Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e9a19bf29111c2bef8b4600/80

Upoznajte Anu Malbašu, Sinjanku koja je u 'Provjerenom' razotkrila brojne afere, a razotkrila i kadroviranje Bobana i Sanadera u splitskom Domu zdravlja

Prošle je godine Ana otkrila još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja koja sve više sliči na slučaj Doma za starije i nemoćne iz Vukovarske.

Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.


Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?


Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

hr Sun Apr 19 2020 21:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f650ea4daf72dbc9d8b45a7/80
Foto: HGSS TWITTER

HGSS-ovac: 'Zbog našeg pisanja na društvenim mrežama imamo manje intervencija'

Malo tko tako uspješno komunicira na društvenim mrežama kao HGSS, čije se objave često prenose kao vrlo dovitljive. Jadran Kapović kaže kako im je cilj ljude naučiti da uče na tuđim greškama.

Jadran Kapović, osoba koja se krije iza HGSS-ove komunikacije na društvenim mrežama, za N1 je povodom izložbe tweetova HGSS-a kazao kako se oni koji su bili spašavani nikada ne ljute na Tweetove koje o njima pišu, između ostalog - jer nikada ne navode podatke onih koje spase, a osim toga primjećuju smanjenje broja intervencija zahvaljujući komunikaciji na mrežama.

Malo tko tako uspješno komunicira na društvenim mrežama kao HGSS, čije se objave često prenose kao vrlo dovitljive. Jadran Kapović kaže kako im je cilj ljude naučiti da uče na tuđim greškama.

"Javnost je našu komunikaciju prepoznala kao nešto drugačije. I ostale naše aktivnosti su drugačije od drugih, pa je tako naša komunikacija upakirana u jedan satirični i cinični celofan", kazao je.

Kako ljudi to podnesu?

"Nikada ne spominjemo imenom, nacionalnošću ili na bilo koji drugi otkrivajući način one koji su spašeni. Cilj je naučiti ljude da uče na tuđim greškama, da izbjegnu da se nađu sami u takvoj situaciji - cilj je edukativan i proaktivan. Mnogi su nam se i javili nakon spašavanja i zahvalili, nema tu nikakve ljutnje.

Naše poruke i angažman smanjili su broj akcija, stvari o kojima smo tvitali su se drastično smanjile. Uspijevamo smanjiti ako ne broj akcija, onda bar obrasce rizičnog ponašanja", rekao je Jadran Kapović.

Izložba je otvorena od 19. do 25. rujna u prostotu Kreacija, odnosno Uranija na Kvaternikovom trgu 3/3 u Zagrebu.

hr Fri Sep 18 2020 21:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eff6312daf72d1f228b4611/80
Foto: Unsplash

Koronom je trenutno zaraženo 266-ero djece i 29 nastavnika: U samoizolaciji 119 nastavnika i više od 3400 učenika

U treći tjedan nastave ulaze uglavnom zadovoljni. Ako postoje, problemi su najčešće tehničke prirode te oni s maskama
Dva su tjedna prošla od početka nastavne godine u uvjetima epidemije. Trenutačno je koronavirusom zaraženo 266-ero djece i 29 nastavnika. U samoizolaciji je 119 nastavnika i više od 3400 učenika. HRT je provjerio funkcionira li i u praksi ideja da se škole u ovim uvjetima brzo moraju prilagođavati prelascima s jednog na drugi model nastave.

Nova školska godina, nova pravila, novi običaji. Kada pitate danas učenika koji je razred, reći će vam: peti razred A model ili 8. razred B model. A upravo te modele nastave nametnula je epidemiološka situacija. Tako danas  91% škola provodi A model ili nastavu u školi, 8% mještoviti model B i u školi i putem interneta, a manje od 1% model C ili nastavu na daljinu.

- Mi smo krenuli po modelu C online i to je trajalo do 15. rujna, rekla je za HRT Ivanka Finka, ravnateljica OŠ Murterski škoji u Murteru.

Naime jedan djelatnik bio je pozitivan na COVID, a nekoliko nastavnika u samoizolaciji. Sada su prešli na model A - uživo u školi. Najmanji su najzbunjeniji.

- Prošle godine smo mogli i van na odmor i sve, a ove godine moramo dezinficirati ruke i nositi maske na odmoru, kaže Toma, učenik 2. razreda.

U Bjelovarskoj gimnaziji obrnuto, počeli su s A, a nastavili C modelom. Pa promjena.

- Od ponedjeljka ćemo imati mješoviti tip rada, samo nam je jedan razred u samoizolaciji, rekla je Blanka Iličić, ravnateljica Gimnazije Bjelovar.

Mješoviti B model posebno je kreativan. Primjerice, Škola za grafiku ima jednu kombinatoriku, a Agronomska drugu.

- Odlučili smo se za B model što podrazumijeva 3 dana u školi, 2 kod kuće ili 2 dana u školi, a 3 kod kuće, rekao je Dubravko Deželić, ravnatelj Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu.

- Oni se mijenjaju u turnusima od tjedan dana. Skupina A dolazi na nastavu u školu, a grupa B je kod kuće i prati nastavu na daljinu i onda se rotiraju, objasnio je Ivica Marinić, ravnatelj Agronomske škole u Zagrebu.

U školama su kreativni, razredi su na otvorenom, zbornice ispod brajde, dogovori o satnici u šetnji. Uglavnom svi se za sada snalaze. Ministarstvo prima sugestije, dnevno odgovara na desetke upita.

- Još radimo s epidemiolozima da vidimo da li baš treba odmah stavljati cijele razrede u izolaciju ili se to može drugačijim pristupom, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

U treći tjedan nastave ulaze uglavnom zadovoljni. Ako postoje, problemi su najčešće tehničke prirode te oni s maskama.

- Uvijek imate grupu učenika koji promišljaju da COVID ne postoji, da je to izmišljotina i zavjera velikih sila pa imamo s njima razgovore, jer je maska obvezna u zajedničkim prostorijama u hodniku, rekao je Dubravko Deželić, ravnatelj Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu.

A upravo i na školskim hodnicima ova je situacija donijela novinu - obilježen smjer kretanja učenika, a da ne bi bilo bliskih susreta: i kružni tok, javlja HRT.
hr Fri Sep 18 2020 20:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed178f86f2ab8de498b4575/80

Josipa Rimac 29.rujna izlazi na slobodu!

Ovu je informaciju odvjetnica Horvat dobila od same Josipe Rimac koja joj je to javila iz Remetinca.

Lidija Horvat, odvjetnica bivše državne tajnice Josipe Rimac osumnjičene u aferi Vjetroelektrane za RTL je potvrdila: Josipa Rimac 29. rujna izlazi na slobodu.

Naime, to je rok do kojeg moraju još ispitati šest svjedoka.

Ovu je informaciju odvjetnica Horvat dobila od same Josipe Rimac koja joj je to javila iz Remetinca. 

Podsjećamo, bivša državna tajnica i gradonačelnica Knina, Josipa Rimac, je od kraja svibnja u istražnom zatvoru u Remetincu. 

Rimac i još 12 državnih dužnosnika i poduzetnika, u sklopu afere Vjetroelektrane, Uskok od ranije sumnjiči za kaznena djela trgovanja utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, davanje mita i davanje mita za trgovanje utjecajem te primanje mita.

hr Fri Sep 18 2020 18:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f64dc1bdaf72ddb9c8b466e/80

Nestao je vojnik Dragan Zlomislić: Traže ga vojna policija, MUP i HGSS

Za Draženom, koji je djelatnik HV-e, traga se od jučer, a u pretrazi terena u široj zoni mjesta Sloboština, uz djelatnike policije sudjeluju djelatnici Hrvatske vojske, Vojne policije i pripadnici HGSS-a.
U četvrtak 17. rujna 2020., na području Policijske postaje Đakovo, prijavljen je nestanak 28-godišnjeg Dražena Zlomislića koji je tamo boravio, a ima prijavljeno prebivalište na području općine Velika.

Istoga dana u popodnevnim satima, Draženov osobni automobil pronađen je u nedaleko mjesta Sloboština, na području općine Brestovac, dok on nije nađen.

Za Draženom, koji je djelatnik HV-e, traga se od  jučer, a u pretrazi terena u široj zoni mjesta Sloboština, uz djelatnike policije sudjeluju djelatnici Hrvatske vojske, Vojne policije i pripadnici HGSS-a.

Mole se građani ukoliko imaju bilo kakva korisna saznanja o nestaloj osobi da se jave na broj telefona 192, u najbližu policijsku postaju ili da informacije dostave putem mail-a [email protected] ili na [email protected].
hr Fri Sep 18 2020 18:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .