Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cd3ca3829111cea7a8b456f/80
Foto: PIXABAY

Gužva na Plitvicama zbog novog načina kupnje ulaznica: 'Želimo ograničiti broj posjeta'

Usvajanjem novog Plana upravljanja posjetiteljima želi se ograničiti broj posjeta u ljetnoj turističkoj špici na najviše 10.000 dnevno, dok je u špici sezone do sada znalo biti, kako kažu, i do 16.000 posjetitelja na dan
Nedavno uvođenje kupnje elektroničkih vaučera najmanje 48 sati unaprijed za razgledavanje Nacionalnog parka Plitvička jezera stvorilo je gužve na blagajnama, a gosti bez unaprijed kupljenih ulaznica u pravilu ne mogu ući u Park, u čijoj Upravi kažu kako je to u cilju ograničenja broja posjeta, te da će do ljeta ojačati Internet i posjetitelje puštati uz skeniranje mobitela, odnosno barkodova.

Ravnatelj Nacionalnog parka Tomislav Kovačević podsjeća da su prevelika posjećenost, preizgrađenost i odvodnja velika ekološka prijetnja Parku, zbog čega je UNESCO zaprijetio da se stanje mora poboljšati kako bi Plitvička jezera ostala na listi svjetske prirodne baštine, na kojoj su punih 40 godina. Budući da je zaštita prirode osnovna djelatnost Javne ustanove NP Plitvička jezera, usvajanjem novog Plana upravljanja posjetiteljima želi se ograničiti broj posjeta u ljetnoj turističkoj špici na najviše 10.000 dnevno, dok je u špici sezone do sada znalo biti, kako kažu, i do 16.000 posjetitelja na dan, piše Večernji list.

Do ljeta će novi režim pokazati koji je broj posjeta na dan optimalan. Spremni su, ističe Kovačević, i na smanjenje prihoda, no smatraju da će do toga doći u nekom kraćem razdoblju, ne i dugoročno. Vjeruje da će, kad se jednom shvati da se na Plitvice ne može doći kad tko hoće te da je potrebno kupiti ulaznicu najmanje dva dana ranije s točnom satnicom dolaska, gosti odabrati neki slobodni termin. Napomenuo je da rezervacije i kupnju ulaznica unaprijed imaju i druge svjetske atrakcije poput američkog Grand Canyona ili britanskog Stonehengea.


Zaštita prirode je prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele 


"Zaštita prirode je Javnoj ustanovi NP Plitvička jezera prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele, posebno od lipnja do kraja rujna, te se više neće događati da s Jadrana zbog oblačnog i vjetrovitog dana na Plitvice odjednom krene pet tisuća turista, pa se u jednom danu znalo prodati i 16.000 ulaznica. To je neprihvatljivo i više se neće događati, ni zbog zaštite Parka niti zbog turista", naglasio je Kovačević.

Izračunali su, kaže, da je prosjek zadržavanja u Nacionalnim parku oko tri i pol sata, tako da će shodno tome regulirati puštanja i izbjeći velike gužve jer će se dolaziti u točno određeno vrijeme, kako piše na ulaznici. Turistima koji dođu bez ulaznice, bili oni iz obližnjeg Slunja ili iz Australije, neće biti moguće ući, već će im se preporučiti da posjete ostale ličke destinacije - NP Paklenica, NP Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit (Uvala Zavratnica i Cerovačke špilje), Pećinski park Grabovača, Baraćeve špilje, Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda, te Memorijalni centar Nikola Tesla. Zavođenje reda u ritam posjeta, tvrdi Kovačević, trebalo bi u konačnici pridonijeti zadovoljstvu gostiju i poštivanju pravila boravka u Parku, koji je početkom travnja proslavio 70. obljetnicu proglašenja nacionalnim parkom.


Sedrene barijere nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista


Naglasio je da Plitvička jezera imaju jedan vrlo senzibilan instrument koji mjeri održivost turističkog razvoja - sedrene barijere koje stvaraju jezera i slapove, a nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista. Stručni voditelj NP-a, geolog Kazimir Miculinić naglašava da djelatnici Parka, Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda stalno provode monitoring kvalitete vode, njenog protoka i gubitaka te da nema naznaka ičeg problematičnog. Ove godine provodi se deset projekata koji se odnose baš na zaštitu voda, od mjerenja kvalitete, organskih tvari, klasičnoga mjerenja protoka, brzine osedravanja i slično, u što su uključeni znanstvenici Znanstveno-stručnog centra dr. Ivo Pevalek s Plitvica, ali i s Prirodoslovno matematičkog fakulteta i Instituta "Ruđer Bošković".

Nacionalni park čini 30.000 hektara, ali se posjetitelje nastoji zadržati u zoni manjoj od dva posto ukupne površine, na uređenim šetnicama i turama, a u planu je i obnova hotela te podizanje njihove kategorizacije, poboljšanje gastro ponude, uvođenje što više lokalnih namirnica i educiranje osoblja, što bi sve trebalo dovesti do rasta, a ne smanjenje prihoda. 

Inače, u vlasništvu Parka je 750 ležajeva u četiri hotela, te još toliko u privatnom vlasništvu, a tu je i domicilno stanovništvo i djelatnici, s čim su povezana komunalna pitanja.


Gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda 


U Hrvatskim vodama kažu kako je gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda. Privremeno je u Rastovači postavljen montažni pročistač, ali treba od Korenice do Rakovice izgraditi 90 kilometara kolektora s dva trajna pročistača, u Čatrnji i Korenici, u što se planira uložiti 375 milijuna kuna,ali će do realizacije tog projekta proći još nekoliko godina, tvrdi Večernji list.

U Državnom hidrometeorološkom zavodu pak smatraju da je za Plitvice potrebna nova hidrološka multidisciplinarna analiza, jer je posljednja rađena prije 60 godina. Od tada su se, kako je nedavno navela ravnateljica Branka Ivančan-Picek, dogodile klimatske, a zasigurno i geološke promjene. Stoga bi donositelji odluka trebali imati nove podatke, uključujući i antropogene i prirodne, važne za eksploataciju voda i daljnji razvoj turizma.

U blizini hotela "Jezero" je jedna klimatološka postaja, planirana je njena automatizacija, osuvremenjivanje (projekt Metmonit), a u širem je krugu 14 postaja, kišomjernih i klimatoloških, te će se one osuvremeniti, najavila je Ivančan-Picek.

Kao važnu činjenicu istaknula je da više nema industrije i s njom vezanih kiselih kiša, iako nešto malo takvih oblaka dođe sa sjevera Italije. No, dugoročne prognoze predviđaju da će se do kraja stoljeća događati sve sušnija ljeta i niži vodostaji, kao i ekstremne oborine s mogućim poplavama, što će se odražavati i na Plitvice, kazala je Branka Ivančan-Picek na nedavnoj raspravi o zaštiti voda.
hr Thu May 09 2019 08:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d3317ed29111c94168b45ab/80
Foto: Pixabay

Velike gužve i kolone diljem zemlje, u prometnoj nesreći život izgubila jedna osoba

Zbog prevrtanja vozila i istjecanja goriva na kolnik na državnoj cesti DC76 Poljica-Zagvozd vozi se jednim trakom, naizmjence, a kolone su u oba smjera oko 1 km

Pojačan je promet na cestama u smjeru mora i obrnuto u smjeru unutrašnjosti, osobito na autocestu A1 Zagreb-Split-Ploče, na A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka, A2 Zagreb-Macelj u smjeru Zagreba, na većini cesta u priobalju i na graničnim prijelazima gdje su zabilježena duža čekanja. Povremeno se vozi u kolonama u pokretu. 

Vozačima HAK savjetuje da održavaju sigurnosni razmak između vozila i te mole za strpljenje.

Teška prometna nesreća

Jutros na autocesti između čvorova Otočac i Perušić u smjeru Zagreba, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri automobila. Smrtno je stradao jedan austrijski državljanin, a nekoliko osoba je prevezeno u bolnicu u Gospić. Težina njihovih ozljeda, za sada, nije poznata. 

Promet je tom dionicom bio usporen. Naime, kolona je bila dugačka 18 kilometara, međutim, oko 13,40 sati kolona je smanjena na oko 10 kilometara. 

Prometne informacije

A1 Zagreb-Split-Ploče

Kod naplatnih postaja Lučko i Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanjapovećana je gustoća prometa na između naplatne postaje Lučko i Karlovac u oba smjera.

U smjeru Dubrovnika na dionici od čvora Jastrebarsko do čvora Karlovac povremeno dolazi do stvaranja kolona u pokretu sa zastojima.između čvorova Gospić i tunela Grič u smjeru Zagreba kolona je duga oko 13 km;zbog povećane gustoće prometa između čvora Gornja Ploča i čvora Zadar II u smjeru Dubrovnika vozi se usporeno u koloni vozila uz povremene zastoje

A7 GP Rupa-Diračje i čvor Draga-čvor Šmrika

Usporen promet između čvorova Sv. Kuzam i Šmrika u smjeru otoka Krka (vozila se povremeno zaustavljaju kod tunela Burlica);

Kod čvora Matulji pojačan je priljev vozila u oba smjera.

Most Krk

Vrlo gust promet u smjeru otoka Krka. Kolona vozila proteže se oko 500 m.

Prevrtanje vozila

Zbog prevrtanja vozila i istjecanja goriva na kolnik na državnoj cesti DC76 Poljica-Zagvozd vozi se jednim trakom, naizmjence, a kolone su u oba smjera oko 1 km
hr Sat Jul 20 2019 15:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32fc0e29111c78158b4614/80

Duće: Brod se usidrio preblizu plaže, kupači ogorčeni i revoltirani

U vrlo kratkom roku reagirali su iz Lučke kapetanije
U blizini plaže Duće, kod konobe Bracera, usidravanje višemetarskog broda izazvao je revolt građana.

Niti 150 metara od plaže usidrilo se luksuzno izdanje broda, a zabrinuta čitateljica upozorila je na problem koji, ruku na srce, nema zabranu sidrenja, ali kulturno ponašanje vozača ipak ima veliki teret u ovoj priči.

Odgovor smo pokuašli dobiti u Lučkoj kapetaniji, ali rečeno nam je kako je, do zaključka ovog teksta, vozač broda upozoren te kako je plaža ostala bez "limene nemani". 


hr Sat Jul 20 2019 13:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32f37a29111cef158b45d6/80

Ministar branitelja o ćirilici u Vukovaru: "Vijećnici to najbolje znaju! Vukovar je žrtva, treba poštovanje!"

Ministar branitelja Tomo Medved je na komemoraciji za šest žrtava iz Drugog svjetskog rata koje su prošle godine ekshumirane iz Propadne jame na Drgomlju u Brodu na Kupi komentirao odluku Ustavnog suda o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru
Upitan o odluci Ustavnog suda prema kojoj bi pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara koji se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma trebale biti ukinute, kao i o stavu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, ministar Tomo Medved kazao je da Gradsko vijeće Vukovara najbolje poznaje stanje u gradu, javlja N1

Mislim da je gradonačelnik Vukovara vrlo jasno dao svoj stav u vezi poštivanja stava Ustavnog suda, a posebno predsjednik Vlade. Moj stav je da je Vukovar žrtva, zaslužuje posebnu pozornost, posebno razmatranje stanja i u tom pogledu je odredba koja stoji u statutu grada Vukovara, a na koju se Ustavni sud nije referirao, odnosno ona je na snazi, da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere.
Mislim da je to najbolje rješenje jer vukovarski vijećnici najbolje znaju stanje u gradu i u skladu s tim donose zaključke -  zaključio je Medved. 

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protivi se odluci Ustavnoga suda o vraćanju ćirilice u Vukovar. Ipak, poručio je da će poštovati odluku suda.

Nije sporno da ćemo poštivati odluku suda - kazao je Penava i dodao: 
Zakon nije sam sebi svrha, mora biti u službi naroda, čovjeka, dok je tako, problema nema. Kad netko pokuša sebi podrediti građane iz vlastitog interesa, onda narod reagira. Nama su ovo preduboke emocije i nama ovo nije igra - rekao je vukovarski gradonačelnik.

hr Sat Jul 20 2019 12:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32d89f29111c78158b45fa/80

Kolaps zdravstva na Lošinju: "Od tuge mi se stislo grlo. Pregled traje minutu, a ispis recepta 20!"

Otok Lošinj brendirao se kao otok vitalnosti na kojem je zdravstveni turizam započeo prije gotovo 130 godina, međutim od čitateljice, porijeklom s Malog Lošinja, doznajemo kako je zdravstvo na tom otoku daleko od idiličnog. Ispričala nam je kako je izgledao posjet tamošnjoj hitnoj.

"Pregled je trajao minutu, a ispisivanje recepta 20 minuta"

- Kći je boljelo grlo pa smo išli na Hitnu, a meni se pak na Hitnoj stislo grlo od tuge. Doktorici se sramotna krntija od računala na Hitnoj lomila i padao je sustav, trivijalni pregled trajao je minutu, a ispisivanje recepta za antibiotik trajalo je 20 minuta jer joj se sustav stalno rušio. U ordinaciji u kojoj minute mogu značiti nečiji život, u trci za polazak u Rijeku helikopterom, ljudi imaju računalo za otpis - ispričala je čitateljica.


"Ranije smo imali bolnicu i rodilište, a sad žene rađaju u helikopterima"

Navodi kako se pacijenti šalju u Rijeku za svašta, dok su ranijih godina imali i bolnicu i rodilište. Danas, govori nam, žene nerijetko rode u helikopteru na putu s Lošinja u Rijeku.

- Desetljećima smo imali bolnicu, rodilište, taman je sve to bilo obnovljeno i onda su sve zatvorili i danas se pacijenti za svaku glupost šalju u Rijeku koja nam je daleko. Kao da su svi tu helikopteri koji lete u Rijeku i ambulantna vozila koja jure zavojima i hitni gliseri i izvanredni trajekti jeftiniji od održavanja bazičnog doma zdravlja za otočane. U helikopteru nije ugodno ni kad si zdrav. Niti na trajektu. Ni kroz sate vožnje po buri i zavojima otoka - ispričala je za Index.


Ljeti imaju 35.000 ljudi na otoku, ali nisu dobili ispomoć na hitnoj

Prema informacijama koje smo dobili od Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (PGŽ), u ispostavi Mali Lošinj zaposleno je pet liječnika, pet medicinskih sestara/tehničara i pet vozača, a ispostava ima na raspolaganju 3 sanitetska vozila te skrbi o stanovništvu otoka Malog Lošinja, otoka Ilovik, Unije i Susak i Srakane i dio otoka Cresa.

Ljeti uz postojeće stanovništvo skrbi i o brojnim turistima koji ondje ljetuju, međutim, kako doznajemo, u pomoć im ne pristiže dodatno medicinsko osoblje.

- Ljeti se Ispostava Mali Lošinj ne pojačava kadrovski, a osim domicilnom stanovništvu hitna medicinska skrb se pruža i svim ostalima koji se zateknu na tom području -  rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu PGŽ.


Samo u 2019. helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta

Budući da se u Malom Lošinju pacijentima često ne može pružiti adekvatna medicinska pomoć te moraju ići hitno u Rijeku, redovito se angažira izvanredni trajektni prijevoz te helikopteri, ponajviše tijekom ljetnih mjeseci kad na otoku boravi najviše ljudi.

- U 2019. godini do današnjeg dana, helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta, od toga 20 puta u lipnju i 16 puta u srpnju. Također, ove godine je do današnjeg dana ostvareno 9 izvanrednih trajektnih vožnji, od toga jedna u lipnju i jedna u srpnju - rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić.

Tijekom 2018. helikopterski prijevoz je, kaže nam, zatražen ukupno 118 puta, od toga 17 puta u lipnju, 12 puta u srpnju i 18 puta u kolovozu, dok je izvanredni trajektni prijevoz ostvaren 36 puta, od čega 3 puta u lipnju, 5 puta u srpnju i 5 puta u kolovozu.


Dom zdravlja tijekom ljeta dobiva 2 tima s liječnikom i medicinskom sestrom

U Domu zdravlja u Malom Lošinju ukupno radi 48 zdravstvenih djelatnika - 16 liječnika, 22 medicinske sestre, 1 magistar medicinske biokemije i 3 laboratorijska tehničara, 1 fizioterapeut, 1 tehničar radioloških sustava te 4 djelatnika u sanitetu. U odnosu na ostali dio godine tijekom ljeta, u periodu od 1. srpnja do 15. rujna kroz Turističke ambulante (TA) Doma zdravlja PGŽ-a, uz postojeći kadar priključuju se dva tima koji čine liječnik i medicinska sestra.

Te smo informacije dobili iz Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, gdje su nam rekli da se u Domu zdravlja na Malom Lošinju osim opće/obiteljske medicine pružaju usluge medicinsko-biokemijskog laboratorija, radiologije, interne medicine, dijalize, stacionarnog liječenja, kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, stomatološke usluge, usluge patronažne službe, ginekologije, pedijatrije, te oftalmologije.

U slučaju hitnih situacija poput srčanih ili moždanih udara, kažu kako reagiraju sukladno pravilima struke te u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu pružaju potrebnu pomoć.


Čak se i ministar turizma žalio na probleme sa zdravstvom na Malom Lošinju

Prije tri i pol godine se na zdravstvenu skrb na Malom Lošinju požalio i tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli koji danas obnaša dužnost ministra turizma.

Tako je Cappelli u siječnju 2016. godine na sastanku s predstavnicima Doma zdravlja Primorsko-goranske županije iznio probleme koje Mali Lošinj ima sa sustavom zdravstvene skrbi, navodeći kako "grad dosta ulaže u županijske ustanove te da se nada da će njihova ulaganja prepoznati i Primorsko-goranska županija, te da će im znati vratiti jednakim iznosom kada budu tražili za potrebe koje imaju".


"Ne uzima nas se dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste"

- Prije nekoliko godina nam je ukinuto rodilište u Malom Lošinju, imamo otežane uvjete vezane uz patronažnu skrb, a odnedavno i u laboratoriju. Dugo vremena nismo imali ni Medicinu rada. Postoji i bojazan od odlaska pojedinih liječnika. Ukinuta nam je i hitna helikopterska skrb. Počinjem vjerovati kako se nas na otocima ne uzima dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste, zatvarati trajekte i protestirati u medijima - rekao je tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja koji je danas ministar turizma Gari Capelli.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .