Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585fa6801eea8f64838b48cf/80
Foto: Rade Popadić

Hrvatska manje izdvaja za socijalnu zaštitu od prosjeka EU

Hrvatska sa svojih 21,6 posto BDP-a u prosjeku bitno manje izdvaja za socijalnu zaštitu nego što je prosjek 28 država Europske unije (EU), pokazuju podaci Eurostata - Europskog statističkog ureda
Izdaci na socijalnu zaštitu u EU u razdoblju od 2011. 2014. su neznatno porasli - s 28,3 posto BDP-a 2011. na 28,7 posto BDP-a u 2014., pri čemu s 34,3 posto najviše izdvaja Francuska. Hrvatska s 21,6 posto zaostaje za prosjekom, a u odnosu na 2013. za socijalnu zaštitu je izdvajala 0,4 posto BDP-a manje.

Većina zapadnoeuropskih zemalja troši u prosjeku od 20 do 30 posto BDP-a na socijalnu zaštitu, a udio izdataka za 2014. iznosio je najmanje 30 posto BDP-a, osim u Francuskoj, i u Danskoj (33,5 posto), Finskoj (31,9 posto), Nizozemskoj (30,9 posto), Belgiji (30.3 posto), Austriji i Italiji (obje 30 posto).

Hrvatska u prosjeku izdvajanja pet srednjoeuropskih zemalja

S druge strane, izdaci za socijalnu zaštitu bili su ispod 20 posto BDP-a u Latviji (14,5 posto), Litvi (14,7 posto), Rumunjskoj (14,8 posto), Estoniji (15,1 posto), Bugarskoj i Slovačkoj (18,5 posto), Malti i Poljskoj (19 posto), Češkoj (19,7 posto) i Mađarskoj (19,9 posto).

Hrvatska se nalazi negdje oko prosjeka izdvajanja za socijalnu zaštitu pet srednjoeuropskih zemalja (Slovenija, Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka), koje su joj najsličnije po povijesnom naslijeđu, ali i po razini razvijenosti. Veću razinu izdvajanja od Hrvatske ima Slovenija (24,1 posto), dok Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska izdvajaju tek nešto manje od Hrvatske.

Kad se socijalni izdaci izraze u standardu kupovne moći (PPS) po stanovniku, onda manje od Hrvatske za socijalnu zaštitu izdvajaju samo Rumunjska, Bugarska i baltičke zemlje (Litva, Latvija i Estonija).

Izdaci znatno variraju među državama članicama

U 2014. izdaci za socijalnu zaštitu po glavi stanovnika izraženi u standardu kupovne moći pokazali su velike razlike među državama članicama.

Nakon Luksemburga, najviši socijalni izdaci po glavi stanovnika u EU zabilježeni su u Danskoj, Nizozemskoj i Austriji, s oko 35 do 40 posto više od EU prosjeka, a slijede Njemačka i Francuska s oko 30 posto iznad prosjeka, te i Belgija, Finska i Švedska s oko 20 posto iznad prosjeka.

Najniži izdaci po glavi stanovnika zabilježeni su u Rumunjskoj, koja je više od 70 posto ispod prosjeka EU, a slijede Bugarska i Latvija (između 65 i 70 posto ispod prosjeka).

Hrvatska najviše izdvaja za zdravstvenu skrb

Naknade za starost i naknade preživjelim uzdržavanim članovima obitelji su 2014. u EU iznosile 45,9 posto ukupnih socijalnih izdataka, a udio tih naknada u Hrvatskoj je iznosio 43,7 posto.

Najveći udio bio je u Grčkoj (65 posto), Poljskoj (60,4 posto), Italiji (58,6 posto), Portugalu (57,5 posto), Cipru (55,5 posto) i Rumunjskoj (55,1 posto), a najmanji u Irskoj (29,8 posto), Luksemburgu (37,7 posto), Njemačkoj (39,2 posto) i Belgiji (40,3 posto).

Naknade za bolest/zdravstvenu skrb i naknade za invaliditet iznosile su u prosjeku 36,5 posto ukupnih izdataka socijalnih naknada, a od svih kategorija za tu najviše izdvajaju Irska, Njemačka i Hrvatska. Hrvatska u toj kategoriji s 45,8 posto izdvaja najviše među članicama, a najmanje izdvaja Cipar.

Naknade za obitelj i djecu iznosile su u prosjeku 8,5 posto ukupnih socijalnih izdataka, za nezaposlenost 5,1 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost četiri posto. Hrvatska za naknade za obitelj i djecu izdvaja 7,2 posto, nezaposlenost 2,3 posto, a za stanovanje i socijalnu isključenost 1,1 posto.


Facebook komentari

hr Sun Dec 25 2016 12:00:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/596d3cd4b9e03e8c408b458c/80
Foto: karlovacki.hr

Slovenci donirali vatrogasnu opremu

Vatrogasci iz Tisnog dobili su donaciju iz Slovenije. Dvije i pol tone opreme i napitaka došle su u dva kombija s prikolicama. U akciju se uključio i slovenski Crveni križ od kojeg su dobili medicinsku opremu.
Tišnjanski dobrovoljci opremu će podijeliti s kolegama u Šibensko- kninskoj županiji. 

Predsjednik DVD- a iz Slovenije koji boravi s obitelji u Tisnom, ponudio je zapovjedniku DVD- a u Tisnom Tomi Belakušiću pomoć.


"Naš kolega iz Slovenije bio je ovdje onu noć kad je gorjelo oko Splita, Zadra i Šibenika. Nazvao me i ponudio svoju pomoć, a sutra ujutro popili smo kavu. Rekao mi je da je spreman organizirati nam donaciju opreme, a mi mu samo trebamo reći što nam je sve potrebno", izjavio je za ŠibenikIN zapovjednik tišnjanskih dobrovoljaca Tome Belakušić. 


Među doniranom opremom našle su se naprtnjače, kacige, kombinezoni, čizme, više od stotinu cijevi, motorne pile i različita odijela za prilaz vatri.

Uključio se i Crveni križ koji je donirao medicinsku opremu. 

"Mi vatrogasci smo braća, a kako mi je rekao kolega iz Slovenije, 'briga nas za politiku i Piranski zaljev, za vatrogasce nema granica'", rekao je zapovjednik DVD-a Tisno Tome Belakušić.






Facebook komentari

hr Fri Jul 21 2017 14:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5935375ab9e03ec2258b456c/80

Velike gužve na cestama u nadolazećim vikendima

Zbog početka ljetnih praznika u Njemačkoj i Nizozemskoj očekuje se veći priljev vozila prema granicama Hrvatske.
Nadolazeća tri vikenda obilježit će velike gužve i zastoji na hrvatskim cestama. HAK napominje kako ovaj vikend počinju ljetni praznici u dijelu Njemačke i Nizozemske te da će mnogi na put krenuti ranije. Napominju kako se već u petak očekuje veliki priljev vozila prema Hrvatskoj, osobito prema graničnim prijelazima.
U 9 sati je bio vrlo gust promet na autocesti A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka, a kolona pred Bajakovom bila je dugačka oko dva kilometra.
Vrhunac se očekuje u subotu 22. srpnja u oba smjera, te u nedjelju 23. srpnja u povratku. Najveće gužve očekuju se na sljedećim prometnicama:
- autoceste A2 Zagreb-Macelj na naplati Zaprešić, A3 Bregana-Lipovac,A4 Zagreb-Goričan na naplati Sveta Helena, A7 Rupa-Rijeka na naplati Rupa;
- autoceste A1 Zagreb-Split-Ploče i A6 Rijeka-Zagreb između naplate Lučko i čvora Bosiljevo 2;
- zagrebačka obilaznica (A3) iz smjera čvora Jankomir i Buzin u smjeru naplate Lučko;
- Istarski ipsilon (A8 i A9), u smjeru Kaštela i Plovanije;
- granični prijelazi sa Slovenijom (Bregana, Macelj, Rupa, Kaštel), Bosnom i Hercegovinom (Metković, Zaton Doli, Klek, Slavonski Brod, Stara Gradiška…), Srbijom (Bajakovo i Tovarnik) i Crnom Gorom (Karasovići);
- duž Jadranske magistrale (DC8) u blizini turističkih središta, te na Krčkom mostu;
- u lukama Zadar i Split, te na pristaništima za sjeverno i srednjodalmatinske otoke
HAK napominje kako će najveće gužve biti u subotu od 4 do 12 sati u smjeru mora, a u smjeru unutrašnjosti tijekom subote i nedjelje popodne.

Facebook komentari

hr Fri Jul 21 2017 12:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58df612db47398470c8b4572/80

Povećanje javnog duga

Eurostat je objavio kako je hrvatski javni dug porastao za 11,1 milijardu kuna, te je probio granicu od 300 milijardi kuna.
Prošle godine u proljeće, javni dug Republike Hrvatske prvi put je pao nakon 1999. godine te je Vlada obećala kako će se trend opadanja javnog duga nastaviti. Eurostat je krajem ožujka objavio podatke po kojima je hrvatski javni dug probio granicu od 300 milijardi i 140 milijuna kuna ili 86,4 posto BDP-a. 
Ministar financija Zdravko Marić poručio je da je ovakvo stanje samo privremeno zbog zaduženja u ožujku te da će javni dug kroz sljedeće mjesece padati.
Ministarstvo financija u svom obrazloženju ističe kako se država zadužila 1,25 milijardi eura u ožujku, ali napominju kako su u travnju isplatili tim novcem 1,5 milijardi starog duga. Ministarstvo najavljuje kako će dug na kraju godine pasti za pet postotnih poena te će iznositi 81,2 posto BDP-a
-Zato se već u podacima za travanj, ali i u idućim mjesecima očekuje nastavak trenda smanjenja javnog duga, s obzirom na kretanje manjka proračuna i smanjenja potreba za zaduživanjem, poručuju iz ministarstva.

Facebook komentari

hr Fri Jul 21 2017 11:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Opet poništen natječaj za sanaciju Karepovca

Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave je zbog nedostataka poništila natječaj Grada.
Sanacija splitskog odlagališta Karepovac nikako da dočeka svoj početak. Iako je u ponedjeljak tijekom požara baš zbog Karepovca prijetila ekološka katastrofa, komisija je nakon zaprimljene žalbe pregledala dokumentaciju i zbog navodnih nedostataka poništila natječaj.
Splitski je gradonačenik Andro Krstulović Opara sa županom jučer bio u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te od ministra Tomislava Ćorića zatražio pomoć u sastavljanju teksta za novi natječaj.
"Kada sam saznao tu vijest, nisam mogao vjerovati da je točna. Siguran sam da je moj prethodnik radio u dobroj vjeri i ne mislim da je propust namjerno napravljen. Moramo vidjeti točno koji je propust učinjen, ali situacija je trenutno takva da se odgađa početak sanacije Karepovca bez kojeg nije moguće aktiviranje Lećevice i za što smo u prijedlogu proračuna za 2017. godinu izdvojili jednu stavku" rekao je gradonačelnik.

Facebook komentari

hr Fri Jul 21 2017 09:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .