Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5044d7b9e03e51438b456d/80
Foto: PIXABAY

Živimo kraće od europskog prosjeka, pobolijevamo češće, ali barem možemo do liječnika

Statistički ured Europske unije Eurostat ovih dana objedinio je niz podataka vezanih uz kvalitetu života u Uniji, a oni pokazuju da građani Hrvatske uglavnom pobolijevaju i umiru češće od prosjeka, čime se potvrđuje općenit stav u javnosti da kod nas postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete života

Iako su neke od brojki koje navodi Eurostat stare po dvije ili tri godine, radi se o tipu podataka koji se ne mijenjaju bitno iz godine u godinu, tako da usporedbe i brojke uglavnom daju realnu sliku i za danas. - piše tportal

Već i opći podatak o očekivanom trajanju života pokazuje da nam vlastiti način življenja u prosjeku uskraćuje nekoliko godina u odnosu na neke druge države. Tako podatak za 2015. godinu pokazuje da je očekivano trajanje života muškaraca u Hrvatskoj tada bilo tri i pol godine kraće od prosjeka EU-a. Hrvatskim muškarcima se predviđalo prosječno 74,4 godineživota, dok je taj prosjek u EU iznosio 77,9 godina. Na prvi pogled nešto kraći život s domaćim političarima na čelu države možda može izgledati i kao blagoslov, no bez obzira na to, podatak je prije svega indikativan o situaciji u kojoj živimo.

Među članicama EU-a, inače, najdulje očekivano trajanje života imaju muškarci u Švedskoj, u prosjeku 80,4 godine, a društvo im u povlaštenoj grupi onih za koje se očekuje da će živjeti barem 80 godina još čine Španjolci, Talijani i Luksemburžani. Na suprotnoj strani životnog spektra nalaze se Litva i Latvija, čiji muškarci jedini u EU imaju očekivano trajanje života ispod 70 godina, tako da u usporedbi s njima Hrvati mogu biti sasvim zadovoljni.

Otprilike ista situacija važi za žene. Prosjek očekivanog trajanja života u EU bio je 83,3 godine, a u Hrvatskoj 80,5 godina. No za razliku od muškaraca, prosječno trajanje života žena u Hrvatskoj je nešto bliskije onima sa samog dna tablice, odnosno žene u Hrvatskoj u usporedbi s ostalima u Uniji stoje nešto lošije od domaćih muškaraca. Najkraće očekivano trajanje života imaju Bugarke (78,2 godine), Rumunjke (78,7), Mađarice (79) te žiteljice Latvije (79,5) i Litve (79,7). Na vrhu tablice nalaze se Španjolke (85,7) i Francuskinje (85,5 godina).

Među podacima koje navodi Eurostat nalazi se i udio stanovnika starijih od 16 godina koji procjenjuju svoje zdravlje 'dobrim' i 'vrlo dobrim'. Prosječno je to u 2016. godini u EU činilo oko dvije trećine, odnosno 67,6 posto stanovnika. Daleko najviši udio građana koji se osjećaju zdravima ima Irska, u kojoj se tako osjeća njih gotovo 83 posto.

Hrvatska je ispod prosjeka te u njoj nešto manje od tri petine građana (59,2 posto) svoje zdravlje ocjenjuje dobrim, no u podacima za Hrvatsku postoji značajan (i neobjašnjen) skok između 2013. i 2014. godine. Naime u 2013. godini udio domaćih građana koji se izjašnjavao da je bio dobra zdravlja iznosio je 46,6 posto, da bi 2014. on naglo skočio na 58,1 posto, odnosno na otprilike sadašnju razinu. Eurostat, nažalost, ne navodi razloge tog naglog skoka.

Sadašnje zdravlje, odnosno ono za koje su dostupni posljednji podaci, otprilike nam je na razini stanovnika Mađarske, u kojoj se zdravima osjeća 59,6 posto stanovnika, Češke (60,4 posto) i Poljske (58,5 posto), dok smo u usporedbi sa susjednom Slovenijom nešto slabiji jer je tamo dobrog i vrlo dobrog zdravlja 64,5 posto građana. Unutar EU-a situacija je najlošija u Litvi, Latviji i Portugalu, u kojima su udjeli onih koji se osjećaju zdravo manji od 50 posto, odnosno na razini na kojoj smo bili i mi prije neobjašnjivog skoka.

O (lošem) zdravlju govori i podatak o broju osoba mlađih od 65 godina umrlih zbog kroničnih bolesti. U prosjeku je u Uniji na 100.000 stanovnika 2014. godine takvih bilo 123,3, dok ih je u Hrvatskoj tada bilo gotovo 50 posto više, odnosno 181,5. Susjedna Slovenija je s brojkom od 128,1 bila puno bliže europskom prosjeku, dok se najmanje smrti od kroničnih bolesti bilježilo u Švedskoj (83,5), na Cipru (85,1), u Italiji (88,3), Luksemburgu(95,9), Španjolskoj (97,4) i Nizozemskoj (98,7).

Hrvatska nije među najgorima u EU po smrtnosti od kroničnih bolesti

Hrvatska ipak nije bila među najgorima jer je smrtnost bila bitno viša u Mađarskoj, u kojoj je prosjek iznosio 258 osoba na 100 tisuća stanovnika, a društvo u tom dijelu ljestvice susjedima su radili još i Rumunjska (233,8), Litva (226,7), Latvija (227,6) te Bugarska s prosjekom od 205,7. U cijeloj Uniji prosjekom od 194,5 umrlih najbliže nam je bila Slovačka.

Uz smrtnost od kroničnih bolesti, u Hrvatskoj se u odnosu na prosjek EU-a češće umire i od ozljeda na radu i u prometu. Podaci pokazuju da je prosjek poginulih u prometnim nesrećama 2015. godine u EU iznosio 5,1 ljudi na svakih 100 stanovnika. U Hrvatskoj je ta brojka tada bila bitno viša i iznosila je 8,3, jednako kao i u Litvi i tek nešto niže od Bugarske (9,9), Rumunjske(9,6) i Latvije (9,5). Susjedna Slovenija imala je u prosjeku 5,8 poginulih, a prosječno najmanje mrtvih u prometu imali su Malta (2,5), Švedska (2,6) i Velika Britanija (2,8).

U Hrvatskoj se u odnosu na prosjek EU-a češće umire i od ozljeda na radu i u prometu

Situacija na poslu je bila slična situaciji u prometu: u Hrvatskoj je 2015. na 100 tisuća zaposlenih u prosjeku pogibalo 2,16 ljudi, dok je prosjek cjelokupne Unije iznosio 1,81. Najmanje nesreća na radu bilo je u Nizozemskoj (0,5), Švedskoj (0,73), Velikoj Britaniji (0,83) te Njemačkoj(0,97). Hrvati ipak na poslu nisu stradavali tako često kao Rumunji, čiji prosjek iznosi 5,56 poginulih na 100 tisuća zaposlenih, a naša je situacija bila čak nešto bolja od one u susjednoj Sloveniji (2,79) i nedalekoj Austriji (3,23).

Ako nas nešto može barem malo utješiti kad je u pitanju kvaliteta života, to je da sve to proživljavamo u relativnoj tišini i miru. Među parametrima kojima EU procjenjuje životnu kvalitetu građana nalazi se i udio stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima je bučno. Eurostat pokazuje da je 2016. u Uniji prosječno 17,9 posto stanovništva obitavalo u bučnoj okolini, a Hrvatska i Irska bile su jedine članice u kojima je taj udio bio manji od 10 posto, odnosno u Irskoj je to bilo 7,9 posto stanovnika, a u Hrvatskoj 8,5 posto. U susjednoj Sloveniji taj udio je već viši i iznosi 13,4 posto, a najviše se stanovnika bori s bukom na Malti (26,1 posto) te u Njemačkoj i Nizozemskoj (redom 25,1 posto i 24,9 posto).

Jednako tako, mada od kroničnih bolesti umiremo češće od prosjeka, o tim bolestima barem redovito obavještavamo svoje liječnike. Podaci Eurostata govore da se 2016. godine samo 1,7 posto domaćeg stanovništva starijeg od 16 godina požalilo da nije moglo dobiti medicinski pregled ili njegu, dok taj udio u EU iznosi prosječnih 2,6 posto. Taj parametar je u Hrvatskoj jedan od rijetkih koji iz godine u godinu bilježi poboljšanje te je na sadašnju razinu skliznuo sa 6,3 posto, koliko je iznosio 2010. godine. Najteže u Uniji medicinsku pomoć dobivaju Estonci te ih više od 15 posto procjenjuje da nisu primili potrebnu njegu, a gotovo jednako loša situacija je u Grčkoj (13,1 posto). Na drugom kraju ljestvice nalaze se Austrija i Nizozemska, u kojima se samo 0,2 posto stanovnika može požaliti na izostanak zdravstvene pomoći.

Sukus podataka koje je objavio Eurostat taj je da živimo kraće od prosjeka EU-a, lošijeg smo zdravlja, često odlazimo liječniku, na poslu i u prometu pogibamo češće nego većina stanovništva u Uniji, ali barem imamo mir i tišinu. Da čovjek vrisne. - prenosi tportal

hr Sun Feb 18 2018 17:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2be3002af47ff3268b4d04/80
Foto: PIXABAY

Split: 'Zbog prevencije provala u stanove ne otvarajte vrata nepoznatim osobama'

Danas tijekom dana u PU Splitsko-Dalmatinskoj zaprimili su nekoliko dojava o provalama i pokušaju provala u stanove na području Splita. Policijski službenici su po zaprimljenim dojavama izašli na mjesto događaja, započeli s kriminalističkim istraživanjima u cilju identificiranja, pronalaska i procesuiranja počinitelja ovih kaznenih djela.

S obzirom na to da će neki građani tijekom nadolazećih blagdana i produženog vikenda otići na put, iz policije još jednom skreću pozornost na značaj samozaštitnog ponašanja radi čega ističu nekoliko korisnih savjeta za građane:

-Ni najbolje brave nisu učinkovite ako ih ne zaključavamo

-Kad napuštate stan zaključavajte i protuprovalna vrata ukoliko ih imate,

-Vrijedne predmete ne ostavljajte na vidljivim i lako dostupnim mjestima,

-Zapišite identifikacijske oznake vrijednih predmeta ili ih fotografirajte jer to povećava mogućnost preciznog opisa i povrata ako budu otuđeni,

-Upozorite vama bliske starije osobe i djecu koji ostaju sami kod kuće da ne otvaraju vrata nepoznatim osobama,

-Razmislite o ugradnji druge cilindrične brave u ravnini vanjske plohe vrata      

-Budite solidaran susjed, vodite računa i o tuđoj imovini

Pozivamo građane da svoja zapažanja o sumnjivim osobama ili događajima odmah prijave policiji na besplatan broj 192.

hr Thu Jun 21 2018 19:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bc0bc2af47fdb428b45e2/80
Foto: PIXABAY

Iritantne krvopije izluđuju Šibenčane: 'Nikad ih nije bilo ovoliko, otjerat će mi turiste'

Iritantne krvopije ovih dana izluđuju Šibenčane i njihove goste jer zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta iz tvrtke AS Eko nisu mogli zaprašiti grad pa su se komarci masovno nakotili. No, kako doznajemo od direktora te tvrtke Damira Vrvila, grad će napokon zaprašiti večeras.

- Komarce u zadnje vrijeme nismo mogli uništavati zbog jakog vjetra i kiše koja je padala, ali večeras ćemo zaprašiti cijelo područje grada – kazao nam je Vrvilo.

Komarci su se masovno nakotili jer je tijekom ove godine palo dosta kiše, a Vrvilo napominje da su najezdi doprinijeli i sami građani.

- Građani sami produciraju komarce, a poslije se bune da ih ima previše. Na primjer, hermetički otvorene septičke jame su pravo leglo za komarce, kao i odbačene posude, bačve, gume ili začepljeni oluci na krovovima gdje se skuplja voda. Također, veliki problem je i zapuštena vegetacija. Komarac je sićušno biće iznimno osjetljivo na suhoću zraka, a vegetacija im služi kao sklonište iz sunca – napominje Vrvilo.

Svim građanima zato savjetuje da očiste vegetaciju oko svojih domova, uklone odbačene posude i gume te hermetički zatvore septičke jame jer, ako se drže tih osnovnih pravila, komaraca će biti osjetno manje, piše Šibenik.in

- Mi zaprašujemo grad čim nam to vrijeme dopusti. Sredstvima koja su ekološki prihvatljiva uništavamo leteće komarce, a imamo i larvacidnu metodu kojom uništavamo i ličinke. No, komaraca uvijek ima. Ženka koja se nahranila krvlju nakon toga polaže jaja i za 10 do 15 dana izležu se novi – pojašnjava Vrvilo.

Komaraca najviše ima na području Šubićevca, što je logično s obzirom na bujnu vegetaciju u zapuštenoj park-šumi, a iritantne krvopije sinoć su dosađivali i posjetiteljima koji su došli pogledati film na tvrđavu Barone.

 Na komarce su nam se  požalili i stanovnici u samom centru grada. 

- Izluđuju me danima. Te male leteće krvopije ponašaju se poput pravih drakula, sišu te koliko god mogu. Potrošio sam tri bočice Autana, ali ništa nije pomoglo! Ne mogu spavati, ni živjeti od prokletih krvopija. Što je najgore od svega, otjerat će mi turiste koji mi dolaze godinama. Nikad tih komaraca nije bilo ovoliko  – požalio nam se jedan Šibenčanin koji živi na Gorici. 

Bilo kako bilo, nakon večerašnjeg zaprašivanja, trebalo bi ih biti znatno manje. 

hr Thu Jun 21 2018 17:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bbde02af47f153d8b47a6/80
Foto: Grad Split

Zamjenik gradonačelnika pozdravio kadete japanske Obalne straže na putu oko svijeta

Zamjenik gradonačelnika Nino Vela primio je danas veleposlanika Japana u Hrvatskoj, Keijia Takiguchija i kapetana Hironobua Tonozakija, zapovjednika broda Japanske obalne straže „Kojima“ koji se nalazi u višednevnoj posjeti gradu Split i Hrvatskoj ratnoj mornarici.
Zamjenik Vela izrazio je dobrodošlicu gostima kazavši da je Hrvatska, premda teritorijalno mala, zemlja velike pomorske povijesti i tradicije. 

„Stoljećima hrvatski pomorci povezuju svoju domovinu sa svijetom. Naši pomorci i danas plove dalekim morima svijeta, a mnogi od njih rade i na japanskim brodovima. Pratim vašu reprezentaciju na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Želja mi je da se hrvatska i japanska reprezentacija susretnu u polufinalu. Na nogometnom prvenstvu u Francuskoj, 1998. godine, Hrvatska je pobijedila Japan s rezultatom 1:0“, kazao je, među ostalim, Vela najavivši skoru uspostavu prijateljstva Splita i jednog od japanskih gradova. 

Kapetan Tonozaki izvijestio je zamjenika gradonačelnika kako se brod „Kojima“ nalazi na putu oko svijeta te da je Split jedina europska luka gdje će pristati. „27. travnja smo s kadetima isplovili iz Hirošime, prošli kroz Panamski kanal, posjetili Baltimore i dalje nastavili preko Atlantika, kroz Gibraltar do Splita.

Nakon što se vratimo kući, naši kadeti postaju pripadnici Obalne straže. Plovidba će ukupno trajati 99 dana i preplovit ćemo 25 tisuća milja“, istaknuo je zapovjednik 140 metara dugog školskog broda „Kojima“ koji je do 25. lipnja privezan u luci Lora.
hr Thu Jun 21 2018 17:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b28bdcc2af47f163d8b4676/80

Očajna Cesareova teta tvrdi: 'Dječak preko mobitela preklinje majku da dođe po njega, a otac ne želi reći gdje su'

Nakon što je Nina Kuluz sa sestrom Vanjom doputovala u Italiju, agonija majke i dalje ne prestaje. Naime, kako nam je Nina rekla, još nije vidjela svog devetogodišnjeg sina, usprkos svom trudu da dođe do njega. Ona i Cesare su se telefonski čuli u posljednja dva dana, ali otac, tvrdi Nina, ne želi reći gdje se nalazi s njihovim sinom.

"Cesare je dva puta u posljednja dva dana nazvao mamu. Oba puta samo je ponavljao da dođe po njega, opisivao do u detalja stan gdje se nalaze kako bi ga ona mogla naći", rekla nam je dječakova teta Vanja Kuluz.

Danas ujutro očajne sestre su bile u talijanskom Centru za socijalnu skrb, gdje su odlučile potražiti pomoć. I policija je pokušala kontaktirati Alessandra Avenatija, ali se ne javlja, kaže nam Kuluz, piše 100posto.hr

"Avenati je nazvao Ninu dok smo bili u Centru za socijalnu skrb u Torinu i rekao joj je da su otputovali i da joj neće dati da vidi malog niti da ga čuje... U pozadini smo čuli dječaka kako urla i plače. Djelatnica Centra je sve čula i jedini komentar je da ona ne zna da je to Cesare", rekla nam je Vanja Kuluz.

Nina Avenatija stalno zove i šalje mu poruke da želi vidjeti sina. 

"Ne vidim kako misli izgraditi zdrav odnos sa sinom nakon nasilnog odvođenja i sadašnje zabrane da vidi svoju mamu i onemogućavanja da se čuju, osim kad on to odluči a ne kad dijete poželi čuti i vidjeti svoju mamu. Tu su u istom gradu a on im ne dozvoljava kontakt", kaže nam teta.

Ovo što se događa u jednu ruku u skladu s očekivanja, dodaje, jer je sud davno konstatirao kako otac nije spreman uložiti nikakav napor da djetetu u Italiji osigura nazočnost mame, premda je u medijima i na društvenim mrežama govorio suprotno.

"To nije otmica jer on ima skrbništvo nad djetetom, ali s obzirom u kakvom stanju ga je odveo i nasilno isčupao i s obzirom na nalaze i što proživljava tražit ćemo da ga što prije lociraju i utvrde u kakvom je stanju. Svi su ponavljali da je za ublažavanje traume potrebna prisutnost majke, a sad imamo situaciju gdje otac ne želi majci ni blizu iako dijete pati", rekla nam je teta.

Kontaktirali smo odvjetnika Nine Kuluz Mišu Živaljića koji nam je rekao: "Ako joj otac bude branio viđanja, tražit ćemo od suda privremenu mjeru da joj omogući kontakte s djetetom". 

"19. lipnja je naprasno izbrisano osam godina Cesarevog života. Iščupan je iz majčinog zagrljaja i odveden bos bez ičega, nije imao priliku ponijeti sa sobom ništa što je njemu blisko. Ni najdražu igračku ili knjigu. Njegovi baba i dida, njegova maca, prijatelji... Idući tjedan mu prijatelji odlaze po svoje svjedodžbe, a njegova pohvalnica ga čeka", rekla nam je u suzama Vanja Kuluz.

hr Thu Jun 21 2018 16:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .