Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54bca257b0783519118b459c/80
Foto: Marko Todorov / CROPIX

Vujčić: HNB nastavlja s ekspanzivnom monetarnom politikom u 2017.

Dodao je da takva politika pogoduje poboljšanju domaćih uvjeta financiranja i podupire oporavak domaće kreditne aktivnosti, uz ograničene rizike radi oporavka BDP-a

 Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u srijedu da će HNB i u sljedećoj godini nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, upozorivši pritom da Hrvatska mora postati strukturno učinkovitija i konkurentnija te da bi trebala raditi na jačanju otpornosti na promjenu financijskih uvjeta u svijetu.

- HNB će i u 2017. nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, s ekspanzivnom politikom podržavanja visoke likvidnosti monetarnog sustava, odnosno strukturnim repo operacijama, redovitim operacijama, smanjivanjem regulatornih zahtjeva te po potrebi deviznim intervencijama, kako bi sprječavali prije svega aprecijcijske pritiske prema kuni - rekao je Vujčić na savjetovanju u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

Dodao je da takva politika pogoduje poboljšanju domaćih uvjeta financiranja i podupire oporavak domaće kreditne aktivnosti, uz ograničene rizike radi oporavka BDP-a, suficita na tekućem računu i situacije na međunarodnom tržištu.

Vujčić je istaknuo da je to ono što u datim okolnostima HNB može napraviti i na što može utjecati, ali je ukazao i da u srednjem roku postoje rizici, kazavši da ovakva situacija niskih kamatnih stopa otvara i neke srednjoročne rizike za financijsku stabilnost u Europi i na domaćem tržištu. Poručio je da je neizvjesno do kada će situacija na međunarodnom tržištu omogućavati takav stupanj ekspanzivnosti montarane poltike, tj. da bi bilo pogrešno oslanjati se na ovakav stupanj ekspanzivnosti monetarne poltike kao temelj srednjoročnog rasta.

- Moramo biti spremni da se monetarne politike i uvjeti mogu promijeniti, što ne očekujem u 2017. , ali ako se ova situacija i u Hrvatskoj i u inozemstvu ne iskoristi za smanjivanje osjetljivosti korporativnog sektora, države i kućanstava, mogli bismo se opet naći u problemima ako cijena imovine onih koji izgledaju rizičnije naglo padnu, a prinosi na tu imovinu bitno porastu - upozorio je guverner.

Inflacija postoji, ali ne kao rast cijene kruha i mlijeka, nego dionica i obveznica

- Nemojmo se zavaravati da ne postoji inflacija - nastavio je guvrener HNB-a, dodavši da kada se tiska novac cijene rastu, ali ovoga puta ne rastu cijene kruha i mlijeka nego cijene obveznica i dionica te da je upitno mogu li one nastaviti rasti ili ostati na ovim razinama.

Vujčić je pojasnio da se visoka razina monetarne ekspanzivnosti u svijetu ne prelijeva kao nekada u plaće, "pa plaće porastu, pa porastu cijene, pa idemo u inflaciju, odnosno hiperinflaciju, itd."

- U ovom trenutku, zbog globalne konkurencije, tiskanje novca dovodi do toga da plaće ostaju pritisnute, jer se ne mogu povećati zbog konkurencije, ali novac mora negdje otići i onda ide u cijenu imovine, financijske imovine, pa razmislimo o tome imamo li u ovom trenutku opet mjehure tih cijena i što se može dogoditi kao puknu, i gdje mi u Hrvatskoj u korporativnom sektoru u tom trenutku moramo biti da ne budemo snažno pogođeni s time - naglasio je.

Vujčić je napomenuo da su oni koji se još nisu snašli, i koji nisu shvatili što se događa, oni čija je buduća vrijednost mirovine i vrijednost životnog osiguranja pala već sada, te da ono za što su mislili da će sutra dobiti kao mirovinu ili osiguranje, više nije ta vrijednost.

- Uz ovakvo dugo razdoblje takvih kamatnih stopa, nemoguće je da je to to, a kad oni shvate što se događa i oni će promijeniti ponašanje, što će imati reperkusije na financijski sustav", upozorio je Vujčić. Naglasio je da zbog toga "poruka za Hrvatsku ostaje da moramo postati strukturno efikasniji i konkurentniji, moramo učiniti reforme koje će povećati konkuretnost i učiniti nas još otpornijima na promjenu uvjeta na financijskim tržištima. Ako ne iskoristimo ovo vrijeme da to napravimo, mogli bi se neugodno iznenaditi u srednjem roku. 

Vujčić je tijekom svog izlaganja, među ostalim, naveo da HNB vodi ekspanzivniju monetranu politiku nego Europska središnja banka.

Naveo je da je domaća ekspanziva monetarna politika u 2016. dodatno osnažena strukturnim repo operacijama, da su do sada održane 3 aukcije, a ukupno je plasirano gotovo milijardu kuna, da je to dovelo do povećanja kunskih kredita, a potom i do pada kamatnih stopa. Kod banaka sudionica zaustavljen je pad kreditiranja kroz snažan porast kunskog kreditiranja, a kamatne stope po kreditima su u kontinuiranom padu, na povijesnim minimumima.

Kunsko kreditiranje je u rastu do te mjere da je u ovom trenutku oko 40 posto kredita u kunama. Rast kredita bilježi se kod sve više djelatnosti, osim kod građevinarstva, koje se još razdužuje, ustvrdio je.

Vujčić je rekao da za sada Hrvatska nema značajniju deeuroizaciju, da su banke pojačale čišćenje bilanci kroz otpise i prodaje plasmana, kojih je u 2016. prodano u visini od 2,2 posto BDP-a ili oko 2 milijarde eura te da se slično očekuje i u sljedećoj godini. Očekuje se i da će banke uskoro smanjiti loše plasmane na ispod 10 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 15:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584814771eea8f9d2e8b4579/80
Foto: Twitter

Predsjednica dobila karte za Trumpovu inauguraciju, ali nije željela ići?

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine navodno je glavna veza pri dogovaranju sastanaka s ljudima bliskim Trumpu

Prašina oko posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović SAD-u još se nije slegla, a sada se javio i američki biznismen koji joj je, kako kaže, bio glavna veza pri dogovaranju sastanaka.

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine, kaže da je iznenađen medijskim izvještavanjem o Kolindinom posjetu, o kojem javnost nije mogla saznati gotovo ništa, ako ne računamo fotografije sa senatorom Marcom Rubiom, potpredsjednikom Atlantskog vijeća Damonom Wilsonom - i njeno javljanje uživo ispred Bijele kuće - prenosi Index

Kako izvještava Balkan Insight, Blackard je objasnio da ga je hrvatski konzul Siniša Grgić u prosincu zamolio da im "pomogne dogovoriti sastanke s ljudima bliskima Donaldu Trumpu". Naime, hrvatski diplomati "nisu imali mnogo kontakata s ljudima bliskima Trumpu pošto nitko nije vjerovao da će dobiti izbore".

Kolinda se susrela "s moćnim tipovima bliskim Trumpu"

- Konzul mi je dao listu ljudi s kojima bi se predsjednica htjela sastati i dogodilo se da su neki od tih ljudi moji bliski prijatelji - rekao je Blackard i dodao: 

- Ljudi s kojima se susrela su moćni tipovi i bliski Trumpu... Uvjeravam vas da nijedan državni poglavar nije imao takvu prednost s novom Trumpovom administracijom - hvali se Blackard.

Blackard je navodno dogovorio Kolindin susret sa senatorom  Rubiom, koji se i sam kandidirao za predsjednika ali je izgubio od Trumpa, i senatorom Ronom Johnsonom, ravnateljem Senatskog povjerenstva za Europu i regionalnu sigurnosnu suradnju.

Sastanak u četiri oka sa Santorumom

- Kolinda je prezentirala odlične komunikacijske vještine. Svi smo mnogo naučili o vašoj zemlji koju nitko od nas nije poznavao. Johnson je čak obećao poseban sastanak (povjerenstva) o Hrvatskoj - tvrdi Blackard, koji je i sam prisustvovao sastancima.

Objasnio je da su na sastancima raspravljali o situaciji u hrvatskom susjedstvu i načinu da se u Hrvatsku privuku poslovi i investicije, "za što su spomenuti političari pokazali zanimanje".

Osim njih, Kolinda je imala sastanak u četiri oka s bivšim senatorom Rickom Santorumom, kazao je Blackard. Santorum se i sam neuspješno kandidirao za predsjednika 2012. i 2016. godine, a Blackard je podržavao njegovu kandidaturu.

Odbila karte za inauguraciju da bi idući posjet bio produktivniji?

Kolinda je čak dobila i karte za jučerašnju Trumpovu inauguraciju, ali je odlučila da neće ići - kako bi njen sljedeći posjet "mogao biti još produktivniji", sad kad je Trump predsjednik, dao je prilično neobično objašnjenje Blackard.

Afera sa Kolindinim, manje-više tajnim posjetom dobila je novu epizodu kad je u medije procurila depeša iz hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu, s imenima ljudi s kojima se susrela i temama sastanaka, a koji se podudaraju s Blackardovim tvrdnjama. Premijer Andrej Plenković čak je najavio i pokretanje istrage zbog curenja depeše, čime je ova priča postala još bizarnija.

Inače, ovaj 59-godišnji izvršni direktor tvrtke za dizajn i razvoj nekretnina Blackard Global prvi put se povezao s Hrvatskom pri posjetu Supetru na Braču u ranim 2000-ima. Upravo on stoji iza poznatog projekta izgradnje replike Supetra u Mckinneyu, Teksas, nazvanom "Adriatica". Čak je dobio i originalno zvono crkve u Supetru od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, s kojim se susreo 2015. godine.

Iza Blackarda je i neuspjeli projekt izgradnje golf-terena u blizini Zadra 2006. godine, a sada surađuje s našim poduzetnikom Vicencom Blagaićem pri gradnji odmarališta s golf-terenom na Pelješcu. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586a0bad1eea8fe0af8b46d6/80
Foto: Pixabay

Novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine: Ministar zdravstva smatra da je pravilnik pravičan, ali ne i idealan

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu

Na snagu je stupio novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva, s kompromisnim rješenjem po kojem su liječnici obvezni nakon završene specijalizacije vratiti se raditi u zdravstvenu ustanovu koja im je financirala specijalističko usavršavanje, ali i otići iz ustanove uz manju odštetu u slučaju ranijeg prekida ugovora, koje neće morati sami plaćati.

Izmijenjeni Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine propisuje obvezu da se liječnik mora vratiti na rad u ustanovu koja je financirala njegovu plaću dok je bio na specijalizaciji, ali da ta obveza rada ne može biti dulja od vremena trajanja specijalizacije.

U slučaju ranijeg raskida ugovora o radu, za koje će liječnik morati dobiti i odobrenje Ministarstva zdravstva, bolnica ili dom zdravlja u koju liječnik prelazi morat će platiti odštetu ustanovi iz koje prelazi, pri čemu maksimalni iznos odštete za godine provedene na specijalizaciji iznosi 30.000 eura. 

Liječnik će iznos odštete morati platiti sam ako ugovor raskine zbog prelaska u privatnu ustanovu ili zbog odlaska na rad u inozemstvo.

Ministar Kujundžić: Novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan

Ministar zdravstva Milan Kujundžić smatra da je novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan. Ocijenio je kako pravilnik ne sputava mlade liječnike u razvoju karijere, pa i u odlasku, a s druge strane daje određenu sigurnost županijama, kao vlasnicima zdravstvenih ustanova na svom području, da će kroz odštetu moći pokriti financijski i ljudski deficit.

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu.

Kritičari pravilnika tvrdili su kako su na taj način mnoge manje bolnice dovedene u opasnost da ostanu bez liječnika, dok su se specijalizanti žalili da su bili izloženi lihvarskim ugovorima, koji su trajali duže od vremena provedenog na specijalizaciji, a za raniji raskid ugovora morali plaćati i do 1,2 milijuna kuna odštete.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847da411eea8fe62b8b4585/80
Foto: Facebook

Grmoja: Bulj je čovjek koji ima stav, dok su drugi krali on je istresao VBR na četnike

Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je
Nikola Grmoja, saborski zastupnik MOST-a stao je u obranu svog kolege Mira Bulja putem Facebook profila napisavši kako "hrabro ustaje u borni za nacionalne interese". 

- Dok su neki potkradali javne tvrtke, Miro Bulj je uzeo VBR i istresao cijelo punjenje na četnike na Opsjenjaku i više nikad nisu mogli ugroziti branu Peruča. I danas, kad hrabro ustaje u borbi za nacionalne interese nekima to smeta - napisao je Grmoja.

Zatim se nadovezao drugom objavom: 

- Miro Bulj nije glumac. To je čovjek koji ima svoj stav. Za razliku od svih onih koji su šutjeli i kimali glavom na mnoge nepravilnosti i propuste u našoj političkoj povijesti. Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je. 


Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588339241eea8f91148b4647/80
Foto: Hrvatska pošta

Bjeloglavi sup na markama Hrvatske pošte

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana

Hrvatska pošta, u suradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (World Wildlife Fund – WWF), izdat će četiri prigodne poštanske marke s motivom bjeloglavog supa u različitim pozama, a ta će serija poštanskih maraka u optjecaj biti puštena u ponedjeljak, 23. siječnja.

Autor ovog prigodnog izdanja je Borut Benčina, akademski slikar grafičar iz Zagreba, a autor fotografije je Hrvoje Grgić, fotograf iz Zagreba, izvijestili su iz Hrvatske pošte.

Naklada serije Bjeloglavi sup iznosi 200 000 primjeraka po motivu.

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) spada u ptice grabljivice iako se hrani strvinom i gotovo nikada ne napada živi plijen. Važna je karika ekosustava, jer čisti prirodu i tako sprječava širenje zaraza. Jedna je od najfascinantnijih i najvećih ptica koje lete, raspona krila do 2,80 m i težine do 14 kg. U letu gotovo ne maše krilima, već jedri na zračnim strujama, ponekad brzinom većom od 160 km/h. Bjeloglavi sup leti na jako velikim visinama.

Pred stotinjak godina bjeloglavi supovi naseljavali su većinu Hrvatske, a danas su preživjeli samo na Kvarneru, gdje se gnijezde na okomitim stijenama. Kad prvi otkrije strvinu, bjeloglavi sup počinje kružiti, što je znak ostalima da mu se pridruže. Već u listopadu započinju svadbeni letovi, krilo tik uz krilo. Ženka u siječnju polaže jedno jaje u gnijezdo na litici. Mali se sup izvali nakon 52 do 54 dana tijekom kojih se i mužjak i ženka smjenjuju u inkubaciji. Na prvi let mladi se sup ohrabri nakon gotovo četiri mjeseca, a zatim je još jedan do dva mjeseca ovisan o roditeljima, koje prati u potrazi za hranom. Nakon osamostaljenja napušta matičnu koloniju. S navršenih pet godina života supovi koji prežive nedaće dalekih lutanja vraćaju se na Kvarner, pronalaze partnera i s njim trajno ostaju živjeti na kvarnerskim otocima.

Bjeloglavi sup je ugrožena, strogo zaštićena vrsta. U nas ih je preostalo manje od 100 parova. U prirodi bjeloglavi supovi žive do 30 godina, a u zatočeništvu su, u dobrim uvjetima, neki doživjeli 60 godina. U Hrvatskoj zaštitu supova provodi udruga Grifon u suradnji s Ornitološkom postajom Rijeka, HAZU.

Prigodni žig prvog dana bit će u uporabi 23. i 24. siječnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja poštanskih maraka mogu se kupiti i putem internetske trgovine Hrvatske pošte www.epostshop.hr

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 11:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .