Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcff18629111ca1ec8b4630/80
Foto: Nataša Pralica

Brzo se priprema: Čokoladni cheesecake za koji ne trebate paliti pećnicu

Ako još ne moramo niti upaliti pećnicu da bismo pripremili i uživali u ovoj slastici, oduševljenje još je veće

Rijetko što nas ostavi bez teksta kao ove dvije riječi: čokoladni cheesecake. Ako još ne moramo niti upaliti pećnicu da bismo pripremili i uživali u ovoj slastici, oduševljenje još je veće. - piše Zadovoljna

Recept za baš takvu tortu podijelila je Nataša Pralica na svojem blogu Natašini kolači. Ona ističe da je riječ o vrlo ukusnom i kremastom desertu.

Ukoliko razmišljate što bi slatko pripremili, a volite slastice sa sirom, onda vam svakako preporučujem ovaj čokoladni chessecake, kaže hrvatska blogerica. Velika prednost mu je što se ne peče, jednostavno pratite slijed pripreme i torta će brzo biti gotova.

Sastojci za podlogu torte:

150 grama mljevenog keksa
100 ml mlijeka
100 grama otopljenog margarina ili maslaca
100 grama šećera
100 grama otopljene čokolade za kuhanje

Sastojci za kremu:
400 ml vrhnja za šlag
300 grama krem sira
200 grama otopljene mliječne čokolade
130 grama šećera u prahu

Sastojci za preljev:

150 grama čokolade za kuhanje
150 ml vrhnja za šlag

Priprema:
1. Pomješajte sastojke za podlogu torte (kekse, mlijeko, otopljeni margarin i čokoladu te šećer) dok ne dobijete ljepljivu, ali kompaktnu smjesu.

2. Podlogu pravilno utisnite u kalup za torte promjera 26 centimetara i stavite u hladnjak da se stisne.

3. Izradite vrhnje za šlag za kremu, ali ga nemojte previše „istući“. Čim šlag postane čvrst (i ne klizi iz posude koju ste nakratko okrenuli), prestanite s miješanjem.

4. U zasebnoj posudi pomiješajte krem sir i šećer u prahu. Sirnoj kremi dodajte otopljenu čokoladu, a potom pjenjačom postupno umješajte šlag.

5. Kremu rasporedite preko podloge torte i ponovo stavite u hladnjak.

6. Napravite preljev za tortu na sljedeći način: u loncu ugrijete vrhnje za šlag na srednjoj tempraturi. Kada smjesa zavrije prelijte je preko nasjeckane čokolade za kuhanje. Miješajte dok se čokolada ne otopi do kraja.

7. Pustite da se preljev malkice ohladi prije nego što ćete ga preliti preko torte.

8. Čokoladni cheeseckae stavite u hladnjak da se stisne na nekoliko sati, a najbolje bi bilo preko noći.


Dobar tek!

hr Sat Nov 16 2019 13:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dea597329111cb41d8b458d/80

Blagdansko druženje u Crvenom križu Kaštela

Sinoć je u Gradskoj vijećnici, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Kaštela, održano sad već tradicionalno blagdansko druženje za djecu s teškoćama u razvoju.

Veselu i toplu blagdansku atmosferu uveličao je dolazak sv. Nikole koji je podijelio šarene darove i tako izmamio dječje osmjehe. Za dobro raspoloženje i pjesmu bili su zaduženi štićenici centra za rehabilitaciju “Mir” dok su mladi glumci KUD-a Karol Woytila kroz svoju scensku točku pokazali što prijateljstvo znači.

Mališane i njihove roditelje ovom je prilikom pozdravila dogradonačelnica Jadranka Matok Bosančić poželjevši svima sretne blagdane, a dobrim željama pridružio se i Petar Boljat, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Kaštela, zahvalivši se posebno roditeljima djece koji ulažu nadljudske napore u uključivanje djece u društvo.

Tijekom školske godine djelatnici Gradskog društva Crvenog križa Kaštela prevoze osamdesetak djece do odgojno – obrazovnih ustanova na splitskom i kaštelanskom području.

Djeca s teškoćama u razvoju susreću se s različitim oblicima isključenosti i diskriminacije, koji ih pogađaju u različitoj mjeri, a upravo ovakva druženja pridonose širenju inkluzivnosti.

hr Fri Dec 06 2019 14:37:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dea586729111c021c8b45e3/80
Foto: TZG Zadar/Fabio Šimićev

"Advent u Zadru 2019." u duhu zaštitnika djece i pomoraca

Zadarska djeca su ove godine, na blagdan sv.Nikole, imala sreće: taj njihov dobri svetac i zaštitnik, i njegov vjerni pratitelj, strašni Krampus, zadužen za zločestu djecu, zajednički su odlučili da su sva djeca bila dobra.
Što je značilo da je Krampus bio bez posla, da je ostavio svoje brezine šibe kod kuće, a da je sv.Nikola bombonima i drugim slatkišima darovao svu djecu.

A takvih nije bilo malo. Sv. Nikolu i njegove pomoćnike te Krampusa djeca su pronašla već na Forumu od kuda je društvo krenulo, pa preko Kalelarge, sve do adventskih trgova, kućica i pozornice gdje je svirala grupa "Jungle Boogie". "Zimsku bajku" i promenadu sv.Nikole po gradu priredila je tvrtka "Top Events" u kojoj su stručnjaci za organizaciju privatnih i javnih zabava i koja sa svojim glumcima, animatorima, plesačima i performerima svakog vikenda u jutarnjim satima priređuje kreativne radionice.

Sutra je, tako, na rasporedu radionica "Božićna tvornica malih vilenjaka", u 18 i 30 sati je predstava "Sv.Nikola i Krampus" uz mini disco, drugog vikenda radionica je na temu sv.Luce, a za dva tjedna na temu Djeda Božićnjaka.

Ali, vratimo se opet na petak i blagdan sv.Nikole. U jednom trenu se na Trgu Petra Zoranića pojavio još jedan sv.Nikola. Dok je onaj dječji zaštitnik bio u crvenoj odori, a ovaj drugi je bio u plavoj što je značilo da je na "Advent u Zadru" došao sv.Nikola – zaštitnik pomoraca. Bio je u društvu učenika zadarske Pomorske škole koji su ga pratili pjesmom.

Na "Adventu u Zadru 2019." ima još novosti. U unutrašnjosti bastiona Grimani, odnosno ispod Perivoja kraljice Jelene Madijevke, u prostoru koje koristi "Čistoća", uređene su jaslice u prirodnoj veličini. Uredili su ih djelatnici "Tržnice Zadar" sa scenografom Nenom Stojakovićem, dok su lutke izradili majstori Kazališta lutaka u Zadru.

Kraj crkve sv.Šime prije dva dana je postavljena i kućica s rekvizitima KK "Zadar" u kojoj su članovi navijačke skupine "Tornado".

A tik do te kućice su radnici zadarskih "Nasada" uredili zimsku snježnu sjenicu, sad već omiljeno mjesto za fotografiranje pogotovo onih najmlađih Zadra. Pravog snijega u ovom kraju nema na vidiku pa će i to malo uređenog snježnog ambijenta dobro doći. Radnici "Nasada" uredili su i postavili i kočiju Djeda Božićnjaka na Narodni trg pa Zadar i Zadrani, ali i turisti i posjetitelji našeg grada sve više žive u duhu Adventa, te skorog blagdana Božića i dočeka Nove godine.

Ovog vikenda se pali druga svijeća došašća u crkvi sv. Šime. Gradonačelnik Zadra Branko Dukić upalit će je u subotu u 18 sati. Misu će predvoditi iz don Marin Batur iz župe Kraljice mira na Stanovima uz pratnju župnog zbora iz iste crkve.  
hr Fri Dec 06 2019 14:32:59 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dea2c4c29111cf91a8b45f6/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Kako je nastao običaj čišćenja čizmica i čarapa za sv. Nikolu?

Sinoć su se čistile čizmice i čarape, a danas smo ih našli prepune slatkiša i darova - blagdan je sv. Nikole!
Sveti Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dugo nisu mogli imati djecu, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji je ime dobio po stricu biskupu u Miri. Nažalost, roditelji su brzo umrli i Nikola je ostao sam. Iako je nasljedio njihovo bogatstvo, ostao je skroman.

U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjem u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima, umro je 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri gdje se i danas nalazi sarkofag u kojem je nekoć bilo položeno njegovo tijelo.

Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije. 

Spomendan mu je 6. prosinca, a posebno mu se raduju djeca čiji je zaštitnik jer ujutro, na današnji dan, on donosi slatkiše i darove i ostavlja ih u čizmicama koje smo očistili i ostavili na prozoru. Djeca koja su cijelu godinu bila dobra, dobit će samo darove, dok će kod onih koji možda nisu slušali mamu i tatu, zastati i Krampus, koji prati Svetog Nikolu i djeci ostavlja šibe.

Osim djece, Nikola je zaštitnik pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta. 

Kako je nastao običaj darivanja na ovaj dan i zašto se pokloni ostavljaju baš u čizmicama i čarapama?

U blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je bogat čovjek koji je izgubio carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, ali ih nije mogao udati, pa je odlučio trgovati njihovom ljepotom i mladošću tako da nešto zaradi. One su molile za spas svoje časti i poštenja. 

Sveti Nikola je nekako doznao za tu odluku nesavjesnog oca, pa je uzeo vrećicu i napunio je dukatima, umotao u platno i potajno ubacio dukate kroz prozor. Kad je otac shvatio da ima dovoljno novaca da uda jednu kćer, to je i napravio, ali se onda isti slučaj dogodio i drugi, pa i treći put. 

Kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer, susjed ga je sustigao i prepoznao. Nikola ga je zaklinjao da šuti o tom događaju, ali je otac razglasio u čitavom mjestu tu priču. Tako je Nikola postao prijatelj siromašnih.

Sveti Nikola odlučio je zlatnike spustiti kroz dimnjak, a budući da su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Njemačkoj Sinterklaas, u Poljskoj Mikula. Sv. Nikola živio je u davna vremena u šumi, pored jednog sela gdje su živjela i bogata i siromašna djeca. Bogata su bila jer su imala roditelje koji ih vole, dovoljno hrane i prijatelje. Ali nisu imala igračaka, a ni obuće. Samo jedan par čizmica. Ipak su djeca vrijedno svaki dan čistila i pazila svoje čizmice, a na Nikolin imendan bi ih posebno lijepo ulaštila i stavila u prozor. Nikola bi navečer prolazio i u svaki prozor u kome je bila lijepa čizmica stavio bi jednostavnu drvenu igračku koju je sam napravio. 

Ali, godine su prolazile i Nikola je bivao sve stariji. Više na svoj imendan nije mogao ići u selo i donositi igračke, a mame nisu htjele da im djeca budu tužna ako ujutro nađu praznu čizmicu. I zato je svaka mama u tom malom selu stavila u čizmicu ono što je našla u kući. Kako su bili siromašni, to su bile jabuke, orasi, bomboni zamotani u šarene papiriće. A djeca su se probudila i bila sretna jer su već imala dovoljno igračaka i slatko ih je razveselilo, piše vecernji.hr

hr Fri Dec 06 2019 11:24:45 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dea2a9e29111c1d1a8b4636/80

Ogroman interes javnosti za predstavljanje knjige „sv. Jeronim Dalmatinac“ u Zagrebu

Predstavljanje knjige „sv. Jeronim Dalmatinac – život i djelo“, autora Slobodana Prosperova Novaka, u nakladi Splitsko-dalmatinske županije, je izazvalo ogroman interes javnosti.

Nekoliko stotina zainteresiranih je uspjelo ući u premalu dvoranu muzeja Mimara, koji se zove po još jednom Dalmatincu, velikom ljubitelju umjetnosti i strastvenom kolekcionaru Anti Topiću Mimari.

Svečano predstavljanje pozdravnim govorima su otvorili župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Ante Sanader te prof. dr. sc Božo Skoko, koji je kasnije i vodio samu prezentaciju djela. Uz njih, događaj su dolaskom uveličali predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić te brojni drugi uglednici iz političkog i društvenog života.

Iznimna mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas i zaželjeti vam dobrodošlicu, kao domaćin ovoga lijepog događaja, predstavljanja ili možda bolje reći razgovora ugodnog o sv. Jeronimu, zaštitniku Splitsko-dalmatinske županije. Govorimo danas o čovjeku koji je obilježio čovječanstvo. Činjenica je to koje do sada možda nismo bili toliko ni svjesni. Riječ je o čovjeku kojega danas štuje i istok i zapad, osobi koju eminentna američka agencija svrstava među stotinu ljudi koji su obilježili povijest čovječanstva – istaknuo je u pozdravnoj riječi župan Boban, nakon što je pozdravio uvažene goste i uzvanike današnjeg lijepog događaja. 

– Pitajući sam sebe, još prošle godine, jesmo li se dostatno odužili svomu svecu, pokrenuli smo inicijativu kako bismo, prije svega dan Županije obilježavali 30. rujna, na dan smrti sv. Jeronima. Naime, iduće 2020. godine će cijeli svijet obilježiti 1600-tu godišnjicu smrti ovoga velikana. Smatrali smo da, kao jedina područna samouprava koja je u svom imenu sačuvala ime Dalmacije, imamo pravo i obvezu biti prvi koji će, u čast sv. Jeronima Dalmatinca, objaviti njegov životopis i djela – kazao je župan, pozdravljajući kolegu župana međumurskog Posaveca, s kojim planiram i zajednički neke projekte vezane za sv. Jeronima na jesen iduće godine.

Angažirali smo tada hrvatskog književnika, prof. Slobodana Prosperova Novaka, kojemu zahvaljujem na izvrsnoj knjizi, koju smo do danas predstavili samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uoči Dana Županije. O sv. Jeronimu će zasigurno stručnjaci govoriti puno više nego mi danas ali evo koristim prigodu pozdraviti i zahvaliti današnjim sudionicima razgovora o sv. Jeronimu: prije svih autoru knjige Slobodanu Prosperovu Novaku, zatim Vojnom ordinariju, dugogodišnjem ravnatelju Zavoda sv. Jeronima u Rimu, ocu biskupu Juri Bogdanu, našemu poštovanom i dragom novinaru Damiru Šarcu koji je kroz nekoliko godina u više prigoda u Slobodnoj Dalmaciji pisao o sv. Jeronimu i uvaženom prof. dr. Boži Skoki, kojega bih mogao satima slušati dok govori o našemu svecu. On je, sa svojim suradnicima, zaslužan za ovoliki interes svih vas i ogroman interes za ovaj događaj, medija iz cijele Hrvatske. Zahvaljujem i Slobodnoj Dalmaciji na medijskom pokroviteljstvu predstavljanja knjige, kao i svim predstavnicima medija. Možda smo negdje u silnoj želji da uspijemo s knjigom i cijelim ovim događajem, i pogriješili, griješit ćemo zasigurno i ubuduće, ali uvijek možemo reći: „Oprosti mi Bože, jer sam Dalmatinac!“ – zaključio je pozdravni govor župan Boban.

Božo Skoko je izvrsno moderirao ovo predstavljanje, bolje reći ugodni razgovor vrsnih poznavatelja života i djela sv. Jeronima o kojemu su, svatko iz svoga kuta gledanja, govorili biskup Bogdan, novinar Šarac i sam autor knjige, Prosperov Novak.

U glazbenom dijelu, predstavljanje knjige su sjajnim izvedbama hrvatskih, dalamatinskih pjesama, uveličali proslavljeni sinjski bas Božo Župić, inače vijećnik županijske Skupštine, i klapa sv. Jeronima iz Kaštela, na čelu s gradonačelnikom Denisom Ivanovićem.

Sveti Jeronim ubraja se među četiri velika zapadna crkvena oca, uz svete Ambrozija, Augustina i Grgura Velikog. Neki mu pripisuju i titulu jednog od prvih europskih mislilaca. Njegov opus je kamen temeljac europske kulture, jer je omogućio uporabu latinskoga kao jezika zapadnoeuropske kulturne integracije. Zaslužan je za povezivanje antičke kulture sa zapadnoeuropskom civilizacijom, a i za popularizaciju biblijske baštine. Bio je omiljena tema mnogobrojnih umjetnika, a jedan od najljepših njegovih spomenika, onaj Meštrovićev nalazi se ispred zgrade hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu. Zato je ovo povijesna prilika da se Hrvatska konačno na pravi način predstavi svijetu kao domovina svetog Jeronima - rekao je u svom uvodu prof. Skoko.

Ispričati život sveca poput Svetog Jeronima bio je izazov, a istraživanje detalja života tako velikog čovjeka pravi pothvat. Uživao sam pišući ovu knjigu, jer se svakim novim retkom obogaćivala moja spoznaja o njegovom značaju - rekao je autor Prosperov Novak. Dodao je kako je gotovo nevjerojatna i impresivna činjenica da je Sv. Jeronim u samo dvadeset godina, uz pomoć nekolicine naučnika, preveo Bibliju s hebrejskog i grčkoga na latinski jezik, popularnu Vulgatu. - Danas se puno veće institucije i instituti ne bi prihvatili tog posla u tako kratkom vremenu, imajući na umu da je Sv. Jeronim, uz to pisao i druge knjige - zaključio je autor.

Mons. Jure Bogdan je istaknuo kako je Sveti Jeronim duboko ukorijenjen u kršćanskoj tradiciji hrvatskog naroda. 

Misao i spomen tog velikog sveca utkana je u svakodnevni život kroz anegdote, izreke i osobna imena, naročito u Dalmaciji. Gotovo u svakoj našoj biskupiji postoji župa ili crkva koja nosi naziv Svetog Jeronima - zaključio je mons. Bogdan. Novinar Slobodne Dalmacije Damir Šarac rekao je kako je tek dolaskom u Lisabon shvatio veličinu i značaj Svetog Jeronima. - Naime, Sveti Jeronim je zaista prisutan u svakom kutku Dalmacije, ali vidjevši u kojoj mjeri ga cijene u svijetu odlučio sam se dublje pozabaviti i istražiti njegov život, djelo i ostavštinu.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je, kasneći zbog drugih obveza na početak predstavljanja knjige, kazala: 

Žao mi je što nisam čula uvažene predstavljače, sve sudionike ovoga lijepog događaja, u čast Dalmatinca koji je bio jedan od  najvažnijih protagonista povijesti kršćanske civilizacije poput našeg Ivana Meštrovića. Moram reći da je skulptura sv. Jeronima ispred veleposlanstva u RH originalni rad Ivana Meštrovića, sada u prilično lošem stanju – kazala je predsjednica te još jednom apelirala za obnovu ovoga vrijednog umjetničkog djela, koje je zbog svoga značaja, ucrtano i na turističkoj karti Washingtona, D. C. 

– Današnje predstavljanje knjige i sama knjiga su povod da se Hrvatska cijelom svijetu predstavi i potvrdi kao Domovina svetog Jeronima, a mi kao Jeronimovi zemljaci, baštinici njegova velebnog djela, čega su vrlo dobro bili svjesni naši preci. Hvala autoru i predstavljačima knjige što su omogućili da Jeronim lik i njegovo djelo predstavimo široj javnosti te obnovimo naše znanje i podsjetimo širu europsku javnost na njegovu važnost u povijesti naše zajedničke baštine. Naša Dalmacija je rasadnik znanja i  kreativnosti, ljudi koji su stoljećima stvarali nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost. Ponosna na svaki kraj naše Domovine, nastavit ću raditi na promociji naše kulture sjajni domaćini europskim čelnicima kojima ćemo se predstaviti svojim nacionalnim identitetom i svime čime smo stoljećima ugrađivali u zajednički europski identitet, ponosni na svetog Jeronima i sve ljude koji su tomu dali svoj nemjerljiv doprinos – kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

hr Fri Dec 06 2019 11:17:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .