Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54f6b592486f9fd2728b48c0/80
Foto: Promotivne fotografije

Radojka Šverko: Pjevačice koje se oslanjaju samo na izgled moraju znati da je ljepota prolazna

Radojka Šverko jedna je od najvećih diva hrvatske estrade, a iako je nema često u medijima, ona redovito nastupa gdje god je pozovu te svoju publiku drži energičnom više od dva sata i tako skoro već pedeset godina

Prošlogodišnja dobitnica Porina za životno djelo i najbolju žensku vokalnu izvedbu, glazbi je posvetila cijeli svoj život. Ostvarila je impresivnu svjetsku karijeru te bila nagrađivana na velikim glazbenim smotrama, pobjeđujući čak dva puta danas planetarnu ikonu Davida Bowieja. No gdje god otišla, uvijek se rado vraćala svojoj domovini koju je sa sobom nosila u srcu po cijelom svijetu. Dvaput se udavala, a zadnji put razvela s 35 godina kada je donijela odluku da će biti sama – do daljnjega. Radojka danas ima 66 godina i njen centar svijeta su njene dvije kćeri i unuka, voli druženje s prijateljima, a emotivno stanje i dalje proživljava kroz svoju glazbu.

 

 Iako se činilo kao da ste na neko vrijeme odmarali od medija i javnosti, u zadnje vrijeme Vas je teško ne zamijetiti. Gdje ste kad Vas nema?

- Možda me nema u medijima, ali itekako radim. Zapravo nikad nisam htjela da me u medijima ima previše. Volim svoj dom, svoj mir i svoju privatnost. Svakako bi me moglo biti više u medijima da to želim, no sve treba znati dozirati.

Na nedavno održanoj inauguraciji pozvani ste da pjevate novoj predsjednici, kako ste se osjećali kada ste dobili poziv, a naročito kada ste izvodili baš svoju pjesmu?

- Osjećala sam se počašćenom, privilegiranom, bila sam sretna i ponosna. Drago mi je da sam odabrana za takav nastup i što sam mogla ponovno prezentirati pjesmu pokojnog Dalibora Paulika na tekst akademika Jakše Fiamenga, "Ljubim te do bola“. Za ovu prigodu poseban aranžman napisao je Olja Dešić, a dirigirao je maestro Alan Bjelinski.

Na svom službenom profilu na Facebook-u napisali ste da je HRT zatražio brisanje video zapisa Vašeg nastupa na inauguraciji. Kako to komentirate?

- Moju Facebook stranicu vodi moja ekipa koja također uređuje moje web stranice. Ne bih radila veliku dramu oko ovog zahtjeva HRT-a. Oni na taj zahtjev imaju pravo, a nađeno je drugo rješenje kako bi se snimka mog nastupa na inauguraciji podijelila s onima koji prate moj rad.

Spomenimo da ste u Rio de Janeiru 1970. za izvedbu pjesme "Svijet je moj" dobili priznanje "The Most Outstanding Performance", čime postajete prva umjetnica koja je ovo priznanje dobila nakon smrti glasovite Janis Joplin. Koliko Vam je to pomoglo u Vašoj inozemnoj karijeri koju ste paralelno gradili s onom hrvatskom?

- Da pojasnim, Janis Joplin nije dobila tu nagradu, već je to priznanje osmišljeno u njenu čast, netom nakon njezine smrti. Nastup na jednoj tako velikoj svjetskoj smotri i tako visok plasman zaslužni su za niz poziva iz cijelog svijeta. Pomno sam birala što ću od ponuđenih nastupa prihvatiti. Paralelno sam se odazivala i na domaće festivale, od Zagrebačkog i Splitskog festivala do Melodija Istre i Kvarnera, Krapinskog festivala, Festivala šansona, itd.

Čini li se ponekad da druge zemlje više drže do Vas kao umjetnice nego Vaša vlastita?

- Osjetila sam potvrdu svog talenta nastupajući po svijetu, no i u domovini. Iako su me cijenili u inozemstvu i nudili mi pozamašne iznose, ipak sam odlučila živjeti u mojoj Hrvatskoj gdje i nakon dugog niza godina osjećam itekakvu ljubav publike.

U svojoj bogatoj karijeri koketirali ste s raznim žanrovima glazbe, ne gledajući na publiku, u kojoj glazbenoj fazi ste najviše uživali?

- Ne mogu izdvojiti neki poseban žanr u kojem se osjećam najbolje. Sve su to za mene bili izazovi kojima su mi koncertni programi ispunjeni i dan danas: pop glazba, šansona, rock, jazz standardi, mjuzikli, filmska glazba, pa i klasični repertoar koji neizmjerno volim izvoditi u crkvenim prostorima. Mislim da mi je ta raznolikost repertoara pomogla da dođem i do većeg auditorija.

Predan rad i kvalitetne pjesme po Vama su recept za uspjeh, mislite li da danas ima pjevača koji su se spremni odricati zbog karijere, te da ima glazbenika koji rade kvalitetne pjesme?

- Čim god se čovjek bavi uvijek se mora odricati nečeg drugog. Ja sam sretan umjetnik jer sam se, pored svih izazova koje bavljenje ovakvim poslom donosi, ostvarila kao žena, supruga i majka dviju kćeri. Imala sam sreće surađivati s talentiranim autorima – skladateljima, tekstopiscima i aranžerima – često dajući šansu mladim i nepoznatim autorima. Pristup glazbi se uvelike promijenio otkad sam počela svoju karijeru. Nekada su u prvom planu bili tekstovi i melodija, a danas je u prvom planu zvuk ili pak fizički atributi. Kriteriji su nam se srozali, a malo se čini da se to promijeni. Čak se neke autore ističe kao vrhunske, samo zato jer su umreženi. Toplo se nadam da je to samo jedna faza i da će pravi talenti dobiti svoje zasluženo mjesto.

Prije četiri godine krenula je koncertna turneja "Hrvatske dive" tijekom koje ste s Gabi Novak i Terezom Kesovijom posjetili nekoliko gradova u regiji, ali mnogi gradovi kao da još uvijek čekaju na vaš dolazak. Zašto je ta priča stala?

- Ova lijepa suradnja nije završila. Upravo se planiraju novi koncerti.

 

 

Kako gledate na glazbene projekte današnjice koji nude slavu preko noći i pažnju javnosti koju ste Vi gradili godinama dokazivajući svoj talent i posebnost jedan duži period?

- Takvi projekti mogu preko noći donijeti veliku slavu, no bez predanog rada, truda i prvenstveno talenta, interes medija će brzo splasnuti. I pored podrške medija bitno je do publike doprijeti kvalitetnom izvedbom, glazbom i tekstovima. U tome mediji ne mogu nikome pomoći. Onima koji se oslanjaju samo na svoj izgled poručujem: ljepota je prolazna.

Brojimo još nekoliko dana do ovogodišnjeg Porina koji je Vama donio čak četiri nagrade u karijeri, između ostalih i onu za životno djelo, kako gledate na njegov novi koncept i preseljenje u Split?

- Drago mi je da novi koncept Porina daje šansu nezavisnim glazbenicima, autorima i producentima, te da Porin više nije diskografska već glazbena nagrada. Sretna sam što se dodjela nagrada ove godine održava u Splitu, gradu koji je našoj glazbi podario mnoge odlične umjetnike i autore. Nadam se da će izvedbe na dodjeli Porina dobiti visoke ocjene za umjetnički dojam.

Bliži se pedeseta godišnjica Vašeg djelovanja, razmišljate li o rođendanskoj turneji ili koncertu, na čemu trenutno radite?

- Moram priznati da nisam o tome razmišljala jer ne brojim godine, ali hvala na ideji. Ima još mnogo projekata i glazbenih zamisli koje bih voljela ostvariti, no ja sam gospođa koja se ne nudi, već se odaziva na kvalitetne i ozbiljne pozive.

 

hr Wed Mar 04 2015 08:35:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc345490e493813008b46a9/80
Foto: Marin Franov

Promjena datuma koncerta Željka Bebeka u Zadru: Novi termin je 23. studenog

Zbog tehničkih razloga koncert Željka Bebeka, koji je bio zakazan za 27.listopada, premješta se na novi datum. Novi termin je 23. studeni, dan prije koncerta u Rijeci 24. studenog. Tako će Bebekovi fanovi moći dva dana zaredom uživati u koncertnim spektaklima koji se održavaju u sklopu turneje "Ono nešto naše 2018". Vrhunski glazbeni događaji u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Beogradu, rasprodane dvorane te tisuće oduševljenih fanova na koncertima, jamac su vrhunske zabave koje će Željko Bebek i u nastavku turneje prirediti svojim obožavateljima.

U Dalmaciju se ovaj uspješni glazbenik vraća koncertom u zadarskoj dvorani "Krešimir Ćosić" koja će tako 23.studenog ugostiti Bebeka i njegovu glazbenu pratnju. U proširenom sastavu s gudačima, brass sekcijom, pratećim vokalima i još ponekim iznenađenjem koje ćemo tek najaviti, Bebek će i ovaj put održati koncert za pamćenje. A glazbena fešta se završava dan poslije, 24. studenog koncertom u Rijeci koji je zadnji koncert u sklopu turneje "Ono nešto naše 2018"

- Ova turneja je zaista nešto posebno čemu posvećujem posebnu pažnju i energiju i zajedno s jednom velikom ekipom radimo na tome da se publici predstavimo kao koncertni majstori! Publika  je uvijek u pravu, publika je uvijek dobra kad je zadovoljna, a zadovoljna je kad osjeti da smo dali svu svoju energiju, snagu i emocije što sam doživio u Zagrebu i Splitu, a ne sumnjam da će biti isto i u dvorani ‘Krešimira Ćosića’ u Zadru koji nas čeka 23.11-og te za kraj i u Rijeci 24.11-og." – dojmovi su Željka Bebeka o samoj turneji.

Zadar kao i Rijeka te Istra i okolica imat će priliku doživjeti nezaboravan susret s glazbenom legendom ovih prostora čija zarazna energija nikoga ne ostavlja ravnodušnim. 

Za sve one koji su već kupili kartu za koncert u Zadru 27. listopada, karta vrijedi i za novi termin 23. studenog, a svi oni kojima novi termin ne odgovara, mogu istu vratiti do 5. studenog na istim mjestima gdje su i kupili karte. 


hr Fri Oct 19 2018 14:11:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc9ade00e49386c098b4605/80

Milodrag Pijetlović: “Otkrio sam novu vijetnamsku nogometnu zvijezdu“

Veselo društvo sprema se kući nakon zajedničkog gledanja nogometne utakmice. Utorak je, dan za Ligu prvaka. Taksi stiže u svega nekoliko minuta. Ovog puta za volanom je Milodrag Pijetlović, a tema i dalje ostaje nogomet.
- Ja sam se nagledao nogometnih utakmica u životu. Naime, skautiranje i traženje novih talenata su moja velika ljubav. Evo, jedan dečko čiji sam talent vidio na utakmici u Sesvetama uz moju pomoć karijeru je nastavio u Sloveniji i Rumunjskoj, a danas je u Vijetnamu velika zvijezda. Riječ je o Josipu Zebi, 28-godišnjem braniču koji igra za Hoang Anh Gia Lai - kaže Milodrag i objašnjava da je do svojih dvadesetih igrao nogomet, a onda je morao odustati zbog ozljede.

- Mislio sam da se više nikad neću vratiti u nogomet, ali su me iz raznih klubova često molili da na utakmicama pratim igrače koji su im bili zanimljivi pa sam malo po malo postao nogometni skaut.

Kakvi su dojmovi iz Vijetnama?
- Zeba je prava zvijezda, a svaka njegova fotografija skupi preko milijun lajkova, onda znate o kojem stupnju slave je riječ. 

Milodrag je u životu, otkriva, radio “sve i svašta“, a onda je ostao bez posla.

Kako ste se odlučili za Cammeo?
- To je bila sudbina. “Iskočio“ mi je Cammeov oglas na Facebooku pa sam odlučio okušati sreću i prijavio se. Nisam očekivao ništa konkretno, a dobio sam posao koji danas volim i kojim sam prezadovoljan. Plaća je odlična, kolege korektne. Kada ga usporedim s prijašnjim poslovima, ovaj je poput godišnjeg odmora.

Koje anegdote pamtite?
- Vozio sam trudnicu, pitam kada je termin, kaže ona danas, a ja ispalim kao iz topa: “Da vadim rukavice“ Baš smo se dobro nasmijali.

Što biste savjetovali novim kolegama koji će graditi karijeru u Cammeu? Što ih čeka?
- U Cammeu će imati potpunu podršku - tehničku, logističku, ali i onu najvažniju - ljudsku. Moja je briga tek da vozim i da putnici iz mog automobila izađu zadovoljni. Stresa gotovo nema, a razina usluge je na znatno višem nivou nego kod konkurencije.

Uspijevate li spojiti posao i skautiranje? - Posao mi dozvoljava da se mogu posvetiti skautiranju što mi je važno. To je moja ljubav, a sjajno je kad posao i zadovoljstvo funkcioniraju. Uz sve to, uspijem pronaći vremena za druga životna veselja pa sam tako svojedobno osnovao Udrugu “Djeca u sportu“ koja se bavi popularizacijom sporta.

Planovi za budućnost?
- Pred mirovinom sam, ali to ne znači da ću prestati voziti. Apsolutno se vidim u ovom poslu još neko vrijeme, zašto bih stao?

Cammeo ti nudi odličnu zaradu, a brinu i o tome da budeš maksimalno spreman kada sjedneš za volan. Za vozilo i druge detalje ne brini. To je njihov zadatak. Tvoje je samo da se prijaviš na linku.
hr Fri Oct 19 2018 12:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc9a9c80e493846048b4792/80

Danas i sutra besplatan ulaz u NP Paklenica

Sutra, uz besplatan ulaz u Park, možete besplatno razgledati i špilju Manitu peć
- Rođendan Parka, kao i uvijek, želimo proslaviti s Vama - našim dragim posjetiteljima! 19. i 20. listopada za Vas organiziramo Dane otvorenih vrata: u petak nudimo besplatan ulaz u Park za sve posjetitelje, a u subotu uz besplatan ulaz u Park, moći ćete besplatno razgledati i špilju Manitu peć (radno vrijeme špilje je od 10:00 do 14:00 sati). Posjetiteljski centar "Podzemni grad Paklenice" će u petak biti otvoren od 8:00 do 15:30 sati, a u subotu od 8:00 do 18:00 sati - poručuju iz NP Paklenica. 


Dan NP Paklenica obilježit će i 
Biciklistički klub Zadar koji već tradicionalno organizira Biciklijadu Zadar - NP Paklenica.


Djelatnici Parka potpuno su uredili najposjećeniju stazu u parku od kanjona Velike Paklenice do planinarskog doma što posjetiteljima omogućava ugodniju šetnju, naročito djeci. Također, održat će se i dvodnevna radionica obnove suhozida u Paklenici uz predavanja na temu “Mjere i poticaji za suhozide i unaprjeđenje poljoprivrednih gospodarstava“ te “Uvod u suhozidni fenomen i tehniku gradnje“.

Bila bi prava šteta da se ovaj jesenski vikend ne iskoristi u šetnji prekrasnom Paklenicom...
hr Fri Oct 19 2018 11:55:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc998910e4938610b8b456a/80

Na današnji dan predstavljen prvi Fićo

Tanjug je 'radničkoj klasi' objavio da je dan prije proizveden prvi licencni Fiat 600, koji je je slavu doživio kao snažnija verzija Zastava 750 te je do 18. studenog 1985. proizveden u 923.487 primjeraka

Premda bi mnogi željeli frizirati prošlost, najpopularniji i najslavniji automobil svih vremena na našim cestama je - Fićo. Izvedenica od “maleni Fiat” označavala je model Zastava 600/750, koji se po licenci Fiata 600/600 d proizvodio u Kragujevcu. U početku je to bila samo montaža i to su bili najkvalitetniji primjerci. No i oni koji su se proizvodili kasnije, objektivno nisu bili loši. 

Dapače. Kad se usporede s aktualnim novitetima, s mnoštvom elektronike, mnogi se s nostalgijom sjećaju jednostavne i pouzdane Fićine mehanike. O njegovoj kvaliteti svjedoče deseci  primjeraka koji još voze ), od kojih su mnogi stariji od četiri desetljeća. 

Koliko je Fiat 600 bio zanimljiv i napredan za svoje doba pokazuje činjenica da je prva licencna proizvodnja organizirana u njemačkom Neckarsulmu gdje su se do 1970. proizvodili modeli NSU-a, od Prinza do naprednog Ro 80 s wankelovim motorom. Model koji je kod nas bio poznat kao Fićo, zvao se Jagst 2. Proizvodio se i u Španjolskoj, kao Seat 600.

Na današnji je dan 19. listopada 1955. Tanjug, informacijska agencija bivše države objavio da je dan prije u tvornici Crvena zastava u Kragujevcu proizveden i testiran prvi licenčno proizvedeni primjerak Fiata 600, novog talijanskog aduta koji je slučbeno predstavljen 5. ožujka 1955. 

A priča o najslavnijem autu s ovih prostora počela je ovako: u kolovozu 1954. Fiat i Crvena Zastava potpisali su ugovor o tehnološkoj suradnji, te su Fiatovi modeli 1400 i Campagnola u dijelovima dopremani u Jugoslaviju, gdje su od njih sastavljani gotovi automobili. No ta su vozila bila namijenjena državnim službama i vojscii.

Tek će Fiat 600, koji će gotovo odmah dobiti i nadimak 'Fićo', čije je sklapanje počelo samo nekoliko mjeseci nakon starta proizvodnje u Italiji, otvoriti put do automobila i običnim ljudima, te postati vozilo koje će motorizirati tada jednu, a danas čak sedam država na istom prostoru.

Zanimljivo je primijetiti da je koncepcija bila inspirirana slavnom Volkswagen “bubom”. Karoserija u stilu bumbara, koristila je koncepciju stražnjeg pogona, s motorom, mjenjačem i diferencijalom smještenim straga, što je uvelike odredilo njegovu budućnost na cesti. Osnovna verzija nije bila osobito stabilna, ali je imala izvrsna svojstva izvan ceste, gotovo kao terenac. Na blatu i snijegu, Fićo je mogao ići i tamo gdje su drugi automobili zapinjali

Zanimljiv je bio motor - redni četverocilindraš kompaktne i čvrste izvedbe postigao je uspjeh i slavu kakve nitko nije slutio. Osnovni model imao je snagu od 21,5 KS, koju je istiskivao iz obujma 633 ccm. To je bilo dovoljno za brzinu od 100 km/h, što je prije pola stoljeća bio respektabilan rezultat. 


Ipak, ubrzo su se javili zahtjevi za snažnijim motorom te je obujam povećan na 767 ccm, a najveća brzina na 110 km/h. Taj model, koji je dobio oznaku 600 D (usprkos znatno većeg obujma) bio je podloga za licencnu proizvodnju iz Kragujevca i njegova je izvedba poznata brojnim našim meštrima.Naknadno je iz tog motora napravljena čitava serija motora. Obujam je najprije povećan na 847, a potom na 903 ccm i ta je verzija bila najpopularnija među svim izvedenicama Fiata 600. Ugrađivao se u desetke talijanskih modela. Nakon osnovnog modela 600, stigli su Multipla, 850, 850 Special, 850 Sport, 850 Sport Coupe, 127, Panda, Uno, Cinquecento i Seicento. 

Osim Fiata, taj motor koristili su Autobianchi/Lancia A112, Seat Marbella i Ibiza te Zastava 750, 850 i Yugo 45. U posljednjoj verziji za Fiat Seicento, koja se proizvodila do 2003., obujam mu je, radi porezne granice od 900 ccm, smanjen na 899 ccm. To je jedan od deset najuspješnijih benzinskih motora europske automobilske industrije, a ukupno je proizvedeno čak 15,5 milijuna primjeraka svih serija.

Fiat 600 zamišljen je kao gradski automobil i tome su prilagođeni njegovi gabariti - bio je dugačak 321 ccm, a širok 138 cm. Nije bio osobito siguran u sudaru, a posebice je bio zanimljiv po vratima koja su se otvarala u kontra smjeru, prema naprijed. To je olakšavalo ulaz u unutrašnjost, ali je pogoršavalo sigurnost. Bilo je slučajeva kad su se vrata otvorila tijekom vožnje. 

Dorađeni model 600D dobio je pojačan motor i blago dorađenu karoseriju, koja je produžena za 7,5 cm. Istodobno je masa povećana za 14 kg.Najveća novost uslijedila je 1964., kad je Fiat 600 dobio normalna prednja vrata. Nije to bila zadnja dorada, jer je 1965. Fićo dobio podebljana prednja svjetla i takvog ga poznajemo do kasnih 80-ih. Za svoje doba, Fićo je imao neovisan, odnosno poluneovisan na sva četiri kotača. Prednji dio oslanjao se na poprijeko ugrađena lisnata opruga, koja ima i ulogu stabilizatora. 

Straga je imao oscilacijsku osovina (u njemačkoj nomenklaturi Pendelachse), koja je bila tada vrlo popularna. Osnovna verzija, posebice s lošim gumama Tigar, nije se proslavila po stabilnosti, posebice na skliskoj cesti. Najviše problema bilo je u području pozitivnog bočnog nagiba, kad su kotači bili nagnuti prema unutra. No spušteni Fićo, posebice s malo otvrdnutim ovjesom, bio je druga priča. 

Tada su stražnji kotači bili zakrenuti prema vani, što je osiguravalo uvjerljivu stabilnost. Tome su posebice pogodovale široke sportske gume i takvog Fiću poznajemo iz mnogih sportskih utrka. Brzo se uvidjelo da je takav Fićo izvrstan medij za sportske dorade, koje su se uskoro počele nizati kao na traci.

To je uvidio slavni tuner Carlo Abarth i 1956. počinje priča o jednom od najzanimljivijih malih sportskih automobila - predstavljen je nabrijani Fiat 600, koji je nosio oznaku 750 Abarth. Njegova snaga od 42 KS omogućavala mu je najveću brzinu od 136 km/h, a ubrzo je pojačan na 50 KS, što mu je najveću brzinu povećalo na 150 km/h. Tek potom slijedili su uspješni modeli, koji su proslavili Fiat i Abarth - najprije je 1961. predstavljen 850 TC Abarth, koji je u startu imao 52 KS. 

Uslijedile su brojne dorade i pojačanja te je na koncu napravljen model 850 TCR, koji je razvijao 90 KS. Taj je model je žario i palio u svojoj klasi, osvojivši desetke nacionalnih prvenstava širom Europe. No, pravu je slavu postigao model 1000 TC, kojemu je motor povećan sa 982 ccm. U prvoj verziji iz 1961. razvijao je 68 KS, a potom je, do 1971., pojačan na čak 112 KS pri 8200/min. 

Bilo je to u modelu 1000 TCR, koji je uz pomoć mjenjača s pet stupnjeva jurio do brzine od 215 km/h. Bio je iznimno popularan na brdskim i uličnim utrkama. Na splitskom asfaltu početkom 70-ih proslavio ga je Đani Šverko. Iako je Carlo Abarth napravio i snažnije automobile, bio je to najslavniji model. Na vrhuncu uspjeha došlo je vrijeme za smjenu, taman kad je u pripremi bio još snažniji model sa, za to vrijeme nevjerojatnih 127 KS iz obujma od jednog litra.

Jednako kao i sportski Abarth zanimljiv je bio model Multipla, s tri reda sjedala. Bio je neobičan po kombijevskom prednjem dijelu i stražnjem, koji je zadržao izvoran Fićin izgled. Prva verzija napravljena je već 1956. i postigla je velik uspjeh. Sredinom 70-ih taj je model dobio pravu, kombijevsku izvedenicu (oblika kvadra), koja je bila popularna i na našim cestama. 

Zanimljivo, nije se proizvodila u Kragujevcu, nego u Somboru, a posljednji primjerak napravljen je 1989. godine. Fiat 600 se u Torinu je proizvodnja zaključena 1969. i tada su počele pripreme za proizvodnju modela s prednjim pogonom - 128, koji je kod nas bio poznatiji kao licencna Zastava 101, i izravni nasljednik 127, iz kojeg je kasnije izveden Yugo 45. 

U Torinu je proizvedeno ukupno 2,7 milijuna primjeraka, a proizvodnja je nastavljena u Španjolskoj i Kragujevcu. Seat 600, koji je poznat i po izvedbi s četvorim vratima, proizvodio se do 1973. Tek tada zahuktala se proizvodnja u Kragujevcu. Zastava 750, odnosno Fićo, 1974. dobiva “luksuznu” verziju Luxe. Jasno, radilo se tek o debljim navlakama, upaljaču za cigarete i još pokojom sitnicom.

Ubrzo su stigli novi modeli. Posebice je zanimljiv bio model 750 S iz 1978., koji je istiskivao 30 KS i postizao već uvažavajućih 120 km/h. Još brža (125 km/h) bila je Zastava 850, koja je razvijala 32 KS. Bilo je to vrijeme kad je Fićo postizao brojne sportske uspjehe, a najpopularnija je bila “nacionalna klasa 785”. 

Bila se to verzija probušena na treću, posljednju doradu za generalni popravak, kad su ugrađivani veći klipovi. No, popularniji su bili elitniji sportski modeli Abarth, u klasama 850 i 1000, koje je već vozila sportska elita. Svi su ti modeli imali podignuti poklopac motora. To, primarno, nije bilo zbog hlađenja motora (iako ga je poboljšavalo), nego zbog poboljšavanja aerodinamike. 

Ovisno o modelu, to je povećavalo brzinu za 3 do 5 km/h. Usto je i osiguravao opasan sportski izgled. Početkom 80-ih, s uvođenjem prvih antiinflacijskih programa, koji su zabranjivali povećanje cijena, stiže niz “novih” modela. Model L postaje LE, model S - SC. Radilo se tek o nekoliko kozmetičkih sitnica, kojima se na mala vrata povećavala cijena. Tako je posljednji model Fiće, proizveden sredinom 1986., nosio oznaku 850 SC, piše autoportal.hr

hr Fri Oct 19 2018 10:41:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .