Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585fa6801eea8f64838b48cf/80
Foto: Rade Popadić

Hrvatska manje izdvaja za socijalnu zaštitu od prosjeka EU

Hrvatska sa svojih 21,6 posto BDP-a u prosjeku bitno manje izdvaja za socijalnu zaštitu nego što je prosjek 28 država Europske unije (EU), pokazuju podaci Eurostata - Europskog statističkog ureda
Izdaci na socijalnu zaštitu u EU u razdoblju od 2011. 2014. su neznatno porasli - s 28,3 posto BDP-a 2011. na 28,7 posto BDP-a u 2014., pri čemu s 34,3 posto najviše izdvaja Francuska. Hrvatska s 21,6 posto zaostaje za prosjekom, a u odnosu na 2013. za socijalnu zaštitu je izdvajala 0,4 posto BDP-a manje.

Većina zapadnoeuropskih zemalja troši u prosjeku od 20 do 30 posto BDP-a na socijalnu zaštitu, a udio izdataka za 2014. iznosio je najmanje 30 posto BDP-a, osim u Francuskoj, i u Danskoj (33,5 posto), Finskoj (31,9 posto), Nizozemskoj (30,9 posto), Belgiji (30.3 posto), Austriji i Italiji (obje 30 posto).

Hrvatska u prosjeku izdvajanja pet srednjoeuropskih zemalja

S druge strane, izdaci za socijalnu zaštitu bili su ispod 20 posto BDP-a u Latviji (14,5 posto), Litvi (14,7 posto), Rumunjskoj (14,8 posto), Estoniji (15,1 posto), Bugarskoj i Slovačkoj (18,5 posto), Malti i Poljskoj (19 posto), Češkoj (19,7 posto) i Mađarskoj (19,9 posto).

Hrvatska se nalazi negdje oko prosjeka izdvajanja za socijalnu zaštitu pet srednjoeuropskih zemalja (Slovenija, Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka), koje su joj najsličnije po povijesnom naslijeđu, ali i po razini razvijenosti. Veću razinu izdvajanja od Hrvatske ima Slovenija (24,1 posto), dok Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska izdvajaju tek nešto manje od Hrvatske.

Kad se socijalni izdaci izraze u standardu kupovne moći (PPS) po stanovniku, onda manje od Hrvatske za socijalnu zaštitu izdvajaju samo Rumunjska, Bugarska i baltičke zemlje (Litva, Latvija i Estonija).

Izdaci znatno variraju među državama članicama

U 2014. izdaci za socijalnu zaštitu po glavi stanovnika izraženi u standardu kupovne moći pokazali su velike razlike među državama članicama.

Nakon Luksemburga, najviši socijalni izdaci po glavi stanovnika u EU zabilježeni su u Danskoj, Nizozemskoj i Austriji, s oko 35 do 40 posto više od EU prosjeka, a slijede Njemačka i Francuska s oko 30 posto iznad prosjeka, te i Belgija, Finska i Švedska s oko 20 posto iznad prosjeka.

Najniži izdaci po glavi stanovnika zabilježeni su u Rumunjskoj, koja je više od 70 posto ispod prosjeka EU, a slijede Bugarska i Latvija (između 65 i 70 posto ispod prosjeka).

Hrvatska najviše izdvaja za zdravstvenu skrb

Naknade za starost i naknade preživjelim uzdržavanim članovima obitelji su 2014. u EU iznosile 45,9 posto ukupnih socijalnih izdataka, a udio tih naknada u Hrvatskoj je iznosio 43,7 posto.

Najveći udio bio je u Grčkoj (65 posto), Poljskoj (60,4 posto), Italiji (58,6 posto), Portugalu (57,5 posto), Cipru (55,5 posto) i Rumunjskoj (55,1 posto), a najmanji u Irskoj (29,8 posto), Luksemburgu (37,7 posto), Njemačkoj (39,2 posto) i Belgiji (40,3 posto).

Naknade za bolest/zdravstvenu skrb i naknade za invaliditet iznosile su u prosjeku 36,5 posto ukupnih izdataka socijalnih naknada, a od svih kategorija za tu najviše izdvajaju Irska, Njemačka i Hrvatska. Hrvatska u toj kategoriji s 45,8 posto izdvaja najviše među članicama, a najmanje izdvaja Cipar.

Naknade za obitelj i djecu iznosile su u prosjeku 8,5 posto ukupnih socijalnih izdataka, za nezaposlenost 5,1 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost četiri posto. Hrvatska za naknade za obitelj i djecu izdvaja 7,2 posto, nezaposlenost 2,3 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost 1,1 posto.


Facebook komentari

hr Sun Dec 25 2016 12:00:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

Plenković u Delnicama: Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti bolji razvoj Gorskog kotara

Premijer Andrej Plenković u nedjelju je, za posjeta Gorskom kotaru, kojeg je proteklih dana zahvatilo snježno nevrijeme, izjavio da Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti bolji razvoj tog kraja te je najavio da će novi zakon o brdsko-planinskim područjima u proceduru u drugom kvartalu ove godine.

Premijer se u Delnicama sastao sa županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom i  gradonačelnikom Delnica Ivicom Kneževićem, sudjelovao na sastanku delničkog Kriznog stožera te obišao zimske službe na terenu. Uz premijera su bili ministri obrane i prometa Damir KrstičevićOleg Butković.

 Premijer je zahvalio svima koji su proteklih dana predano radili na ublažavanju posljedica snježnog nevremena u Delnicama i drugim dijelovima Gorskog kotara.

 Razvidno je, istaknuo je, da je zbog požrtvovnosti i rada svih nadležnih službi, situacija vrlo brzo normalizirana, očišćeni su prilazi školama, domu zdravlja, vrtiću, upravnim zgradama, osigurana  prohodnost cesta.

 Gorski kotar je važan za hrvatsku Vladu i državu,  naglasio je Plenković, podsjetivši  da na tom prostoru, koji čini 35 posto Primorsko-goranske županije, živi samo 23.000 ljudi. 

„Vlada, sustavno gledajući,  želi da se život naših Gorana poboljša i na temelju novoga zakona o brdsko-planinskim područjima, koji će ići u Vladinu proceduru u drugom kvartalu ove godine", najavio je premijer, tumačeći kako Vlada cjelovitim paketom mjera želi omogućiti što bolji razvoj toga kraja.

Poručio je da će se pratiti vremenske prilike te da će svi koji trebaju pomoći lokalnom stanovništvu. Gorane je pozvao na solidarnost, da brinu i, ako bude potrebno, pomognu susjedima ili starijim sugrađanima.    

Razmišlja se i o mogućim poplavama

Potvrdio je kako se već razmišlja o poplavama do kojih bi moglo doći nakon topljenja obilnog snijega. 

Cjelovitim pristupom apsolutno svih nadležnih tijela vodimo računa kako će se razvijati vremenske prilike narednih dana,  ljudi ovdje znaju puno o tome, a sve što s državne razine činimo je komplementarno lokalnim naporima, rekao je Plenković.

 Župan Zlatko Komadina rekao je kako Goranima nije problem ono čega imaju previše - snijega, nego onoga čega imaju premalo, a to su sredstva. To se mora riješiti fiskalnom pričom i posebnim zakonskim uvjetima za krajeve kao što je Gorski kotar, rekao je Komadina.  Naglasio je da su sve službe u pripravnosti, da su visine snijege rekordne, ali nema više hitnih intervencija službi. U narednim danima očekuje se zaleđivanje, a zatim topljenje snijega, pa treba voditi računa o jezerima, da ne bi došlo do poplava, istaknuo je.

 Proteklih dana u Gorskom kotaru je pao obilan snijeg, najviše, oko 1,5 metara, u Delnicama. Na terenu su bile sve dežurne službe, a u čišćenju snijega pomagala je i vojska.

Od četvrtka, 22. veljače angažirano je više od 300 pripadnika i oko 30-ak inženjerijskih strojeva i motornih vozila Oružanih snaga RH, priopćio je MORH. 

 Hrvatska vojska uključila se u otklanjanje posljedica snježnog nevremena tamo gdje je to, prema procjenama nadležnih civilnih institucija najpotrebnije, te u skladu s odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića.


Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 15:43:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a128999b9e03e5d078b456b/80
Foto: Pixabay

Zimska oprema obvezna na cesti Makarska-Vrgorac, na Bikovu novi snijeg

Na makarskim prometnicama, izuzev prometnice Makarska-Vrgorac, u nedjelju prijepodne nije bilo snijega, spomenuta prometnica redovito se čisti i posipa, a zimska oprema je obvezna, doznaje se u makarskoj policiji i Gradskom centru Osejava.

Snijeg pada na Biokovu, protekle noći i jutros palo je 15-ak centimetara novoga, pa je na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri visok oko dva metra, a u nanosima ima ga i do tri metra. Biokovska prometnica sve od prijevoja Staza zasuta je snijegom.

 Zbog visokih snježnih nanosa, dolazak smjene HRT-ove posade na odašiljač na Biokovo, planiran za ponedjeljak, je upitan, doznaje se od dežurnog tehničara na biokovskom odašiljaču na Svetom Juri.

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 15:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92a7cc2af47f2d108b45bd/80
Foto: ferata.hr

Nedjeljno jutro u Sinju započelo s pet centimetara snijega

Kako se ovih dana najavljivalo, današnje nedjeljno jutro donijelo je snježne padaline u velikom dijelu Dalmacije. Snježni pokrivač stvara se i na području cijele Cetinske krajine, posebno u višim predjelima, a i u samom Sinju lagano pršte snježne pahuljice.

Ekipe sinjske Nadcestarije su od 4 sata na terenu i posipaju ceste, zahvaljujući kojima su sve prometnice prohodne, pa nisu zabilježeni problemi u prometu.

Najviše snijega, oko 5 centimetara ima na području Maovica, Zelova i Kamenskog, a sniježnih nanosa uz cestu najviše je na području Bilog Briga i Vagnja, piše ferata.hr

Iz sinjskog pogona HEP-a poručuju kako je isporuka električne energije na cijelom cetinskom području uredna i nema prekida u isporuci. Isto tako nema poteškoća u snadbjevanju pitkom vodom, saznali smo u Vodovodu i odvodnji Cetinske krajine. Vatragosci nisu imali poziva za intervencije uzrokovane nevremenom, kao niti djelatnici Hitne pomoći u Sinju.

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 13:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a92a0662af47f27108b45e6/80

Split: Zbog velike hladnoće osigurana dodatna skloništa za beskućnike

U prostorima Javne Vatrogasne Postrojbe Grada Splita u nedjelju, 25.veljče 2018. godine sastao se Stožer civilne zaštite na kojem je podneseno izvješće o stanju na terenu, poduzetim aktivnostima komunalnih službi te dogovoreno daljnje postupanje u skladu s vremenskom prognozom

Za danas, noćas i sutra očekuju se snijeg i susnježica. Ne očekuju se veće količine snijega, a temperatura će padati ispod ništice, puhat će jaka i olujna bura, pa će, tvrde iz stožera, sigurno zalediti tijekom noći, a osjet hladnoće bit će oko -10.

-Veća opasnost je zaleđivanje tla nego od količine snijega. Kako ne bi došlo do smrzavanja ceste. Ekipe cestara posipale su noćas u dva navrata od 3 i 5 sati (MO Žrnovnica, Sitno, Srinjine), ulice koje su obuhvaćene trasom današnjeg polumatartona  te važnije ceste u gradu, poručuju iz stožera.

Tri ekipe posipale su u centru grada kamene površine, uskoro će im se pridružiti i četvrti tim i proći ulice u Varošu kako ne bi došlo do smrzavanja.

S obzirom na prognozu dogovoreno je kako će komunalne tvrtke i koncesionari obaviti posipanje sa solju prema dobivenim planovima i zadacima, javnih cesta, nogostupa i javnih površina i to od 15-18 sati danas i ujutro od 5 do 7 sati kako bi oni koji dolaze na posao ili u škole mogli nesmetano pristupiti objektima.

-Predsjednici, tajnici i vijećnici po GK i MO od 15 sati danas trebaju obići svoje kotareve i mjesne odbore i  dostaviti informacije o stanju javnih površina u svom kotaru, tvrde.

Za sada, poručuju iz stožera, sve službe funkcioniraju normalno, bude li potrebno intervenirat će se prema dojavi

-Ima starih i nemoćnih kojima će ova hladnoća stvarati probleme pa su osigurana dodatna skloništa za beskućnike te pozivamo sve one koji znaju za ljude u takvim potrebama da se obrate na dežurne telefone 112, HGSS-u i Crvenom križu, zaključuje stožer.

Također, važno je napomenuti da nije preporučljivo starijim i bolesnim osobama izlaziti na hladnoću ako za to nemaju važan razlog jer će biti sve hladnije u sljedeća tri dana.

 

Facebook komentari

hr Sun Feb 25 2018 12:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .