Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

Očekuje se rast BDP-a u prvom tromjesečju za više od 2 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2018.

Ponajviše zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji, procjenjuje se da je rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine bio brži nego u prethodnom kvartalu, no makroekonomisti upozoravaju da uteg predstavlja slabost industrijske proizvodnje i izvoza roba.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto.

Bit će to već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.

„Nakon podbačaja rasta u posljednjem kvartalu 2017. od tek 2 posto godišnje, trenutno dostupne objave ekonomskih indikatora upućuju na nešto snažniji rast”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osobna potrošnja najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 43 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Doduše, to je nešto sporije u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom kvartalu, no „ponovno bi najznačajniji doprinos rastu BDP-a trebao doći od rasta potrošnje kućanstava, potaknutog prije svega visokim optimizmom potrošača, ali i ranijim terminom uskrsnih praznika te prebacivanjem dijela kupnje vozila s kraja prošle na početak ove godine", navodi se u anketi Hine.

A optimizam potrošača podržan je, među ostalim, rastom plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.253 kune, što je realno 2,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec.

Potrošnju podržava i turizam, premda je njegov utjecaj u prvom tromjesečju znatno manji nego u kasnijim, turistički udarnim kvartalima.

Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 2 milijuna noćenja, što je 22,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Slabost robnog izvoza

Dulje vrijeme pozitivno je na gospodarstvo utjecao rast izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme izvoz je posustao.

Prvi podaci DZS-a pokazuju da je od siječnja do kraja ožujka robni izvoz pao za 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 6,6 posto, na 41,7 milijardi kuna.

Zbog toga je trgovinski deficit u prva tri mjeseca dosegnuo 17,4 milijarde kuna, naspram 13,8 milijardi u istom lanjskom razdoblju.

"Pad izvoza, u kombinaciji sa solidnom jednoznamenkastom stopom rasta uvoza, rezultirao je širenjem deficita robne razmjene, što implicira nastavak negativne izvedbe neto izvoza rastu", navodi jedan od makroekonomista.

Osim izvoza, u anketi makroekonomisti ističu i slabost industrijske proizvodnje.

„Izvoz je podbacio, što je uteg za ukupni rast, dok je rast industrijske proizvodnje nizak, ali pozitivan”, navodi jedan od makroekonomista.

Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije u odnosu na 1,9-postotni rast u cijeloj prošloj godini.

Prisutan „je još uvijek učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i investicija", navodi jedan od makroekonomista.

Nastavljen rast investicija

I dok je proizvodnja praktično stagniralamakroekonomisti procjenjuju da je u prvom tromjesečju nastavljen rast investicija, već 11. kvartal zaredom.

„Pozitivan doprinos BDP-u će vjerojatno doći od strane javne potrošnje, s obzirom da su rashodi konsolidirane središnje države u prvom kvartalu porasli za nešto više od 4 posto, te vjerojatno investicija, i to prvenstveno privatnog sektora (turizam), iako je tu komponentu najteže ocijeniti”, navodi jedan od makroekonomista.

U 2018. usporavanje

Procjene za prvo tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je poraslo 2,8 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,8 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB), pak, u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, a na istoj stopi rasta Vlada je temeljila proračun za ovu godinu.

U proljetnim prognozama Europska komisija procijenila je, pak, da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Svjetska banka procjenjuje da će rast iznositi 2,6 posto.

„Glavni pokretač rasta i ove godine ostat će osobna potrošnja, ali uz blago usporavanje dinamike. Naravno, još jedna uspješna turistička sezona podržat će raspoloživi dohodak i izvoz usluga, ali će i uzrokovati nastavak rasta uvoza, umanjujući pozitivne učinke izvoza. Investicije, a osobito javne, bi trebale ubrzati svoj rast, ali nedostatnost administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz EU fondova predstavlja popriličan rizik takvim projekcijama”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

hr Sun May 27 2018 08:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bcdde930e49386c098b47a1/80
Foto: Tehnika

Odgađa se otvaranje prvog Marriott hotela u Hrvatskoj: " I cijeli Split je na gubitku"

Do kraja mjeseca, očekuje se rješenje suda kojim će biti definiran poslovni status dioničkog društva Tehnika, desetljećima jedne od vodećih građevinskih tvrtki za visokogradnju na domaćem i inozemnim tržištima

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Kohorst jučer je posjetio „Dalmatia Tower“ u izgradnji, u kojem će se smjestiti prvi Marriott hotel u Hrvatskoj. Ovog tjedna očekuje se i rješenje suda o sudbini glavnog izvođača na objektu, tvrtke Tehnika d.d., nakon čega će biti poznato nastavljaju li s realizacijom najvišeg objekta u Hrvatskoj ili će posao preuzeti drugi izvođač. 

- Žao nam je zbog situacije u kojoj se Tehnika našla, suradnja je bila vrlo korektna, no mi želimo završiti projekt u što kraćem roku. Sa svakim danom koji prolazi ne samo naša tvrtka, nego je i cijeli Split na gubitku zbog otvorenog gradilišta koje se nalazi na samom ulazu u grad. Unatoč poslovnim problemima, s glavnim izvođačem radova još uvijek imamo obvezujući ugovor o gradnji što nas je dovelo u situaciju da će umjesto u sezoni 2019., prvi hrvatski Marriott prve goste primiti u sezoni 2020. godine. – izjavio je Josip Komar, predsjednik Uprave tvrtke investitora, Westgate Tower d.o.o.

Kako je riječ o prvom direktnom ulaganju tvrtke Marriott International u Hrvatskoj, jučer je u obilazak gradilišta stigao i Veleposlanik SAD-a u RH Robert Kohorst. U pratnji g. Komara i Marija Grabovca, direktora razvoja Westgate Tower d.o.o., Veleposlanik je obišao postojeći toranj i gradilište Dalmatia Tower-a, izrazivši zadovoljstvo viđenim i osobnu podršku investitoru.

Do kraja mjeseca, očekuje se rješenje suda kojim će biti definiran poslovni status dioničkog društva Tehnika, desetljećima jedne od vodećih građevinskih tvrtki za visokogradnju na domaćem i inozemnim tržištima. „Razgovaramo i s drugim, potencijalnim izvođačem radova u slučaju njihove duže nemogućnosti nastavka gradnje. S postojećim ili novim izvođačem, gradnja se nastavlja u studenom.“ – odgovorio je Komar na pitanje što će se dogoditi u slučaju da ishod za poslovanje Tehnike ne bude pozitivan.

Kao što je već poznato, projekt „Vrata Splita“ sastoji se od dva objekta od kojih prvi ima prizemlje i 12 etaža i trenutačno je sjedište integrirane OTP Banke Hrvatska. Drugi toranj će se sastojat od prizemlja i 27 katova te s ukupnih 115 metara bit će najviša građevina u Hrvatskoj. Courtyard by Marriott, business brend priznate svjetske grupacije Marriott International smjestit će se na višim katovima, od 16. do 26., te će svaka od 190 soba i četiri apartmana imati pogled na more. U planu su i konferencijski sadržaji na zasebnoj etaži, wellness s teretanom, ugostiteljski sadržaji te vidikovac za građane i posjetitelje, na samom vrhu tornja. 

hr Mon Oct 22 2018 16:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5499111e179942dc707d3294/80
Foto: Tea Cimaš / CROPIX

Apel poslodavaca nakon što je Hrvatska pala iza Srbije: Trebamo hitne promjene

Nakon što je objavljeno izvješće o globalnoj konkurentnosti po kojem je Hrvatska pala čak iz Srbije, poslodavci su naglasili potrebu za što hitnijim promjenama kako bi se gospodarstvo konačno pokrenulo. U suprotnom, Hrvatsku čeka nastavak agonije, sve veća neatraktivnost za ulaganja, odsutnost s globalnih tržišta, nastavak odlaska radnika u najboljim godinama, kao i daljnji gubitak političke relevantnosti

Podsjetimo, Hrvatska je prema ljestvici Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) pomaknuta za 6 mjesta, sa 74. na 68. mjesto, ali isključivo zbog nove metodologije, kao i uvrštenja novih triju zemalja na popis. Ocijenjena je s istom ocjenom kao i prošle godine - 60,1.

I dok je Hrvatskoj konkurentnost ostala nepromijenjena, Srbija ju je po njoj prešišala, podignuvši se sa 78. mjesta prošle godine, na 65. u ovoj. Hrvatska gleda u leđa i većini nekadašnjih zemalja iza Željezne zavjese - Rusiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Litvi, Latviji i Estoniji, piše index.hr

Poslovna klima loša zbog prevelike regulacije svega i svačeg

Za poslodavca i predstavnika Udruge poreznih obveznika Lipa Davora Huića pad na ljestvici konkurentnosti definitivno se tiče poslovne klime u Hrvatskoj.

"Zaostajemo jer nismo privlačno mjesto za ulaganje", naveo je za Index.

Država se previše miješa u tržišnu utakmicu

Najveći problem zbog čega je Hrvatska nekonkurentna je prevelika regulacija, odnosno odnos države prema tvrtkama.

"Prevelika regulacija tvrtki dovodi do toga da potencijalnim stranim investitorima nije uopće jasno što treba napraviti za pokretanje posla. A onda se time otvara prostor da politika bude arbitar u tom procesu, što otvara prostor za korupciju", argumentirao je Huić, potvrđujući da zapadni investitori na takav način ne žele poslovati.

Država se previše miješa u tržišnu utakmicu i time pridonosi korupciji jer neki poduzetnici u suradnji s njezinim dužnosnicima uspijevaju obilaziti regulaciju, dok mnoge tvrtke zbog nje stradavaju pa čak i zbog jedne kune viška u kasi.

"Pozitivno je bilo nedavno odustajanje od namjere licenciranja računovođa. Odustalo se, ali je postojala namjera i za tom regulacijom. Općenito je previše regulacije koja pridonosi smanjenju konkurentnosti", dodaje.

Problem pravosuđa i radnog zakonodavstva

Osim potrebe za hitnom depolitizacijom gospodarstva, Huić je istaknuo i potrebu hitne dekontaminacije pravosuđa od politike.

"Ono mora biti brzo, pravedno i nezavisno, a ne u sferi politike", istaknuo je, a to smatra također važnim za investitore jer osim prekomplicirane regulacije poslovanja, loše pravosuđe utječe na vrlo nepredvidljiv ishod mogućih sudskih sporova u poslovanju.

Huić je spomenuo i nefleksibilnost radnog zakonodavstva, koje je prekruto za trenutne potrebe tržišta.

"Jednostavno nismo prijateljska zemlja za investitore", zaključio je.

Godinama bez pozitivnijih pomaka

Ovogodišnje izvješće o konkurentnosti među 140 zemalja svijeta pokazalo je da je Hrvatska, kao i prošlih godina, najlošija u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenju vladinim propisima (138.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (135.) te efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.).

"Najnoviji rezultati Izvješća o globalnoj konkurentnosti za Hrvatsku su indikativno upozoravajući jer i na ovaj način ukazuju koliko se sporo ili uopće ne mijenjamo, za razliku od drugih zemalja u okruženju. I Srbija nas je pretekla iz jednostavnog razloga što kao država radi na ozbiljnijim i bržim promjenama od nas", naveo je za Index Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

"Posebno nas zabrinjava činjenica da se nova metodologija daleko više zasniva na činjenicama i podacima, a manje na subjektivnim ocjenama i analizama, što ju samo čini preciznijom i utoliko više zabrinjavajućom za nas.

Naša sporost se očituje kroz mnoge indikatore, uključujući relativno spori rast gospodarstva i veliki izazov s nedostatkom radne snage. S obzirom na najnovije rezultate i analize iz Izvješća o konkurentnosti pozivamo naše političke elite, a naročito one na vlasti da ozbiljno pokrenu promjene tj. da pokrenu Hrvatsku“, uputio je apel Majetić ispred udruge poslodavaca koja je nedavno uputila oštre kritike i zahtjeve političarima, kao i upozorenje da su nužne oštre promjene u sustavu, prije nego što bude prekasno.

hr Sun Oct 21 2018 08:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Hrvatska firma nagrađuje: Tko preporuči dobrog i vrijednog radnika dobiva 10.000 kuna

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima, ali imaju stol za ping pong, pikado, kave, sokove, voće....

Zagrebačka tvrtka pomalo egzotičnog imena Serengeti (po velikom području savana u Tanzaniji i Keniji, s najvećom seobom sisavaca na svijetu, svojevrsnom 'desetom svjetskom čudu prirode', kaže londonski Independent, op.a.) bavi se razvojem kompleksnih poduzetničkih poslovnih aplikacija, uglavnom za vodeće proizvodne kompanije u svijetu, od ponajvećeg proizvođača opreme za zavarivanje za kojeg programiraju robotsku ruku, do lidera u solarnoj industriji baterijama te glavnih aktera u sektoru logistike.

Rade po modelu tzv. team extension, koji podrazumijeva da se, objašnjava osnivač i direktor Serengetija Goran Kalanj, daje ekspertiza u nekoliko industrijskih vertikala pa s partnerima osigurava zaokružena softverska konzultantska usluga. - piše Poslovni dnevnik

- Surađujemo s kompanijama koje rade tzv. tradicionalne fizičke proizvode, ali su svjesne da napredak i poboljšanja mogu postići upravo u području softvera koji je sastavni dio tih proizvoda ili ih pokreće. Danas je fizički dio proizvoda lako prekopirati, ali se vrhunski proizvodi od mediokritetnih razlikuju upravo po ugrađenom softveru i funkcionalnostima. - kaže Kalanj i dodaje da su stručnjaci Serengetija duboko uključeni u cijeli proces kod naručioca, od prijedloga za poboljšanje poslovanja do projektiranja sustava i programiranja rješenja.

I to sve radnici, kojih je početkom godine bilo 60, od ovoga tjedna više od 100, do kraja godine više od 120 (razlog, kažu, za slavlje), iako posluju uglavnom s europskim kompanijama, čine odavde, bilo iz ureda u Zagrebu, bilo od doma ili u kombinaciji, dakle bez potrebe odlazaka u inozemstvo.

Sa suvremenim tehnološkim pomagalima to nije ni čudno ni zahtjevno, komuniciraju svakodnevno, tek povremeno se kao organizacijski timovi nalaze uživo. No, ono po čemu Serengeti jest egzotičan u hrvatskim razmjerima, jest odnos prema zaposlenicima. Kalanj će reći: Nama zaista nije cilj zaposlenike držati u uredu noćima, na raznim hackatonima kao što to rade startupi. Naš idealni zaposlenik je situirani odrasli zreli developer/ica sa značajnim iskustvom koje može upotrijebiti u složenim projektima za klijenta.

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima. Pitali smo ga imaju li oni "sistem" kao Google ili drugi velikani Silicijske doline, koji nude svojima i lounge prostore i igrališta... "I mi imamo stol za ping pong, pikado, sve moguće kave, sokove, voće, subvencionirane sportske aktivnosti…, ali sve navedeno su benefiti s prolaznim wow efektom koji na kraju dana ne sudjeluju u odluci o ostanku ili odlasku iz kompanije", odgovara direktor.

Zato je, otkriva, što ne zvuči kao propaganda, njihova najveća prednost "istinsko poštovanje work/life balansa i razumijevanje za sve moguće životne i obiteljske situacije koje mogu nastati". U svojim uredima (od ove godine u Bjelovaru s 13 zaposlenika, a u Varaždinu s pet, oba planiraju povećati, imaju i urede u Beču i Amsterdamu) njeguju tako otvorenu komunikaciju u svim smjerovima, uz izbjegavanje birokracije, papirologije i višestrukih odobrenja za donošenje odluka.

- Svi se zaposlenici imaju priliku usavršavati na plaćenim edukacijama na tehnološkom, poslovnom i osobnom polju. Omogućavamo redovite zajedničke sportske i rekreativne aktivnosti te održavamo mjesečna opuštena druženja sa zanimljivim predavanjima. - objašnjava Goran Kalanj. 

Što treba imati budući zaposlenikž?

Direktor je uveo u profil zaposlenika, ali istakao i vještine koje bi svaki potencijalni kandidat, želi li biti dio Serengetijeve zajednice, morao imati. Također, navodi i kako tvrtka potiče napredovanje.

- Naši developeri su pretežno s diplomama tehničkih fakulteta ili veleučilišta, ali zapošljavamo i druge profile ljudi koji imaju dovoljno relevantnog i dokazivog programerskog iskustva. Ono po čemu je Serengeti jedinstven je da osim klasičnog vertikalnog napredovanja potičemo i potpune promjene karijere naših zaposlenika uz sav pripadajući support, coaching i to bez potrebe za startanjem od nule, s nižim uvjetima.

Imamo već nekoliko primjera zaokreta od 180 stupnjeva i uspješnog prelaska programera u prodaju, programera u ljudske resurse, a najnoviji primjer je direktorica operativnog poslovanja koja je u poslovanje cijele kompanije došla iz pravne službe preskočivši nekoliko stepenica. Bitno je naglasiti da nama formalno obrazovanje nije najbitnije.

Uz relevantno programersko iskustvo bitno je da zaposlenik posjeduje integritet i da je top performer. Top performer ne mora nužno biti zaposlenik s najvećim tehničkim znanjem već osoba koja posjeduje i znanja poslovanja, otvorena je, sklona propitivanju, mjerenju, testiranju, poboljšanjima svega oko sebe." Plaće su većinom, ocjenjuje direktor, kompetitivne, na razini tržišta ili više, po nekim podacima u softverskom su segmentu u Top 50 najboljih u 2017. prema najvećoj prosječnoj plaći u odnosu na broj zaposlenih. Prihodi tvrtke lani su bili 20,5 milijuna kuna i u odnosu na 2016. veći su za 66%, bruto dobit bila je 1,7 milijuna, dok je plan za ovu godinu postići 37 milijuna kuna prihoda i višestruko povećanje dobiti. Izvoze više od 50% prihoda.

U još je jednoj stvari Serengeti "neobičan" čak i za europske pojmove kad je posrijedi odnos prema ljudskom resursu - ove su godine pokrenuli interni natječaj, među zaposlenicima, kako bi ih potakli da dovedu nove provjerene kadrove i nagradili ih za trud. Istakli su da će onaj tko preporuči dobrog i vrijednog developera dobiti do 10.000 kuna u gotovini.

- Ohrabreni pozitivnim prijemom kod zaposlenika odlučili smo s takvim konceptom izaći u javnost te ponuditi ovakav poticaj širem krugu ljudi, zapravo svima u Hrvatskoj koji poznaju kvalitetne programere. Ovom kampanjom smo proširili naš doseg te dopiremo tamo gdje uobičajenim kanalima oglašavanja poslova ne bismo mogli. Imali smo dosta prijava i iskristaliziralo se nekoliko pojedinaca koji su na taj način zaposleni.

Ovo je bio klasičan slučaj uspješnog performance marketinga gdje su uspješna stopa konverzije i ukupni troškovi kampanje u odnosu na dobiveno višestruko manji. nego akvizicije top zaposlenika drugim kanalima. Ovu kampanju planiramo povremeno ponavljati. Činjenica je da IT stručnjaci gotovo dnevno dobivaju poslovne ponude među kojima su i one u inozemstvu.

Možda bismo naveli upravo to da IT stručnjaci najmanje odlaze u inozemstvo jer je i u Hrvatskoj potražnja za njima tolika da na tržištu postižu izuzetno dobre uvjete. Ako ćemo se poslužiti građevinskim terminima: It's a buyers market. Također, ne žele svi developeri otići u inozemstvo zbog obiteljskih i prijateljskih veza te različite razine poduzetnosti, volje za rizikom i izlaskom iz komfora. U Serengetiju priliku nudimo najrazličitijim profilima ljudi koji se unutar kompanije mogu ostvariti na domaćim ili stranim projektima te tako dobiti iskustvo rada u inozemstvu ali živjeti u Hrvatskoj. - zaključuje ovaj informatički poduzetnik, koji u poticanju radne snage i poslovima s inozemstvom kao da ne poznaje granice. - piše Poslovni Dnevnik


hr Mon Oct 15 2018 10:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbb2c7ecb557ab3c28b4b53/80
Foto: Guliver/Thinkstock

Nakon 'čitača misli' splitski inženjer lansirao videoigre koje liječe anksioznost i depresiju

Istom metodom se koriste astronauti i piloti aviona F1

Splitski inženjer Marin Maletić koji je u emisiji RTL Direkt predstavio neurofeedback terapiju kojom se vježba mozak s ciljem smanjivanja frekvencije koje nas ometaju u obavljanju zadatka, lansirao je videoigre koje liječe poremećaj pažnje, autizam, anksioznost i depresiju.

Magistar znanosti iz područja elektromotornih pogona, koji je jednu relativno staru metodu liječenja neurofeedback najprije isprobao na sebi, pa na svome djetetu, osnovao tvrtku "Umo neuroscience".

Ima troje djece, od kojih su dvoje starijih blizanci, curica i dečko. Zato što su blizanci, u startu su proglašeni neurorizičnima, što je bio razlog da su ih liječnici nekoliko puta temeljito pregledavali i procjenjivali. Marin je svoju 'problematičnu djecu' naučio kako smišljati videoigrice. 

Umo igraonice

Trenutno u Umo igraonicama u Zagrebu i Dubrovniku rade neurofeedback treninge s djecom s poteškoćama povezanim s pažnjom, hiperaktivnošću i impulzivnošću, slabom samoregulacijom, djecom s poremećajem iz spektra autizma, ali sve više i s djecom koja nemaju takvih poteškoća, ali žele poboljšati svoju izvedbu, bilo da se radi o sportu, glazbi ili akademskom uspjehu.

- Naši rezultati rada s djecom s poteškoćama pokazuju značajna poboljšanja koja su vidljiva u promjenama u ponašanju djeteta, kao i u samim EEG snimanjima. Najčešća poboljšanja koja djeca i roditelji izvještavaju odnose se na bolju koncentraciju i zadržavanje pažnje kod pisanja zadaće, u nastavi i svakodnevnim aktivnostima, smanjenje hiperaktivnosti i impulzivnosti, poboljšanja samoregulacije. Kod djece s poremećajem iz spektra autizma dolazi do poboljšanja općeg funkcioniranja, boljeg razumijevanja okoline, kao i boljeg učenja od drugih, što posljedično dovodi do razvoja socijalizacije i govora.

Dobri rezultati postižu se i kod anksioznosti i depresije, u smislu boljeg razumijevanja svojih osjećaja i nošenja sa stresnim situacijama. Vrlo se često ovi problemi javljaju u adolescentnoj dobi, osobito ako postoje određene poteškoće koje ranije nisu prepoznate. Neurofeedback se pokazao uspješnim i kod teškoća čitanja, osobito ako se radi o blažem obliku teškoće, poboljšavaju se glasovna analiza i sinteza, a čitanje postaje tečnije - kazao je Marin za Slobodnu Dalmaciju.

Skupa tehnologija i komplicirana provedba u početku je prednosti neurofeedbacka davala samo najbogatijim sustavima, F1 timovima i bogatijim sportskim kolektivima. Pojeftinjenje tehnologije, ali i širenje baze znanstvenih potvrda metode omogućilo je da se neurofeedback zadnjih petnaestak godina počeo koristiti i u zdravstvene svrhe, piše vijesti.hr

hr Mon Oct 08 2018 12:08:18 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .