Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585fa6801eea8f64838b48cf/80
Foto: Rade Popadić

Hrvatska manje izdvaja za socijalnu zaštitu od prosjeka EU

Hrvatska sa svojih 21,6 posto BDP-a u prosjeku bitno manje izdvaja za socijalnu zaštitu nego što je prosjek 28 država Europske unije (EU), pokazuju podaci Eurostata - Europskog statističkog ureda
Izdaci na socijalnu zaštitu u EU u razdoblju od 2011. 2014. su neznatno porasli - s 28,3 posto BDP-a 2011. na 28,7 posto BDP-a u 2014., pri čemu s 34,3 posto najviše izdvaja Francuska. Hrvatska s 21,6 posto zaostaje za prosjekom, a u odnosu na 2013. za socijalnu zaštitu je izdvajala 0,4 posto BDP-a manje.

Većina zapadnoeuropskih zemalja troši u prosjeku od 20 do 30 posto BDP-a na socijalnu zaštitu, a udio izdataka za 2014. iznosio je najmanje 30 posto BDP-a, osim u Francuskoj, i u Danskoj (33,5 posto), Finskoj (31,9 posto), Nizozemskoj (30,9 posto), Belgiji (30.3 posto), Austriji i Italiji (obje 30 posto).

Hrvatska u prosjeku izdvajanja pet srednjoeuropskih zemalja

S druge strane, izdaci za socijalnu zaštitu bili su ispod 20 posto BDP-a u Latviji (14,5 posto), Litvi (14,7 posto), Rumunjskoj (14,8 posto), Estoniji (15,1 posto), Bugarskoj i Slovačkoj (18,5 posto), Malti i Poljskoj (19 posto), Češkoj (19,7 posto) i Mađarskoj (19,9 posto).

Hrvatska se nalazi negdje oko prosjeka izdvajanja za socijalnu zaštitu pet srednjoeuropskih zemalja (Slovenija, Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka), koje su joj najsličnije po povijesnom naslijeđu, ali i po razini razvijenosti. Veću razinu izdvajanja od Hrvatske ima Slovenija (24,1 posto), dok Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska izdvajaju tek nešto manje od Hrvatske.

Kad se socijalni izdaci izraze u standardu kupovne moći (PPS) po stanovniku, onda manje od Hrvatske za socijalnu zaštitu izdvajaju samo Rumunjska, Bugarska i baltičke zemlje (Litva, Latvija i Estonija).

Izdaci znatno variraju među državama članicama

U 2014. izdaci za socijalnu zaštitu po glavi stanovnika izraženi u standardu kupovne moći pokazali su velike razlike među državama članicama.

Nakon Luksemburga, najviši socijalni izdaci po glavi stanovnika u EU zabilježeni su u Danskoj, Nizozemskoj i Austriji, s oko 35 do 40 posto više od EU prosjeka, a slijede Njemačka i Francuska s oko 30 posto iznad prosjeka, te i Belgija, Finska i Švedska s oko 20 posto iznad prosjeka.

Najniži izdaci po glavi stanovnika zabilježeni su u Rumunjskoj, koja je više od 70 posto ispod prosjeka EU, a slijede Bugarska i Latvija (između 65 i 70 posto ispod prosjeka).

Hrvatska najviše izdvaja za zdravstvenu skrb

Naknade za starost i naknade preživjelim uzdržavanim članovima obitelji su 2014. u EU iznosile 45,9 posto ukupnih socijalnih izdataka, a udio tih naknada u Hrvatskoj je iznosio 43,7 posto.

Najveći udio bio je u Grčkoj (65 posto), Poljskoj (60,4 posto), Italiji (58,6 posto), Portugalu (57,5 posto), Cipru (55,5 posto) i Rumunjskoj (55,1 posto), a najmanji u Irskoj (29,8 posto), Luksemburgu (37,7 posto), Njemačkoj (39,2 posto) i Belgiji (40,3 posto).

Naknade za bolest/zdravstvenu skrb i naknade za invaliditet iznosile su u prosjeku 36,5 posto ukupnih izdataka socijalnih naknada, a od svih kategorija za tu najviše izdvajaju Irska, Njemačka i Hrvatska. Hrvatska u toj kategoriji s 45,8 posto izdvaja najviše među članicama, a najmanje izdvaja Cipar.

Naknade za obitelj i djecu iznosile su u prosjeku 8,5 posto ukupnih socijalnih izdataka, za nezaposlenost 5,1 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost četiri posto. Hrvatska za naknade za obitelj i djecu izdvaja 7,2 posto, nezaposlenost 2,3 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost 1,1 posto.


Facebook komentari

hr Sun Dec 25 2016 12:00:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d56055b4739806d38b45a1/80

Sat planete za Zemlju: I Split se gašenjem svjetala pridružuje akciji

I ove godine će se diljem Lijepe naše gasiti svjetla za "Sat za planetu Zemlju"

Grad Split će se i ove godine uključiti u akciju „Earth Hour“ 2017. – Sat za planet Zemlju, simboličnim gašenjem svjetala na južnom pročelju Dioklecijanove palače  25. ožujka, subota, u vremenu od 20:30 do 21:30 sati.

Pozivaju se građani Splita da se pridruže akciji u 20.30 sati gašenjem svjetala na sat vremena u svojim domaćinstvima.

Sat vremena za planet zemlju, u svijetu poznata kao Earth Hour, akcija je koju WWF (World Wildlife Fund for Nature) organizira desetu godinu zaredom, a od 2009. godine akciji se pridružila i Hrvatska. Akcija je evoluirala od inicijative jednog grada 2007. godine, u veliki globalni pokret u kojem je samo prošle godine sudjelovalo više od 7000 gradova iz više od 160 zemalja. Glavni cilj ove akcije je osvijestiti stanovnike planeta da moramo početi voditi računa o resursima koje trošimo.

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 08:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Linić: "Uvedite eure, u čemu je problem? Limiti su glupost!"

Mostovac Maro Kristić, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima, najavio je veliku inicijativu Mosta – traže da se već od ove turističke sezone uvede mogućnost plaćanja u eurima, ali do dnevnog iznosa od 200 eura

Nezgodno je, kaže, odrediti do kada će trajati mogućnost plaćanja u eurima, ali iznos od 200 eura smatraju nekom psihološkom granicom koju je turist spreman potrošiti.

- Primjerice, milijun putnika (dođe) s kruzera i imaju striktno organiziran dan i to je situacija da ne mogu trošiti vrijeme čekajući u mjenjačnici. Matematički gledano, da svaki potroši 10 eura, to je 10 milijuna eura. To ne bi ugrozilo ni mjenjačnice ni banke jer je to novac koji se ionako ne promijeni - rekao je Kristić za televiziju N1.

U Hrvatskoj narodnoj banci napominju kako je u Hrvatskoj zakonsko sredstvo plaćanja kuna, a za plaćanja se iznimno mogu koristiti i druge valute što je propisano Zakonom o deviznom poslovanju i pripadajućim podzakonskim aktima.

- Na temelju raspoloživih informacija nismo u mogućnosti dati svoje mišljenje o iznesenoj inicijativi gospodina Kristića. Ako nadležne institucije upute prijedlog za izmjenu navedenih propisa u okviru kojeg bi ova inicijativa bila detaljnije razrađena, Hrvatska narodna banka će se o tome odgovarajuće očitovati - odgovorili su za N1 u HNB-u.

HNB ima autoritet u ovom pitanju, a ne Vlada, rekao je tportalu Slavko Linić, koji uvjetno ne vidi nikakve prepreke za uvođenje plaćanja u eurima. 'Guverner Boris Vujčić stalno govori kako smo visoko eurizirana zemlja. Banke i mjenjačnice na svakom su koraku, većina je štednje građana u eurima, stoga ne vidim opasnosti od nastanka nekog crnog tržišta devizama -rekao je Linić tportalu.

Ono što mu ne odgovara u Kristićevu prijedlogu je uvođenje limita trošenja. 'Ako se to uvede, ja sam protiv. Ako netko iznajmljuje sobe i želi naplatiti račun od 350 eura, kako će on to napraviti? Nisam ni za kakvo ograničavanje, plaćanje eurima treba omogućiti ili onemogućiti, ništa između ne podržavam', rekao je Linić.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 20:23:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević vraća vojsku u četiri hrvatska grada

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ponovno je najavio da namjerava vratiti vojsku u Varaždin, Vukovar, Sinj i Ploče

Krstičević je danas obišao Vojarnu "Ivan V. Drašković" u Varaždinu te je naglasio da će već iduće godine u toj vojarni, koju je vojska napustila 2003. godine, biti smještena jedna bojna Hrvatske vojske.

- Cilj ove Vlade nije militarizirati hrvatsko društvo, nego odgovorno graditi sustav sigurnosti koji je potreban Hrvatskoj. Znamo kakva nam je bila povijest, znamo kako smo 90-ih godina bili ugroženi i Hrvatska više nikad ne smije biti ugrožena. I upravo ovaj sustav sigurnosti koji gradimo, razvijamo i poboljšavamo je u funkciji da se svi zajedno možemo nositi sa svim sigurnosnim ugrozama i rizicima i da Hrvatska u svakom trenutku može jasno, snažno i čvrsto reagirati na bilo kakvu ugrozu ili opasnost - rekao je Krstičević, javlja Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:48:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56afa2c2dcbadde6058b4aea/80
Foto: dinarik.hr

Odgođena prodaja Spaladium arene

Odluka o prodaji Spaladium arene odgođena je do srpnja, a sljedeća skupština vjerovnika društva Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju koji upravlja Spaladium arenom, održat će se nakon što se konstituira novo splitsko Gradsko vijeće

Vjerovnici su na skupštini u petak trebali odlučiti hoće li se pristupiti prodaji imovine stečajnog dužnika u stečajnom postupku na prijedlog odbora vjerovnika iz veljače. Do prodaje imovine trebalo bi doći zbog velikih troškova koji terete "Spaladium arenu".

Grad Split zbog situacije oko lokalnih izbora nije odlučio hoće li i kada ispostaviti zahtjev da se izuzme iz stečajne mase.

Stoga je, do konstituiranja novog Gradskog vijeća i izjašnjavanja Grada Splita hoće li, na koji način i kada ispostaviti izlučni zahtjev, odluka o prodaji odgođena.

Stečajna upraviteljica Natalija Mladineo izvijestila je i o troškovima odnosno dugovanjima od 260 tisuća kuna za struju i oko 57 tisuća kuna za vodu.

Arbitraža Hrvatske gospodarske komore (HGK) nedavno je prihvatila dvije točke tužbe banaka (Erste Gruop i Unicredit Austria AG), raskid ugovora između TPN-a (Tvrtka posebnih namjena) i Grada Splita, te da obveze TPN-a sada prelaze na Grad Split, no odbačena je treća točka tužbe u kojoj su banke tražile isplatu 53 milijuna eura s kamatama.

Spaladium arena je po načelu javno-privatnog partnerstva građena za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva 2009. godine. Javni su partneri grad Split i Vlada Republike Hrvatske, a privatni partner je konzorcij tvrtaka Konstruktor, IGH i Dalekovod koji je osnovao tvrtku Sportski grad TPN i ovlastio je za upravljanje Spaladium arenom. 

Za potrebe Svjetskog prvenstva 2009. izgrađena je samo sportska dvorana, bez poslovnog tornja, koji je također bio predviđen i iz kojega bi se namirio novac za održavanje dvorane.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 17:45:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .