Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

Očekuje se rast BDP-a u prvom tromjesečju za više od 2 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2018.

Ponajviše zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji, procjenjuje se da je rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine bio brži nego u prethodnom kvartalu, no makroekonomisti upozoravaju da uteg predstavlja slabost industrijske proizvodnje i izvoza roba.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto.

Bit će to već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.

„Nakon podbačaja rasta u posljednjem kvartalu 2017. od tek 2 posto godišnje, trenutno dostupne objave ekonomskih indikatora upućuju na nešto snažniji rast”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osobna potrošnja najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 43 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Doduše, to je nešto sporije u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom kvartalu, no „ponovno bi najznačajniji doprinos rastu BDP-a trebao doći od rasta potrošnje kućanstava, potaknutog prije svega visokim optimizmom potrošača, ali i ranijim terminom uskrsnih praznika te prebacivanjem dijela kupnje vozila s kraja prošle na početak ove godine", navodi se u anketi Hine.

A optimizam potrošača podržan je, među ostalim, rastom plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.253 kune, što je realno 2,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec.

Potrošnju podržava i turizam, premda je njegov utjecaj u prvom tromjesečju znatno manji nego u kasnijim, turistički udarnim kvartalima.

Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 2 milijuna noćenja, što je 22,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Slabost robnog izvoza

Dulje vrijeme pozitivno je na gospodarstvo utjecao rast izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme izvoz je posustao.

Prvi podaci DZS-a pokazuju da je od siječnja do kraja ožujka robni izvoz pao za 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 6,6 posto, na 41,7 milijardi kuna.

Zbog toga je trgovinski deficit u prva tri mjeseca dosegnuo 17,4 milijarde kuna, naspram 13,8 milijardi u istom lanjskom razdoblju.

"Pad izvoza, u kombinaciji sa solidnom jednoznamenkastom stopom rasta uvoza, rezultirao je širenjem deficita robne razmjene, što implicira nastavak negativne izvedbe neto izvoza rastu", navodi jedan od makroekonomista.

Osim izvoza, u anketi makroekonomisti ističu i slabost industrijske proizvodnje.

„Izvoz je podbacio, što je uteg za ukupni rast, dok je rast industrijske proizvodnje nizak, ali pozitivan”, navodi jedan od makroekonomista.

Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije u odnosu na 1,9-postotni rast u cijeloj prošloj godini.

Prisutan „je još uvijek učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i investicija", navodi jedan od makroekonomista.

Nastavljen rast investicija

I dok je proizvodnja praktično stagniralamakroekonomisti procjenjuju da je u prvom tromjesečju nastavljen rast investicija, već 11. kvartal zaredom.

„Pozitivan doprinos BDP-u će vjerojatno doći od strane javne potrošnje, s obzirom da su rashodi konsolidirane središnje države u prvom kvartalu porasli za nešto više od 4 posto, te vjerojatno investicija, i to prvenstveno privatnog sektora (turizam), iako je tu komponentu najteže ocijeniti”, navodi jedan od makroekonomista.

U 2018. usporavanje

Procjene za prvo tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je poraslo 2,8 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,8 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB), pak, u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, a na istoj stopi rasta Vlada je temeljila proračun za ovu godinu.

U proljetnim prognozama Europska komisija procijenila je, pak, da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Svjetska banka procjenjuje da će rast iznositi 2,6 posto.

„Glavni pokretač rasta i ove godine ostat će osobna potrošnja, ali uz blago usporavanje dinamike. Naravno, još jedna uspješna turistička sezona podržat će raspoloživi dohodak i izvoz usluga, ali će i uzrokovati nastavak rasta uvoza, umanjujući pozitivne učinke izvoza. Investicije, a osobito javne, bi trebale ubrzati svoj rast, ali nedostatnost administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz EU fondova predstavlja popriličan rizik takvim projekcijama”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

hr Sun May 27 2018 08:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b741b66cb557a234f8b4ed9/80
Foto: Pixabay

Cijene nekretnina u Hrvatskoj ubrzano rastu, pravi "boom" tek slijedi

Gledajući županije u kojima se nekretnine najviše pretražuju, Grad Zagreb je na prvom mjestu, dok se odmah iza njega nalaze Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, te Zadarska županija

Prema istraživanju Njuškala provedenom na uzorku od 156 tisuća aktivnih oglasa nekretnina, cijene istih u Hrvatskoj na godišnjoj razini ubrzano rastu, pa su tako više za 4 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Stanovi su, uspoređujemo li aktualne podatke s istim mjesecom prošle godine, poskupili za 6 i pol posto, dok su kuće skuplje za čak 4 posto. No, novost je da su cijene u srpnju ove godine prestigle one iz 2011. godine, što nas dovodi do zaključka da je kriza u sektoru nekretnina RH daleko iza nas i da nam možda predstoji pravi cjenovni „boom“ u skoroj budućnosti.

Gledajući županije u kojima se nekretnine najviše pretražuju, Grad Zagreb je na prvom mjestu, dok se odmah iza njega nalaze Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, te Zadarska županija.

Cijene stanova u najvećim hrvatskim gradovima u posljednjih godinu dana bilježe ubrzani rast. Tako u Zagrebu trenutna prosječna cijena kvadrata stana iznosi 1.873 eura i za 9 posto je viša u odnosu na isti period prošle godine. Najveći godišnji rast cijena stanova u Hrvatskoj, kao i očekivano, zabilježen je u Dubrovniku. Tamo prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosi 3.643 eura, i za 18 posto je viša u odnosu na prošlu godinu. Prosječna cijena kvadrata kuće u Dubrovniku rasla je za 4 posto na godišnjoj razini i trenutno iznosi 4.684 eura.

Pogledamo li ostale gradove, zanimljiv je rast cijena stanova u Splitu za 11 posto te u Puli za gotovo 12 posto. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Splitu iznosi 2.665 eura, dok je u Puli ona 1.570 eura. Osijek je i dalje jedan od gradova u kojemu cijene nekretnina stagniraju, pa je tako u srpnju prosječna tražena cijena tamo bila 942 eura.

Kvadrat stana u Hrvatskoj je 38 posto skuplji od kvadrata kuće. Tako je u Zagrebu kvadrat kuće bilježio rast od tek 1 posto na godišnjoj razini, dok su u Osijeku i Zadru cijene ostale na razini prošlogodišnjih. Najveći godišnji rast cijena kvadrata kuća u Hrvatskoj od većih gradova zabilježen je u Splitu i iznosio je čak 13 posto.

Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zadru iznosi 2.027 eura i za 11 posto je viša u odnosu na prošlu godinu, dok istovremeno prosječna cijena kvadrata kuće stagnira i iznosi 1.485 eura. U pravilu veću cijenu postižu nekretnine na obali i u Zagrebu, dok u Slavoniji bilježimo najniže cijene nekretnina, pa je tako npr. u Slavonskom Brodu prosječna cijena kvadrata stana 801 euro, dok je prosječna cijena kvadrata kuće 643 eura. Još povoljniji su Vinkovci, gdje za kvadrat stana ćete u prosjeku trebati izdvojiti 710 eura, dok je prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem oko 200 eura povoljnija od stana.

hr Wed Aug 15 2018 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b712248cb557a27688b47b7/80
Foto: PIXABAY

Tvrtka Crocs zatvara sve svoje tvornice i 132 dućana do kraja godine

Crocs je priopćio kako u ovoj godini očekuje fiskalni prihod od oko 1,02 milijarde dolara, nešto manje od očekivanih 1,05 milijardi.

Tvrtka Crocs najavila je prodaju svoje posljednje dvije tvornice radi poboljšanja profitabilnosti kao i odlazak šefa financija iduće godine, piše Daily Mail.

Američki proizvođač obuće potvrdio je da će zatvoriti tvornice u Meksiku i Italiji, prenosi poslovni.hr

Crocs je dosad zatvorio 28 od svojih 558 trgovina, a do kraja godine planiraju zatvoriti njih još 132. Još nije objavljeno gdje će se ubuduće proizvoditi Crocsice.

Crocs je priopćio kako u ovoj godini očekuje fiskalni prihod od oko 1,02 milijarde dolara, nešto manje od očekivanih 1,05 milijardi.

hr Mon Aug 13 2018 08:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5333cb2c179942a8717b2536/80

U posljednje dvije godine promet na Facebooku se prepolovio

Kako stoji u izvješću Forbesa, sve više mladih odustaje od Facebooka, a navode i razloge zbog kojih dolazi do takve situacije

Nekan najpopularnija društvena mreža Facebook ovih se dana suočava s najvećom krizom od svog osnutka. 

Naime, prema pisanju američkog poslovnog magazina Forbes, Facebook u ovim trenucima bilježi 4,7 milijardi mjesečnih pregleda, što je upola manje nego prije dvije godine. 

2016. popularna društvena mreža bilježila je 8,5 milijardi pregleda mjesečno. Također, bila je druga najposjećenija stranica na internetu, odmah iza Googlea, koji je nedodirljiv na prvom mjestu. 

Kako stoji u izvješću Forbesa, sve više mladih odustaje od Facebooka, a navode i razloge zbog kojih dolazi do takve situacije. 

Jedan od glavnih je što sve više ljudi starije životne dobi otvara profile na Facebooku, pa njihova djece zatvaraju profile. Gotovo tri milijuna Europljanamlađih od 25 godina ugasilo je svoje profile nakon što su njihovi roditelji pristupili Facebooku. 

Podsjetimo, Facebook je u srpnju izgubio 120 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo jednom danu, a to je šefa Marka Zuckerbega osobno stajalo 17 milijardi dolara, procjenjuje Guardian.

Druge platforme koriste pogrešne korake svojih konkurenata, pa tako YouTube s 4,5 milijardi mjesečnih pregleda prijeti Facebooku na drugom mjestu. Prvi je i dalje Google s 15,2 milijardi posjeta mjesečno., pišu Vijesti


hr Sun Aug 12 2018 17:51:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/56977e7212953f3e048b45a0/80
Foto: Ilustracija Google

U zadarskim restoranima osjetno manje gostiju

Iz Ministarstva turizma stižu brojke o sve više turista na obali. No, s njima se ne slažu ugostitelji. Ova godina, tvrde, prema potrošnji lošija je od lanjske i to zato jer je osjetno manji broj turista.

A i oni koji borave na obali rijetko se daju nasamariti visokim cijenama. Na gotovo svakoj destinaciji može se pronaći hrana za svačiji džep. Provjerili smo što to turisti biraju u Zadru.

U kuhinji vrhunskog zadarskog restorana fete gofa s bombonima od punjenih maslina i tortelini od burate punjeni sirom i limunskom travom u kremi od tikvica pripremaju se za klijentelu koja dolazi po doživljaj vrhunskih okusa Dalmacije, prenosi eZadar.hr

"Stranci ovdje dolaze ili po preporuci ili zbog toga što smo jedni od recimo restorana više klase u ovome gradu. Žele se dobro osjećati, žele imati adekvatnu i uslugu i ponudu pa im nije problem cijena", pojašnjava Sandra Petričić, voditeljica restorana "Kornat".

Ali, klijentelu koja će izdvojiti od 120 do 220 kuna za glavno jelo nemaju svi gradski restorani. U onima koji su cjenovno u srednjoj kategoriji, osjetan je, kažu, pad gostiju u odnosu na prošlu godinu, a i jela se češće biraju prema cijeni.

"Mi smo specijalizirani za tjestenine. Sva tjestenina koja se radi ovdje radi se ručno i znači to nam je baza. To ide najbolje, a definitivno umaci koji su jeftinijeg cjenovnog ranga idu puno bolje nego skuplji", ocijenio je Marko Valković, voditelj restorana"Pašta&svašta".

Ove im godine dobro ide i popularni brunch - razne salate i američke palačinke koje stoje od 40 do 60 kuna.

"Odlična je cijena za ono što dobijemo. Vidjeli smo da nude brunch i od tada dolazimo ovdje svaki dan jesti brunch", kaže Basil iz Švicarske.

"Jeftinije je nego u Italiji", zaključuje Valentina iz Italije.

A u najjeftiniju kategoriju hrane, koja je možda i najčešći izbor turista, pogotovo preko dana, ide ulični fast food.

"Nemam puno vremena, a sad mi je i vruće sjesti negdje i jesti. Radije u restoran idem uvečer jesti sva tipična jela, također i ribu i morsku hranu", rekao je Renato iz Italije za Vijesti.hr.

Zadarska specifičnost ipak je u tome što se najjeftinija hrana jede u glavnoj gradskoj ulici zbog koje se Kalelarga često naziva i "pizza cut ulicom".

hr Thu Aug 09 2018 09:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .