otpada koje se malim brodicama iznosilo na obalu te kasnije prevozilo na deponij. Bilo je tu svega i svačega, a naravno prednjačile su gume automobila, PVC i stakleni otpad.

- Spomenutom akcijom želimo ukazati na važnost očuvanja našeg morskog prostranstva. Pokažimo moru da smo zahvalni za sve ono dobro što nam nesebično daruje. Nećemo stati, idemo punom parom naprijed! Ovakvih pothvata će biti sve više, a sam dokaz za to su prethodno očišćeni dijelovi akvatorija gdje je primijećeno značajno poboljšanje čistoće podmorja. Rezultati nam govore da ovakve akcije treba i dalje provoditi te adekvatnom edukacijom probuditi svijest u ljudima da se ponašaju odgovorno i zahvalno.

Veliko hvala svim sudionicima koji su velikodušno i bezrezervno uz veliki smiješak pomogli da smeće ne pobijedi! Svima želim vrlo uspješan daljnji rad. Vidimo se i sljedeće godine u nadi da će smeća biti sve manje i manje, a vrijeme za marendu duže. - rekli su organizatori.


hr Sun Sep 20 2020 21:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cd6e49729111c477f8b45a8/80
Foto: D.N.

Stari trajekt u Šibeniku još gori: Na terenu će cijelu noć dežurati vatrogasci

Od ranoga jutra šibenski vatrogasci pokušavaju ugasiti požar u utrobi nefunkcionalnoga putničkog broda Moli

Požar broda privezanog za staru rivu na prostoru TEF-a još uvijek nije lokaliziran.

- Nema značajnijih promjena ni na bolje ni na gore. U potpalublju još uvijek tinja i temperatura je previsoka da bi vatrogasci mogli pristupiti žarištu požara. Puno je tamo drvenog interijera i nezgodno je za saniranje – kazao je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Šibenik Volimir Milošević.

Vatrogasci trenutno hlade oplatu broda kako vatra ne bi zahvatila strojarnicu i ostale dijelove koji nisu zahvaćeni požarom. - piše ŠibenikIN

Intervencija traje bez prekida od 5,35 sati ujutro, a na terenu će cijelu noć dežurati pet gasitelja iz šibenske JVP.

Nema opasnosti od proširenja vatre niti onečišćenja mora, dodao je zapovjednik Volimir Milošević.

Ranije objavljeno:

Od ranoga jutra šibenski vatrogasci pokušavaju ugasiti požar u utrobi nefunkcionalnoga putničkog broda Moli.

U vlasništvu splitske tvrtke "Nacionalni linijski promet", brod je godinama privezan na doku šibenske luke u TEF-u. Čekajući kupca, gomilali su se dugovi.

Lučka kapetanija i uprava odavno su izdale naloge za uklanjanje plovila s privezišta.

Provodi se istraga o uzroku požara, a onečišćenja nema.

- Ujutro u 5,30h vatrogasci su zaprimili dojavu o požaru, nakon čega su izišli na intervenciju i vidjeli da se radi o požaru u potpalublju broda. Trenutačno su vatrogasci na brodu. Problem je što je žarište požara nedostupno tako da vatrogasci naizmjenice ulaze s obzirom na veliku zadimljenost i temepraturu, te će vrlo vjerojatno požar potrajati dugo. - istaknuo je zapovjednik JVP-a Šibenik Volimir Milošević za HRT.
hr Sun Sep 20 2020 21:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e6f480d29111c967f8b458a/80
Foto: Pixabay

Objavila SOA: Evo kakva je sigurnosna situacija u Hrvatskoj

Istaknuto je i da je Centar za kibernetičke tehnologije lani zaustavio 5 sofisticiranih kiberetičkih napada, među kojima su bili i oni na MORH i Ministarstvo vanjskih poslova

Sigurnosno-obavještajna agencija, SOA, objavila je godišnje izvješće. Naglasak je na pandemiji koja će ostaviti posljedice i na globalnu sigurnost. Istaknuto je i da je Centar za kibernetičke tehnologije lani zaustavio 5 sofisticiranih kiberetičkih napada, među kojima su bili i oni na MORH i Ministarstvo vanjskih poslova. 

No, iz SOA-e poručuju da unatoč tomu ne postoje naznake znatnije destabilizacije sigurnosnih prilika. - prenosi HRT.

Hrvatska je sigurna i stabilna. Najvažniji je to zaključak novog javnog izvješća SOA-e, čiji ravnatelj poručuje da građani mogu mirno spavati.

"Uz sve sigurnosne izazove s kojima se suočavamo, trenutno ne postoje naznake ozbiljnijeg narušavanja nacionalne sigurnosti i našeg demokratskog ustavnog poretka", stoji u izvješću SOA-e.

No sigurnosni su izazovi, poručuju iz SOA-e, sve raznovrsniji. I pandemija bolesti COVID-19, upozoravaju, utjecat će i na globalnu sigurnost.

"Pandemija je, primjerice, otvorila pitanje ovisnosti Europske unije o medicinskoj opremi, lijekovima i drugim ključnim proizvodima koji se proizvode u državama izvan Europe, posebice u Kini. Isto tako, pandemija je otvorila pitanje sigurnosti globalnih lanaca opskrbe."

Sve je izraženije i geopolitičko nadmetanje velikih sila u trokutu SAD - Rusija - Kina, što prate sve snažnije obavještajne aktivnosti i kibernetički napadi iza kojih stoje neke države. Zbog takvih je napada Europska unija u srpnju prvi put uvela sankcije.

"Sankcije su odgovor EU na kibernetičke napade koji su imali negativan utjecaj na europsku sigurnost i gospodarstvo. Sankcije se odnose na šest pojedinaca i tri institucije iz Rusije, Kine i Sjeverne Koreje."

Hrvatska nije bila pošteđena kibernetičkih napada.

"U 2019. godini Centar za kibernetičke tehnologije SOA-e detektirao je i zaustavio pet sofisticiranih kibernetičkih napada, među kojima su bili napadi na MORH i MVEP."

Razvoj tehnologije doveo je, upozorava SOA, i do stvaranja tzv. deepfakea - lažnih video i audio zapisa s pomoću kojih se lažiraju nečije izjave. 

"Kako bi se utjecalo na demokratske izborne procese, financijske i gospodarske procese, općedruštvene stavove o aktualnim temama, na procese donošenja odluka tijekom kriza ili izazivanja panike i uznemirenosti u društvu."

Internet kao sredstvo promidžbe i radikalizacije novih pristaša sve češće iskorištavaju i terorističke organizacije. Teroristička prijetnja i dalje je prisutna, a osobit rizik SOA vidi u povratku poraženih boraca IS-a iz Sirije.

"Tijekom 2019. godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo žene i djeca."

"Radi se o osobama koje su sudjelovale u borbama na strani terorističke organizacije. Vojno su obučeni i dodatno radikalizirani i traumatizirani na ratištu."

Jugoistočno susjedstvo Hrvatske i dalje je, navodi SOA, opterećeno sigurnosnim i političkim izazovima, poput vjerskog i nacionalističkog ekstremizma.  

"I dalje se radi o prostoru koji obilježavaju teške gospodarske prilike uz pojavnosti korupcije i organiziranog kriminala, političkog klijentelizma te manjkavosti u vladavini prava."

U Crnoj Gori sve je izraženiji rascjep između suverenista i prosrpskih snaga, BiH još muči problem unutarnjeg funkcioniranja, a Srbija i dalje balansira između Rusije i Zapada.

"U pojedinim državama susjedstva i dalje su prisutne pojave plasiranja lažnih vijesti u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu."

Transnacionalni organizirani kriminal i dalje je snažno prisutan na jugoistoku Europe, a te su skupine odlično umrežene s kriminalcima u Hrvatskoj, s kojima surađuju u krijumčarenju narkotika, oružja i ljudi u EU. 

"Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. godine na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46% više nego godinu ranije", piše u izvješću SOA-e za 2019. 

U samoj Hrvatskoj - procjenjuje SOA - ni jedna vrsta ekstremizma nema potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka ili izazivanje nasilja. No zato korupcija u državnim institucijama predstavlja ozbiljnu prijetnju za gospodarski razvoj naše zemlje.
hr Sun Sep 20 2020 20:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9e26abcb557a04ab8b46b5/80

"Ti ljudi su korov društva": Marin Pauk komentirao oglas koji radnicima za berbu mandarina nudi dnevnicu od 90 kuna

Jedan OPG traži radnike, a uvjeti su sljedeći: "hrana i smještaj osigurani, dnevnica 90 kuna"

Sezona berbe neretvanskih mandarina samo što nije počela pa je tako krenula i potraga za radnicima.

Tako je oglas jednog OPG-a iz Opuzena naišao na brojne osude, kako dijela javnosti, tako i čelnika Nezavisnih hrvatskih sindikata. Naime, OPG traži radnike, a uvjeti su sljedeći: "hrana i smještaj osigurani, dnevnica 90 kuna". 

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata smatra da je dnevnica od 90 kuna sramotna i uvredljiva za sve radnike u Hrvatskoj. Isto mišljenje dijeli i splitski gradski vijećnik Martin Pauk

Njegovu objavu donosimo u nastavku: 

- Ljudi poput antagonista ovog članka su korov društva i velika kočnica socio-ekonomskog razvoja, a vrlo često i pokazni primjer za razne fronte kad žele poduzetnike prikazati kao negativce, unatoč tomu što nam je svima jasno kako su poduzetnici nužni zamašnjaci za razvoj cijelog gospodarstva.

Osim što nudi ‘motivirajuće’ dnevnice od 90 kuna, ovaj veliki um u sljedećoj rečenici odmah napada Hrvate kako ne žele raditi, a onda nudi i genijalno rješenje – uvoz Bugara ili Nepalaca koji su spremni crnčiti za crkavicu.

Iz osobnog iskustva znam kako su često ovakvi tipovi upravo oni blokiraju ceste zbog poticaja i plaču zbog niskih otkupnih cijena napadajući jeftinije poljoprivredne proizvode, primjerice one iz Španjolske.

Cijela njihova prazna priča pada u vodu onog trenutka kad ih upitate kako to da je španjolska mandarina jeftinija ako je tamo voda izrazito skupa (za razliku od Bogom dane doline Neretve), ako su tamo dnevnice radnika puno veće zbog životnog standarda, a pogotovo zato što španjolski poljoprivrednik ima ogroman trošak transporta i skladištenja proizvoda na putu od 2000 kilometara od Kastilje do Splita.

Naravno, tada je kriva država, uvozni lobi, lijeni Hrvati i tako dalje. Po njemu bi najbolje bilo da kod njega nadničari rade za 90 kuna dnevno, da mu država da luđački poticaj na svaku tonu mandarina, a na kraju i da ta ista država zabrani njegovoj konkurenciji uvoz i prodaju proizvoda tako da budemo prisiljeni kupovati njegove mandarine za 20 kuna po kilogramu.

Poljoprivrednici poput ovog navedenog u članku su uglavnom glavni kočničari hrvatske poljoprivrede i razlog propadanja hrvatskog sela. Nije kriva ni ‘zločesta država’ ni ‘lijeni Hrvati neradnici’, već samo i jedino – pohlepa. - napisao je Pauk.


hr Sun Sep 20 2020 19:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .