Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54bca257b0783519118b459c/80
Foto: Marko Todorov / CROPIX

Vujčić: HNB nastavlja s ekspanzivnom monetarnom politikom u 2017.

Dodao je da takva politika pogoduje poboljšanju domaćih uvjeta financiranja i podupire oporavak domaće kreditne aktivnosti, uz ograničene rizike radi oporavka BDP-a

 Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u srijedu da će HNB i u sljedećoj godini nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, upozorivši pritom da Hrvatska mora postati strukturno učinkovitija i konkurentnija te da bi trebala raditi na jačanju otpornosti na promjenu financijskih uvjeta u svijetu.

- HNB će i u 2017. nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, s ekspanzivnom politikom podržavanja visoke likvidnosti monetarnog sustava, odnosno strukturnim repo operacijama, redovitim operacijama, smanjivanjem regulatornih zahtjeva te po potrebi deviznim intervencijama, kako bi sprječavali prije svega aprecijcijske pritiske prema kuni - rekao je Vujčić na savjetovanju u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

Dodao je da takva politika pogoduje poboljšanju domaćih uvjeta financiranja i podupire oporavak domaće kreditne aktivnosti, uz ograničene rizike radi oporavka BDP-a, suficita na tekućem računu i situacije na međunarodnom tržištu.

Vujčić je istaknuo da je to ono što u datim okolnostima HNB može napraviti i na što može utjecati, ali je ukazao i da u srednjem roku postoje rizici, kazavši da ovakva situacija niskih kamatnih stopa otvara i neke srednjoročne rizike za financijsku stabilnost u Europi i na domaćem tržištu. Poručio je da je neizvjesno do kada će situacija na međunarodnom tržištu omogućavati takav stupanj ekspanzivnosti montarane poltike, tj. da bi bilo pogrešno oslanjati se na ovakav stupanj ekspanzivnosti monetarne poltike kao temelj srednjoročnog rasta.

- Moramo biti spremni da se monetarne politike i uvjeti mogu promijeniti, što ne očekujem u 2017. , ali ako se ova situacija i u Hrvatskoj i u inozemstvu ne iskoristi za smanjivanje osjetljivosti korporativnog sektora, države i kućanstava, mogli bismo se opet naći u problemima ako cijena imovine onih koji izgledaju rizičnije naglo padnu, a prinosi na tu imovinu bitno porastu - upozorio je guverner.

Inflacija postoji, ali ne kao rast cijene kruha i mlijeka, nego dionica i obveznica

- Nemojmo se zavaravati da ne postoji inflacija - nastavio je guvrener HNB-a, dodavši da kada se tiska novac cijene rastu, ali ovoga puta ne rastu cijene kruha i mlijeka nego cijene obveznica i dionica te da je upitno mogu li one nastaviti rasti ili ostati na ovim razinama.

Vujčić je pojasnio da se visoka razina monetarne ekspanzivnosti u svijetu ne prelijeva kao nekada u plaće, "pa plaće porastu, pa porastu cijene, pa idemo u inflaciju, odnosno hiperinflaciju, itd."

- U ovom trenutku, zbog globalne konkurencije, tiskanje novca dovodi do toga da plaće ostaju pritisnute, jer se ne mogu povećati zbog konkurencije, ali novac mora negdje otići i onda ide u cijenu imovine, financijske imovine, pa razmislimo o tome imamo li u ovom trenutku opet mjehure tih cijena i što se može dogoditi kao puknu, i gdje mi u Hrvatskoj u korporativnom sektoru u tom trenutku moramo biti da ne budemo snažno pogođeni s time - naglasio je.

Vujčić je napomenuo da su oni koji se još nisu snašli, i koji nisu shvatili što se događa, oni čija je buduća vrijednost mirovine i vrijednost životnog osiguranja pala već sada, te da ono za što su mislili da će sutra dobiti kao mirovinu ili osiguranje, više nije ta vrijednost.

- Uz ovakvo dugo razdoblje takvih kamatnih stopa, nemoguće je da je to to, a kad oni shvate što se događa i oni će promijeniti ponašanje, što će imati reperkusije na financijski sustav", upozorio je Vujčić. Naglasio je da zbog toga "poruka za Hrvatsku ostaje da moramo postati strukturno efikasniji i konkurentniji, moramo učiniti reforme koje će povećati konkuretnost i učiniti nas još otpornijima na promjenu uvjeta na financijskim tržištima. Ako ne iskoristimo ovo vrijeme da to napravimo, mogli bi se neugodno iznenaditi u srednjem roku. 

Vujčić je tijekom svog izlaganja, među ostalim, naveo da HNB vodi ekspanzivniju monetranu politiku nego Europska središnja banka.

Naveo je da je domaća ekspanziva monetarna politika u 2016. dodatno osnažena strukturnim repo operacijama, da su do sada održane 3 aukcije, a ukupno je plasirano gotovo milijardu kuna, da je to dovelo do povećanja kunskih kredita, a potom i do pada kamatnih stopa. Kod banaka sudionica zaustavljen je pad kreditiranja kroz snažan porast kunskog kreditiranja, a kamatne stope po kreditima su u kontinuiranom padu, na povijesnim minimumima.

Kunsko kreditiranje je u rastu do te mjere da je u ovom trenutku oko 40 posto kredita u kunama. Rast kredita bilježi se kod sve više djelatnosti, osim kod građevinarstva, koje se još razdužuje, ustvrdio je.

Vujčić je rekao da za sada Hrvatska nema značajniju deeuroizaciju, da su banke pojačale čišćenje bilanci kroz otpise i prodaje plasmana, kojih je u 2016. prodano u visini od 2,2 posto BDP-a ili oko 2 milijarde eura te da se slično očekuje i u sljedećoj godini. Očekuje se i da će banke uskoro smanjiti loše plasmane na ispod 10 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 15:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5841e3771eea8f1b118b460d/80
Foto: DalmacijaNews

Nismo u svemu loši: Hrvatska rekorder u transplantiranju

Brojke govore za sebe: Hrvatska ima rekordnu stopu darivanja sa 39,3 darivatelja na milijun stanovnika

U današnjem svijetu biti prvi i najbolji u bilo čemu je iznimno teško. Upravo u tome uspijeva Hrvatska, koja je već godinama u samome svjetskom vrhu prema broju obavljenih transplantacija organa računajući broj donora na milijun stanovnika, piše N1.

Brojke govore za sebe: Hrvatska ima rekordnu stopu darivanja sa 39,3 darivatelja na milijun stanovnika. To je povećanje za 13 posto u podacima za 2015. u odnosu na 2014. godinu. U Hrvatskoj je lani uspješno presađeno 399 organa, a ukupno se transplantacija organa povećala za 10 posto.

Sve se dodatno pojačalo članstvom u Eurotransplantu koje je omogućilo da pacijent iz Hrvatske može dobiti bubreg iz bilo koje članice Eurotransplanta, ali isto tako i donirani organ u Hrvatskoj može završiti u bilo kojoj drugoj zemlji članici.

Zakon o doniranju organa koji je na snazi u Hrvatskoj kaže kako je svaki građanin potencijalni donor organa nakon moždane smrti ukoliko se tome za života nije izričito protivio i ako u registru nedarovatelja pri Ministarstvu zdravstva nije pohranjena pismena izjava. Unatoč zakonu, obitelj se uvijek pita za dozvolu i njihova volja se uvijek poštuje.

Može li bolje u budućnosti? Naravno da može, no ministar zdravstva je sretan i s postojećom situacijom, piše N1.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 22:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/561e4c68924e7d09008b4765/80
Foto: Ilustracija

Jedino Albanija i Kosovo imaju sporiji internet od Hrvatske

Do 2020. godine svim građanima Unije treba se osigurati brzina intrrneta od najmanje 30mb u sekundi, a 50 posto kućanstava moralo bi se spajati i na 3 puta veće brzine

Hrvati surfaju sporo i skupo, po brzini interneta smo na europskom dnu, a po cijeni - pri vrhu. Mreže su stare, investicije spore pa je tako i država kasnila s Mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje je tražilo europsko zakonodavstvo, piše N1.

Danas u Saboru oko te točke - jedinstvo, ali u krajevima s presporim internetom i dalje nezadovoljstvo.

Do 2020. godine svim građanima Unije treba se osigurati brzina intrrneta od najmanje 30mb u sekundi, a 50 posto kućanstava moralo bi se spajati i na 3 puta veće brzine. To su ciljevi Digitalne agende za Europu, koji za veliki dio Hrvatske i dalje zvuče poput znanstvene fantastike.

Kamo se uopće na internetu u 2016. godini može doći s brzinom uglavnom manjom od jednog megabita u sekundi.

Slovenija 'surfa' dvostruko brže

- Hrvatska u ovom trenutku ima najsporiji internet u Uniji, treći smo u cijeloj Europi. Jedino Albanija i Kosovo imaju sporiji internet od nas - kaže Gordan Maras.

Dok primjerice Slovenija 'surfa' dvostruko brže. Za to su podjednako krive sve vlade, no sada su svi klubovi u Saboru podržali Zakon koji bi mogao nešto promijeniti. 

- Donošenjem ovog Zakona postiže se temeljni cilj - smanjenje troškova i olakšavanje postavljanja mreža veliikih brzina, što dodatno potiče i ubrzava ostvarivanje ciljeva za digitalnu agendu u Europi - kaže ministar Oleg Butković.

Smanjilo bi se tako nepotrebno umnažanje građevinskih radova, zajednički bi se koristila postojeća infrastruktura poput one za prijenos plina, elektične energije i vode, piše N1.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 21:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5841d0c61eea8f2d118b4623/80
Foto: Screenshot Facebook Video

Kristić na Marasovu primjedbu o kadroviranju odgovorio popisom kadrova iz Kukuriku koalicije

Gordan Maras napao je Most zbog kadroviranja, te premještanja jedne osobe iz ministarstva u ministarstvo
Kao i uvijek u Hrvatskom saboru bilo je zanimljivo. Tako je u jednoj primjedbi zastupnik SDP-a i bivši ministar Gordan Maras napao Most zbog kadroviranja, te premještanja jedne osobe iz ministarstva u ministarstvo.

To je bilo okidač za Mostovog zastupnika Maru Kristića da mu odgovori poduljim popisom kadroviranja za vrijeme Kukuriku koalicije. U svom izlaganja tijekom dvije minute replike nije uspio nabrojati sve, a popis je bio podugačak i bez svih. Kristićevo izlaganje izazvalo je podsmjehe kod njegovih kolega saborskih zastupnika.

Koga je Kristić sve naveo pogledajte u videu kojeg je Most objavio na svojoj Facebook stranici.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 20:52:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/582d8d901eea8f21c78b460d/80

Cammeo odgovorio ministru Butkoviću: Donijet ćemo odluku o poslovanju u Splitu

Od početka rada u Splitu, rezultati poslovanja su iznad svih naših očekivanja, kažu iz Cammea

Nakon što je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao da je poslovanje Cammea u Splitu ilegalno, Uprava Cammeo grupe je odlučila reagirati priopćenjem. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

„Ovo je prvi put da se neko nadležno tijelo Republike Hrvatske očitovalo o poslovnom modelu koji u Splitu odnedavno provodi tvrtka Cammeo, ali i neke druge kompanije koje su prisutne na tržištu. Kao tvrtka koja je u potpunosti prilagođena poslovanju u okviru zakona, prihvatit ćemo odluke nadležnih službi i postupiti sukladno tome.Tijekom sljedećih  nekoliko dana donijet ćemo odluku o poslovanju u Splitu. 

Od početka rada u Splitu, rezultati  poslovanja su iznad svih naših očekivanja. Klijenti su prepoznali kvalitetu  naše usluge i pristupačnost cijene pa potražnja za našim uslugama znatno premašuje naše raspoložive kapacitete. Da bismo odgovorili trenutnoj potražnji, trebali bismo u floti pored postojećih 30 imati još barem stotinu vozila. Stoga smatramo da je najbolje rješenje za cijelu situaciju kako u Splitu, tako i u cijeloj Hrvatskoj, liberalizacija taksi-tržišta koja bi uvelike trebala pojednostavniti obavljanje ove djelatnosti ne samo nama, nego i drugim kompanijama i pojedincima koji se žele okušati u ovome poslu.  Time bi  samo Cammeo grupa mogla zaposliti dodatnih 1500 djelatnika u cijeloj Hrvatskoj, a sveukupno bi čak 6000 ljudi moglo biti zaposleno u ovom sektoru.

Nadamo se da će  institucije Republike Hrvatske prepoznati taj potencijal i donijeti odgovarajuće zakone koji će bitno poboljšati uvjete za obavljanje taksi-usluge i kojim će se potaknuti novo zapošljavanje. Smatramo da je državi čije gospodarstvo počiva na turizmu bitno da u svojoj turističkoj ponudi ima kvalitetnu, pouzdanu i sigurnu službu koja odgovara potrebama modernog čovjeka.

Uprava Cammeo grupe i djelatnici zahvaljuju građanima Splita koji su im tijekom proteklog razoblja uputili pozive i pisma podrške."





Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 20:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .