Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58942104b47398ce058b4604/80
Foto: MORH

Ekskluzivni popis: Ministri nisu služili vojni rok, a slali bi druge

Ante Šprlje i Božo Petrov pošteđeni su služenja vojnog roka zbog problema s vidom, Tomislav Ćorić je oslobođen, a Davor Ivo Stier nije izvučen na novačenju u Argentini

Narod voli hrvatsku vojsku, vojnim rokom bi se oružane snage popularizirale te učinile atraktivne mladim ljudima i novim generacijama koje se ne sjećaju Domovinskog rata. Premijer Andrej Plenković tako je zagovarao povratak obaveznog služenja vojnog roka. Ali upravo s njim na čelu pola Vlade bi trebalo odvojiti mjesec dana preko ljeta za druženje u nekoj vojarni s ostalim golobradim mladićima. I naučiti osnove obrane, postupanja u kriznim situcijama, kako rukovati oružjem, a ne propucati sam sebe. Pola ljudi koji vode ovu državu nikad nije bilo u vojsci.

Prvi je premijer Andrej Plenković, koji je ratno iskustvo i obuku mogao skupljati samo igrajući igre na PlayStationu.

Kad je 1988. godine napunio 18 godina, upisao je Pravni fakultet. Tada nije bilo lagano izbjeći služenje vojnog roka kao nakon 2000. godine. Prema informacijama koje posjeduju 24sata, kao mladić Plenković je oslobođen služenja vojnog roka jer je imao anemiju iako se s druge strane danas uvijek može pohvaliti igranjem košarke. Iz Vlade su potvrdili da nije služio vojni rok zbog “urođene anemije”. Plenković dolazi iz imućne i utjecajne obitelji, majka mu je bila primarijus kardiologije, a on je svoj put umjesto u vojsci našao u stalnom obrazovanju.

- Tijekom studija radio sam kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice u Hrvatskoj 1991./1992. godine - napisao je Andrej Plenković.

Radio je zatim i u Bruxellesu, odvjetničkoj tvrtki u Londonu te stažirao za Europsku pučku stranku u Europskom parlamentu. 

Ni Plenkovićev najbliži suradnik Davor Ivo Stier, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, nije služio vojni rok. Rodio se u Argentini, a prema tamošnjim zakonima, kako su za 24sata rekli u njegovu uredu, nije ni trebao služiti vojsku. U to vrijeme, doznaju, u Argentini su se izvlačila godišta koja trebaju služiti vojni rok. Stiera nisu izvukli. U Hrvatsku je prvi put došao 1990. Zatim se vratio u Argentinu da završi studij. Od 1996. godine posvetio se služenju u hrvatskoj diplomaciji.  


Petrov je imao problema s vidom

Trenutačni članovi Vlade i politička garnitura definitivno su među najmlađima u povijesti. Pa su baš zato mnogi išli na školovanje umjesto u vojsku. A neke su pokosili i očni problemi.

- Velika dioptrija spriječila me u služenju vojnog roka. Vidim čitati i blizu, ali vrlo malo vidim na daleko - kazao je 37-godišnji predsjednik Sabora Božo Petrov.

U vrijeme kad je trebao u vojsku, Petrov se premišljao hoće li biti svećenik ili liječnik, ali je na kraju ipak specijalizirao psihijatriju.

Kao i Petrova, kratkovidnost je, izgleda, pokosila i Mostova ministra Antu Šprlju, koji ostavlja dojam da mu je žao što je propustio to iskustvo. Potvrdio je Šprlje da je on još od djetinjstva proučavao vojnu doktrinu, vojnu organizaciju i vojnu tehniku.

- Dok sam završio fakultet, promijenili su kriteriji i zbog vida nisam mogao u vojsku. Ali sam inače prošao obuku s oružjem i bavim se streljaštvom. Nisam doživio kao tragediju što me nisu primili jer sam već imao solidno vojno znanje, a znao sam da država ide prema ukidanju vojnog roka - kazao je za 24sata Šprlje, koji je lani s 36 godina postao Mostov ministar pravosuđa.

No da dioptrija nije problem, pokazuje slučaj ročnika iz Osijeka. Da bi završio vojnu obuku, Marko (29) bio je spreman na sve.

- Kad je bilo prvo novačenje, proglasili su me nesposobnim zbog dioptrije, koja je bila -3,5. Otišao sam na lasersku operaciju očiju, platio 20.000 kuna i sad sam uspio ući među 239 dragovoljnih ročnika. I što je najbolje, vidim savršeno - ispričao je Marko. Priznaje da je obuka zahtjevna, ali nije neizdrživa. Želja mu je jednog dana sudjelovati u misiji ISAF-a u Afganistanu. Kaže da je to za njega pustolovina, doživljaj, rizik i akcija, a vidi se u izvidničkim postrojbama.


Butković pomagao u domu za nezbrinutu djecu

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da služio vojni rok civilno devet mjeseci 2002. godine i to pomažući u domu za nezbrinutu djecu u Novom Vinodolskom.

- To je bio moj izbor i tako sam htio. Bilo je tamo preko 40 djece i to mi je nezaboravno iskustvo. Podučavao sam ih, družili smo se i pomagali održavati dom. I danas mi je drago sresti nekog od te djece. Bilo je jako teških slučajeva – rekao je Butković.

Butković je studirao na Pomorskom fakultetu u Rijeci, bio je predavač nakon toga, pa novak, a već 2005. postao je gradonačelnik Novog Vinodolskog.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić je došao u Zagreb iz Metkovića na studij ekonomije, a nakon njega samo je napredovao u znanstvenom radu.

Iz njegova ministarstva potvrdili su za 24sata da je bio oslobođen temeljem zakona, ne navodeći razloge. 

No druga dva istaknuta HDZ-ova ministra našla su šest mjeseci u karijeri koje su posvetili pripremama za obranu države. Ministar Zdravko Marić, uz jako obrazovanje i brzi uspon u karijeri, odradio je šest mjeseci u Požegi 2001. godine dok je Tomislav Tolušić nakon Pravnog fakulteta također odradio šest mjeseci vojnog roka, a Mostov potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić nakon specijalzacije na Stomatološkom fakultetu.

Više pročitajte OVDJE.



Facebook komentari

hr Fri Feb 03 2017 07:20:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8ea8fe2af47f32088b463f/80

Dvanaestgodišnjoj Petri Zrilić iz Zadra ponovno je potrebna pomoć!

Svi se sjećamo 12 -godišnje Petre Zrilić iz Zadra koja boluje od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde, izuzetno teškog tumora. Sada joj je ponovno potrebna naša pomoć!

Petra Zrilić, 12- godišnja djevojčica iz Zadra, široj javnosti je poznata od prošle godine kada je cijela Hrvatska u rekordnom skupila 110 tisuća eura za njeno liječenje u Španjolskoj od neuroblastoma nadbubrežne žlijezde. 

Petra je u rujnu prošle godine sa svojom majkom Ljubicom otputovala u Španjolsku. Liječenje je polučilo rezultate i Petra je dobro podnijela taj ciklus terapija. 

Cijena jednog ciklusa imunoterapije iznosi 87 tisuća eura, a novi ciklus kojeg liječnici predlažu također bi se sastojao od pet tretmana. No, prvotan iznos koji je bio prikupljen za Petrino liječenje je potrošen, jer su uz cijenu samog liječenja njeni roditelji morali platiti avionske karte, prijevoz, smještaj i dodatne pretrage, te obradu nalaza liječnika u Španjolskoj. 

Za novi ciklus njeni roditelji više jednostavno nemaju novaca stoga i ovaj put trebaju nas. Petrina majka se također obratila raznim udrugama koje su rekle da će pomoći koliko god mogu. A Vas molimo da i ovaj put pomognete Petri da odradi i drugi dio terapije koja je prijeko potrebna za njeno ozdravljenje.

Kako možete pomoći Petri?

Svi koji žele pomoći hrabroj Petri Zrilić mogu to napraviti pozivom na humanitarni telefon 060 933 933 (cijena poziva s PDV-om 6,25 kn), a novac možete uplatiti na račun HR7123400091510643583. Za sve uplate koje dolaze iz inozemstva, međunarodni kod banke je SWIFT PBZGHR2X.


Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 12:27:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef6994b9e03e7e8e8b45f7/80

VLADA Plenković: Povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića

Premijer Andrej Plenković u četvrtak se na početku Vladine sjednice osvrnuo na mjere demografske revitalizacije u sklopu kojih se planira povećanje dječjeg doplatka i sufinanciranje dječjih vrtića, kojima se šire smještajni kapaciteti i uvodi dvosmjenski rad.

Povećanje doplatka za djecu planira se od 1. srpnja, a za sufinanciranje izgradnje i prenamjene dječjih vrtića osigurano je 67 milijuna kuna, rekao je Plenković govoreći o mjerama koje su razmotrene na nedavnom sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju. 

"Na četvrtom sastanku Vijeća razmotreno je niz kvalitetnih mjera, dogovoreno je da će se u suradnji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva financija riješiti sve što je nužno za povećanje doplatka za djecu, i to s predviđenim stupanjem na snagu 1. srpnja", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju članovima Vlade.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će na Međunarodni dan žena 8. ožujka, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, raspisati natječaj u vrijednosti 300 milijuna kuna za zapošljavanje predškolskih odgajatelja i ostalog pratećeg osoblja potrebnog za dvosmjenski rad i kvalitetan boravak djece u vrtićima, što će se financirati sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Plenković je istaknuo kako je riječ o mjerama orijentiranim na demografsku politiku, a rad dječjih vrtića bit će produžen u većem broju gradova i jedninica lokalne samouprave.

"Očekujem da Ministarstvo za demografiju i ministrica nastave s konkretnim prijedlozima te da se i svi ostali resori uključe u razvoj demografske politike", poručio je Plenković.

Pritom nije spomenuo ostavku koju je državni tajnik za demografiju Marin Strmota podnio pred zaprepaštenom ministricom Nadom Murganić tijekom konferencije za novinare koja bila održana nakon sjednice Vijeća  za demografsku revitalizaciju.

Strmota je izjavio da podnosi ostavku jer mjere koje su usvojene na sjednici Vijeća smatra "folklorom" i nedovoljno ozbiljnim za rješavanje demografskih problema zbog kojih nam "država izumire".

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:50:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Očajni otac teško bolesne kćeri nazvao ured hrvatske predsjednice, na kraju završio u zatvoru

Muškarac (44) iz Koprivnice jučer je u očaju nazvao ured hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na Pantovčaku kako bi zatražio pomoć za teško bolesnu kćer (14). Javila mu se tajnica zamolila ga da predsjednici pošalje dopis.
Očajni otac potom je zaprijetio da će baciti bombu na zagrebački Klinički bolnički centar Rebro, a liječnika zaklati. Zbog tih prijetnji danas je uhićen i određeno mu je mjesec dana istražnog zatvora, neslužbeno doznajemo iz dobro upućenih izvora bliskih policiji, piše podravski.hr.

Ojađeni muškarac pokušao je telefonski predsjednicu države izravno zamoliti za pomoć, ali dalje od tajnice nije stigao. Kad je, umjesto razgovora s predsjednicom, dobio odgovor koji nije htio čuti, rekao je: “Ma, najbolje bi bilo da ja odem na Rebro, bacim bombu i zakoljem doktora”.

Prema službenom protokolu, slučaj je prijavljen državnim službama koje su nakon kraće istrage predmet ‘spustile’ koprivničkoj policiji na postupanje. Oni su odmah uhitili 44-godišnjaka. Priveden je tužiteljima na ispitivanje, a navodno se branio kako je sve bila nepromišljena i očajna reakcija na stanje kćeri (14) koja boluje od vrlo rijetke bolesti.

Nesretna djevojčica prošla je desetak operacija, a sljedeća koju mora obaviti u Hrvatskoj je preskupa. Zbog toga je 44-godišnjak, kako tvrdi, odlučio predsjednicu zamoliti za pomoć za operaciju izvan zemlje. Ta bi joj operacija, koja je očito kvalitetnija nego kod nas, navodno iznimno olakšala život.

Sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu nije imao razumijevanja prema obrani privedenog mu 44-godišnjaka. Prihvatio je prijedlog tužitelja i izrekao mu mjesec dana istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. U pritvoru će tužitelji vjerojatno zatražiti vještačenje psihijatra i psihologa. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:44:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .