Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5614ebcd3bb0d916298b46f4/80
Foto: D.N./ Ilustracija

Nestaje srdele i inćuna, Hrvatskoj prijeti moratorij i do dvije godine!

Što se tiče smanjenja ulova, Hrvatska će do 2021. smanjiti ulov za još 2 do 3 tisuće tona, te tako doći do propisanih 60 tisuća tona

Grupacija ribolova Hrvatske gospodarske komore u Županijskoj komori Zadar je održala sastanak na kojem se raspravljalo o novim mjerama za ribolov sitne plave ribe koje će uvesti GFCM. Posebno važna tema bila je lovostaj na sitnu plavu ribu u 2019. i obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane.

U skladu s novim mjerama koje će stupiti na snagu s 1. siječnja  2019. (produženi lovostaji), sudionici sastanka razmotrili su i sve moguće scenarije nakon 2021. godine koji bi mogli značajno utjecati na cijelu djelatnost. - piše Zadarski list.

Od 1. Siječnja 2019. stižu nove mjere

U listopadu 2018. izglasan je GFCM plan (General Fisheries Commission for the Mediterranean), odnosno praktične mjere koje je predložila Grupacija ribolova HGK kao sektor. Od 1. siječnja 2019. godine njegove mjere stupaju na snagu, a odnose se na izlov sitne plave ribe na Jadranu.  Tako se novi plan, osim na Hrvatsku, odnosi i na Talijane i Slovence,

Ivan Birkić, predsjednik grupacije ribolova HGK kaže kako je to trenutno jedini plan kojeg će Grupacija trebati provoditi prije nego se donese regionalni plan upravljanja stokovima male plave ribe na Jadranu.

– Nove mjere GFCM-a predviđaju smanjenje ribolova u odnosu na referentnu 2014. godinu od 5% godišnje, i to u naredne tri godine (do kraja 2021. godine), mjere predviđaju i proširenje prostorno-vremenskih ograničenja koje smo do sada imali prema Italiji i to na 9 mjeseci, 6 milja od kraja i u dužini cijele talijanske obale u Jadranskom moru, kazao je Birkić dodavši kako će Hrvatska provoditi mjere prostorno-vremenskog ograničenja kao i do sada, s dodatkom Jabučke kotline koja se jednim dijelom proteže i na talijansku stranu.

Birkić naglašava kako je propisano da svaka država mora smanjivati po 5% godišnje naspram ulova iz 2014. u kojoj su imali oko 71 tisuću tona ulova, odnosno 66 tisuća tona srdele i inćuna, i više od 5 tisuća tona miješane ribe.

– Praktički smo mi svoje odradili, sada je na Talijanima da odrade svoje, kazao je dodavši kako im ostaje 180 ribolovnih dana ukupno, od kojih 144 maksimalno na srdelu  i 144 maksimalno na inćune. Novost je što je prije lovostaj bio 15 dana u kontinuitetu, a sada je 30, dodao je.

Također jedna od novosti je i da se od 1. siječnja 2019. do  31. prosinca 2021. zatvara Jabučka kotlina za ulov srdele i inćuna.

-To je do sad najveća promjena za Hrvatsku i stupa na snagu na tri godine, dodao je.

Što se tiče smanjenja ulova, Hrvatska će, kaže Birkić do 2021. smanjiti ulov za još 2 do 3 tisuće tona, te tako doći do propisanih 60 tisuća tona.

– S obzirom da trenutno lovimo oko 62 tisuće tona, skoro pa ćemo imati nepromjenjeno stanje, objasnio je dodavši kako se u jednom trenutku Europska komisija bila odlučila da ide ka smanjenju ulova inćuna i srdele za 60%, no na sreću, EK je ipak otišla Hrvatskoj na ruku.

Plan koji je donesen  za naredne 3 godine period je u kojem će Hrvatska morati popraviti stanje u moru, ako ga se uopće može popraviti, nastavio je Birkić.

– Ja vas molim da situaciju shvatite vrlo ozbiljno. Moramo oporaviti stokove jer u protivnom prijeti nam moratorij na ulov od 6 mjeseci do čak dvije godine!, naglasio je Birkić dodavši kako bi uvođenje kvota bilo neprihvatljivo jer iste uključuju smanjenje ulova od 40 do 60%, a to bi tek uzrokovalo daljnje probleme.

Lovostaj u 2019.

Hrvatska mora poštivati postojeći nacionalni lovostaj koji traje od 16. prosinca 2018. do 15. siječnja 2019. godine, To je naša stečevina koju smo unijeli u Europsku uniju, objašnjava Birkić, i moramo ju poštivati. Osim njega, imamo lovostaj i od 15. siječnja do 15. veljače na srdelu.

– Moći ćemo raditi pet dana u rasponu od 15. do 28. veljače, i zatim dolazi lovostaj na inćune koji je i dalje u svibnju. Birkić naglašava kako su lovostaji nužni u određenom periodu godine kako bi se obnovili stokovi sitne plave ribe. Obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane imaju za 2019., (mjesec dana lovostaja na srdelu i 15 dana na inćune), ali za 2020. godinu tražit će se dodatna sredstva od EK.

Birkić je prokomentirao i nedostatak radne snage u ovom sektoru o čemu mediji u posljednje vrijeme ne staju izvještavati.

– Sve ove mjere provodimo upravo iz razloga da nam se ne uvedu kvote, ili tzv. Escapement strategija, a koja predviđa čak i moratorije na ulov od 6 mjeseci do dvije godine. U toj varijanti mi bi ostali bez ljudi, vještina, tehnike,… Sve ove nove mjere radimo da bi sačuvali ljude, znanje, i interes lokalnih zajednica jer u pitanju su ogromne investicije, objasnio je dodavši kako su u posljednjih nekoliko godina investicije u ribarstvo premašile 4 milijarde kuna, dok je samo izvoz naše sitne plave ribe Hrvatskoj priskrbio negdje blizu 60 milijardi kuna, što samo dokazuje koliko je to važan resurs.

“Scraping”

S obzirom da nove restriktivne mjere uključuju i smanjenje ribolova,  jedan od članaka i amandmana koji je donesen zahvaljujući Ruži Tomašić, je  dozvola za daljnji scraping (mogućnost napuštanja posla uz znatnu  novčanu naknadu za brod i ribarsku povlasticu). 

- Znači ako ljudi shvate da zbog novih mjera ne mogu preživjeti, mogu se odlučiti na izlazak iz sektora i scraping.Također, Birkić kaže kako  bi se moglo promijeniti i sljedeće, a to je da onaj tko dobije obavezu lovostaja ne mora vratiti dobivene novce te da ribarima ostane novac i  nakon “scrapinga”.

Drugi amandmana kaže da sve mjere koje izlaze iz ovog plana moraju biti plaćene, a to znači, objašnjava Birkić, da sve što se odnosi na zabranu rada (ribolovnu operaciju) trebalo bi se i platiti.

– Važno je napomenuti da ćemo u 2019. godini (lovostaji siječanj,  veljača i svibanj) potrošiti sve novce iz fonda te za 2020. više nećemo  imati ni kune za daljnje lovostaje kojih će, prema najnovijim znanstvenim podacima o stanju stokova sitne plave ribe u Jadranskom koru, biti  sve više, kazao je. - piše Zadarski list.

hr Sun Dec 23 2018 09:15:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d20cb9929111c00f98b456d/80
Foto: MORH

Gori kod Metkovića: Vatrogascima u gašenju požara pomaže kanader

Protupožarni avion Canadair CL-415 sudjeluje u gašenju požara pokraj naselja Glušci u blizini Metkovića u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Jedan Canadair CL-415 iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH upućen je u nedjelju, 25. kolovoza 2019. godine u akciju gašenja požara pokraj naselja Glušci kod Metkovića u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Zapalilo se nisko raslinje, a na teren su odmah izašli vatrogasci JVP Metković i DVD-a Metković

Od početka ovogodišnje protupožarne sezone (17. lipnja) do zaključno 24. kolovoza 2019. zračne protupožarne snage bile su angažirane u gašenju 33 požara (20 u Šibensko-kninskoj, po četiri u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj, dva u Dubrovačko-neretvanskoj te po jedan u Ličko-senjskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji) dok su kopnene snage Hrvatske vojske bile angažirane dva dana na požarištu Južna Dubrava kod Šibenika sa ukupno 182 pripadnika.

Uz gašenje požara provedeno je i 38 protupožarnih izviđanja sa avionima Airtractor AT-802, a sveukupno su zračne PP snage ostvarile oko 265 sati naleta pri čemu je izbačeno oko 7000 tona vode te je helikopterima Mi-8 MTV1 prevezeno 14 vatrogasaca i 14 tona vode te opreme do požarišta.

U izviđanju područja procijenjenih kao visokorizičnih za izbijanje požara tim besposadnog zrakoplovnog sustava “Orbiter 3B” bio je angažiran 29 puta.

hr Sun Aug 25 2019 17:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d62a8c329111c5a5d8b456a/80
Foto: Wikipedija

Godišnji odmor iz noćne more: "Prodavač je s leđa udarao mog sina, vrištao je od bolova"

Policija je privela nasilnog alkoholiziranog prodavača, prijavljen je za osobito drsko ponašanje

Hrvatska državljanka Snježana W. koja živi i radi u Njemačkoj, doživjela je vrlo neugodno iskustvo šetajući glavnom crikveničkom šetnicom u društvu maloljetnog sina.

- Bila sam na odmoru u Crikvenici sa svojim osmogodišnjim sinom, kao i skoro svake godine do sada. Kada smo izašli u večernjim satima, oko 21 sat, u šetnju, došli smo do place, nasuprot autobusne stanice. Prolazeći pored jednog od štandova koji se nalazio na sredini cijelog tržnog prostora, obratila sam se prodavaču zbog dresa koji smo ugledali, a dopao se mom sinu.

Upitala sam ga ima li možda manjih brojeva od izloženih, pa je krenuo unutar štanda. ali se ubrzo i okrenuo s komentarom: "Vas dvoje jedete sladoled, a došli ste mene zaje... za 100 kuna!"

Tada nas je počeo vrijeđati, vikao da se gubimo. Pitala sam ga što mu je, kako se to ponaša i zašto je tako nekulturan u komuniciranju s kupcima. Tada se "otvorio" i počeo psovati izdijelivši mi različite prostačke epitete, spominjao mi je mater, govorio da se "gonim u p... materinu" te urlao na mene: "Marš odavde!" - napisala je Snježna u pismu koje je poslala Novom listu

Nisam reagirala osim što sam komentirala kazavši mu: "Bože sačuvaj, čudnog li čovjeka". On je ostao sjedeći i psujući ispred svog štanda, opisuje Snježana W. svoje iskustvo.

- Bilo je tu još mnogo drugih ljudi, ali sam otišla dalje sa svojim sinom, prepričava Snježana, dodajući kako su se ona i njezin sin uspjeli udaljiti nekih 250 do 300 metara i stali ispred semafora čekajući da mogu preći cestu.

​Onda je uslijedio novi šok.

- On je došao nama s leđa i udario mog sina, ošamarivši ga preko uha, dobro ga protresao za uho i odignuo od zemlje...Sin je počeo vrištati od bolova, imala sam osjećaj da je cijeli grad zvučao, oko nas masa ljudi koji su zaprepašteno i šokirano gledali, i s jedne i druge strane semafora.

Taj čovjek se odmah vratio, istog trenutka okrenuo i otišao nazad prema svom štandu. Ja sam uspjela samo viknuti: "Hej, čovječe, što si to uradio, jesi normalan", dok moj sin nije prestajao plakati od šoka i bola.

Krenula sam provjeravati nije li ga uboo nožem ili ga s leđa teže ozlijedio. Istovremeno, očevici su zvali policiju koja je odmah došla pa kad smo krenuli prema štandu, zatekli smo ga kako mirno sjedi.

Policijski službenik mu je prišao i razgovarao s njime, tek mi dobacivši da ga poznaje, ali želim li podnijeti prijavu da o tomu moram osobno odlučiti, ali i pojasnio da počinitelj može biti kažnjen. Kad sam potvrdno odgovorila, policajci su ga priveli u postaju. - stoji u pismu koje je objavio Novi list. 

hr Sun Aug 25 2019 17:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba0ba6fcb557af5ab8b479d/80
Foto: PIXABAY

U tijeku pripreme: Približava se sezona berbe grožđa i proizvodnje vina

Neki poljoprivrednici s imotskog područja nisu baš zadovoljni tijekom dozrijevanja grožđa, dok neki jesu...
Sezona berbe grožđa i proizvodnje vina je pred vratima, a to znači da su vinogradari već krenuli s pripremama...

Čiste se podrumske prostorije, bačve i ostala oprema za preradu, ali se i svakodnevno obilaze vinogradi kako bi se utvrdila zrelost grožđa pa samim tim i početak berbe.
Kada je riječ o Imotskoj krajini, neki poljoprivrednici s ovog područja nisu baš zadovoljni tijekom dozrijevanja grožđa, dok neki jesu. 

Naš sugovornik, Imoćanin, pripada ovoj skupini zadovoljnih te nam kaže kako u njegovom vinogradu berba počinje za 20-ak dana. 

- Grožđe dozrijeva onim tempom kakvim i treba. Ako ostane ovakvo vrijeme, berba bi trebala započeti polovicom 9. mjeseca. Već sada ono se može konzumirati, ali za proizvodnju vina treba pričekati. Ipak treba doći do zadovoljavajućeg odnosa sladora i kiseline u grožđanom soku - kaže nam. 

Ove godine, zbog intenzivnih kiša u 5. mjesecu, vegetacija loze je zakasnila pa, kako kaže, zbog toga dolazi do kasnijeg dozrijevanja, međutim, naš sugovornik ne sumnja u kvalitetu ovogodišnjeg uroda te se veseli uskoro vidjeti rezultate svog mukotrpnog rada tijekom ove godine. 
hr Sun Aug 25 2019 16:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/560836c13bb0d9a2108b4784/80
Foto: FaH

MVEP odbacuje izjavu predsjednika RS Vučića o opravdanosti oružane pobune u RH početkom 1990-ih

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske ocjenjuje krajnje neprihvatljivom jučerašnju izjavu predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, kojom opravdava oružanu pobunu protiv hrvatskih vlasti s ciljem rušenja ustavnopravnog poretka početkom 1990-ih.
Republika Hrvatska odbacuje ovakav pokušaj relativizacije srbijanske odgovornosti za izazivanje oružanog sukoba i agresije na hrvatsko državno područje, koji su rezultat velikosrpske politike Slobodana Miloševića.

O tome jasno govore brojne relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti i Opće skupštine Ujedinjenih naroda, presude Haškoga tribunala, kao i presuda Međunarodnoga suda pravde u Haagu u slučaju hrvatske tužbe za genocid i srbijanske protutužbe.

Upravo pretenzije na miješanje u unutarnje stvari susjedne zemlje čine temeljnu razliku između hrvatske i srbijanske politike, koja nije od jučer. Nasuprot ovakvim srbijanskim pokušajima, Hrvatska je zainteresirana za stabilnost svoga susjedstva i otvorena za prijenos vlastitih iskustva na njegovome putu u Europsku uniju. Ne dopuštamo nepoštivanje činjenice da je Republika Hrvatska suverena i samostalna država, nastala demokratski izraženom voljom naroda i obranjena u nametnutom joj ratu, koja želi razvijati skladne dobrosusjedske odnose sa svim susjednim državama.

Republika Hrvatska jamči najviši stupanj zaštite prava nacionalnih manjina te izgrađuje tolerantno i uključivo društvo utemeljeno na vladavini prava i povjerenju među građanima. Umjesto manipuliranja činjenicama, Hrvatska poziva Srbiju da, sukladno preuzetim obvezama, unaprijedi položaj hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i napusti retoriku koja oživljava poražene projekte i šteti odnosima između dviju susjednih država.
hr Sun Aug 25 2019 14:33:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .