Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587f9f9d1eea8f670c8b459a/80
Foto: Pixabay

Svjetske temperature 2016. probile novi rekord treću godinu zaredom

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada
Svjetske temperature dostigle su 2016. rekordne visine treću godinu zaredom, približivši se dopuštenom pragu za globalno zagrijavanje, objavili su u srijedu američki znanstvenici.

Podaci su objavljeni dva dana prije inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje da je klimatske promjene izazvao čovjek.

Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0,94 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za 20. stoljeće od 13,9 stupnjeva Celzijevih, po podacima Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada.

"Ne očekujemo rekordne godine svaku godinu, ali postojeći trend dugoročnog zatopljavanja je jasan", rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddardova instituta za svemirska istraživanja.

Daljnji porast prosječne globalne temperature ove se godine ne očekuje jer je El Nino popustio, iako se nastavlja nakupljanje CO2 u atmosferi.

Piers Forster, stručnjak za klimu Sveučilišta u Leedsu, rekao je da će ova godina vjerojatno biti hladnija. "Ipak, ako se ne dogodi neka velika vulkanska erupcija, očekujem da će rekord ponovno biti probijen za nekoliko godina", rekao je.

hr Wed Jan 18 2017 18:03:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b30d4352af47fde4b8b461e/80
Foto: PIXABAY

Studija: 'Društvene mreže mogu pružiti iluziju da vam je društveni život siromašan'

Pri usporedbi s drugima većina ljudi sklona je laskati si da su pametniji i moralniji, ali u kvaliteti društvenog života podcjenjivati se i vjerovati da se drugi više zabavljaju i imaju više poznanika od njih, pokazuje studija čiji autori zaključuju da je razlog tomu što smo skloniji uspoređivati se s hiperdruštvenim pojedincima.

Mi se stalno uspoređujemo s drugima, a ocjene koje donosimo često su u našu korist pri čemu si laskamo i zaključujemo da smo pametniji, moralniji, pouzdaniji ili čak sretniji od drugih ljudi, navode psiholozi Sebastain Deri, Shai Davidai i Thomas Gilovich, autori studije provedene na više od 3000 sudionika, a objavljene u francuskom časopisu Le Point.

Polazeći od pionirskog istraživanja američkog psihologa Leona Festingera, trojica psihologa ispitivala su kako ljudi procjenjuju vlastiti društveni život pri usporedbi s drugima i ustanovili su da su tu zaključci pesimističniji i na našu štetu.

Oko 3000 ispitanika trebalo je odgovoriti na pitanje kako ocjenjuju vlastiti, odnosno društveni život svojih poznanika. 

Odgovarali su na pitanja o broju prijatelja, učestalosti sudjelovanja na zabavama, večernjim izlascima u restoran, o broju prijatelja na društvenoj mreži.

Sudionici su u velikom broju ocijenili da je njihov život daleko siromašniji od života njihovih poznanika. Primjerice, 82 posto od 3003 ispitanika tvrdilo je da sudjeluje u manje zabava nego ljudi iz njihov okoline,.

Kada je taj test proveden na drugoj skupini, rezultati su bili isti s time da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život svoje okoline, već prosječnih ljudi svojih godina i spola.

Druga ispitivanja provedena po istom modelu na više od 1200 osoba omogućila su psiholozima da zaključe kako rod, dob, stupanj obrazovanja i visina prihoda i politička orijentacija ne igraju nikakvu ulogu u takvom pesimističnom ocjenjivanju vlastita društvenog života.

Postavili su hipotezu da su ljudi spontano skloni uspoređivati razinu društvenog života s pojedincima koji su "hiperdruštveni" .

Ti hiperdruštveni pojedinci sudjeluju na svim zabavama, angažirani su u nizu aktivnosti i stalno u komunikaciji s velikim brojem ljudi.

Njihov društveni život cvate, pokazalo je ispitivanje, a takvu ocjenu pojačava i današnje sve veće korištenje društvenih mreža.

Kada su odgovarali na pitanja, ispitanicima su upravo ti hiperdrduštveni pojedinci padali na pamet jer su oni "izuzetno vidljivi", navode autori.

Psiholozi su svoju hipotezu testirali stavivši ispitanike u tri različite situacije. U prvoj su ispitanici bili zamoljeni da razmisle o svojim poznanicima koji su društveno vrlo aktivni, a zatim da s njima usporede vlastiti društveni život.

U drugoj skupini bili su zamoljeni da se usporede s prijateljima i poznanicima koji su najmanje socijalni i pretežito introvertirani.

U trećoj, kontrolnoj situaciji, zatraženo je da se jednostavno usporede s drugima, bez ikakvih drugih naputaka.

Iz ove treće, kontrolne situacije, proizašlo je da se ljudi spontano uspoređuju s "hiperdruštvenim" pojedincima i u toj kontrolnoj skupini odgovori su bili malo pesimističniji od odgovora skupine koja se uspoređivala s ne baš društvenim poznanicima.

Rezultati su pokazali da smo skloni podcijeniti bogatstvo našeg društvenog života jer za usporedbu uzimamo društveno najaktivnije pojedince..

Stručnjaci ističu da je izuzetno važno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Ako se osoba osjeća društveno integrirana manje je psihološki nesretna i smatra da njezin život ima smisla.

Sklonost podcjenjivanja bogatstva našeg društvenog života stoga nije bezopasna. U tom kontekstu pretjerano korištenje društvenih mreža može naštetiti osobama koje se osjećaju manje društveno integrirane i pružaju im iluziju da je njihov društveni život dramatično siromašan i razočaravajuć.

hr Mon Jun 25 2018 13:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a21185fb9e03ec7148b4568/80
Foto: HUHIV

Znanstvenici iz Hong Konga tvrde da su pronašli novi lijek za HIV

Znanstvenici Instituta za AIDS Sveučilišta u Hong Kongu objavili su da su možda pronašli "funkcionalni lijek" za HIV, virus koji uzrokuje AIDS, a riječ je o novom antitijelu koje bi se moglo koristiti i za prevenciju i za liječenje te opake bolesti.

Istraživanje koje je vodio profesor Chen Zhiwei provedeno je u trenutku kada je Kina suočena sa širenjem epidemije AIDS-a među visokorizičnim skupinama.

Gotovo 850.000 ljudi u Kini zaraženo je HIV-om, po podacima UN-ova AIDS Data Huba.

Virus HIV slabi imunološki sustav zbog čega su zaraženi jako osjetljivi na infekcije i bolesti.

Chenovo otkriće, koje je testirano na miševima, pokazuje da novo antitijelo može pomoći u kontroliranju virusa i eliminaciji zaraženih stanica.

Antitijelo će moći liječiti sve varijante HIV-a, što je novina, rekao je Chen, budući da ne postoji jedinstveno cjepivo za liječenje svih varijanti HIV-a.

"Naše novootkriveno bispecifično antitijelo djeluje protiv svih njih i u tome je velika razlika", rekao je.

Chen je rekao da se pod "funkcionalnim lijekom" podrazumijeva da su količine virusa u tijelu toliko niske da ga se ne može detektirati, sve dok ljudi uzimaju injekcije antitijela, možda svaka tri mjeseca ili rjeđe.

Otkriće je objavljeno u Časopisu za klinička istraživanja, jednom od vodećih svjetskih časopisa za biomedicinu.

Ljudi zaraženi HIV-om mogu držati virus pod kontrolom antiretrovirusnim lijekovima, koji sprječavaju da virus zarazi nove stanice. No mora ih se uzimati svakodnevno i oni ne eliminiraju zaražene stanice iz tijela. Virus dakle i dalje postoji i može se vratiti ako se prekine terapija.

Novo antitijelo imat će značajno dulji poluvijek od postojećih lijekova i moglo bi se primjerice davati svaka tri mjeseca, rekao je.

Premda su rezultati obećavajući, Andrew Chidgey, direktor nevladine humanitarne organizacije AIDS Concern iz Hong Konga, rekao je da to ne znači da će lijek tako skoro biti dostupan javnosti jer su vlasti spore.

Chen i njegovi suradnici kazali su da žele provesti klinička ispitivanja lijeka i očekuju da će za to trebati tri do pet godina.

hr Sat Jun 16 2018 16:19:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2297522af47f27308b45b3/80
Foto: PIXABAY

Split: Počeo međunarodni znanstveni skup povjesničara umjetnosti

U organizaciji Instituta za povijest umjetnosti u srijedu je u Muzeju Grada Splita otvoren međunarodni znanstveni skup "The Power of Media: Patronage, Representation and Propaganda in Early Modern Period (1450-1800) between Mediterranean and Central Europe".

Radi se o međunarodnom multidisciplinarnom skupu na kojem će se tijekom tri dana razmijeniti mišljenja, iskustva i nove spoznaje o temama i pitanjima povezanim s ulogom medija i naručitelja, reprezentacije i propagande u ranom novom vijeku na prostoru određenom geografskim okvirima Jadranskog mora i srednje Europe.

Kako su iz Instituta za povijest umjetnosti priopćili, skup se održava u sklopu istraživanja na znanstvenom projektu "Visual Arts and Communiciation of Power in the Early Modern Period (1450-1800): Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe and the Mediterranean", koji podupire Hrvatska zaklada za znanost.

Voditelj projekta i organizacije skupa, koji će trajati do 15. lipnja, je ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu Milan Pelc.

hr Thu Jun 14 2018 18:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b195a602af47fdb158b47ed/80
Foto: PIXABAY

Počela državna matura: Etiku i glazbeni nitko ne želi pisati...

Hrvatski maturanti su u četvrtak sjeli u klupe kako bi položili prve ispite državne mature, iz glazbenog i etike. Za polaganje tih predmeta najmanji je interes

Deveta po redu državna matura zasad, za razliku od prethodnih godina, prolazi bez nedaća. Dosad nije bilo krađe testova, curenja pitanja i sličnih nepodopština.

Devetoj državnoj maturi u Hrvatskoj pristupit će 12.679 gimnazijalaca i 17.371 maturant strukovnih škola. Uz obavezne predmete, polažu se i izborni. Od tih predmeta najbolje kotira fizika, koju će polagati 8381 učenik, od čega 4442 gimnazijalca. Slijede biologija, politika i gospodarstvo, psihologija i kemija. Najmanje zanimanja maturanti su pokazali za polaganje etike, logike, glazbene umjetnosti i vjeronauka. Prvog dana državne mature njih dvjestotinjak polagalo je ispit iz glazbenog i etike, piše 24sata.hr

- Danas su krenuli takozvani mali ispiti, glazbeni i etika. Na glazbenom je bilo svega dvoje naših učenika. Većina je trenutačno u panici, intenzivno uče i pripremaju se, no to je dobro. To znači da su odgovorni. Matura im je važna za upis na fakultet i nimalo ne sumnjam u njih - rekao nam je u četvrtak Drago Bagić, ravnatelj zagrebačke II. gimnazije.

Dodao je kako na ovogodišnjoj maturi ne očekuje probleme.

- Ovo je deveta državna matura i za nas nema nikakvih nepoznanica. Sve smo to već isprobali i uvjeren sam da će i ove godine matura proći odlično. Sve teče u najboljem redu i tako ćemo odraditi cijelu državnu maturu. Uvjeren sam da će se svi upisati na željene fakultete jer su to sve dobra djeca - istaknuo je Bagić.

Uz ispit iz etike i glazbene kulture, u četvrtak su maturanti pripadnici nacionalnih manjina pisali i test iz srpskog jezika. Sljedeći ispiti na rasporedu su već danas, kad đaci polažu testove iz logike i francuskog jezika, na nižoj i višoj razini.

Potom slijede ispiti iz sociologije i geografije, koji se polažu u ponedjeljak. Dan kasnije pisat će se ispit iz biologije i psihologije, u srijedu fizika te politika i gospodarstvo, a u četvrtak talijanski jezik i likovna umjetnost. Drugi tjedan održavanja državne mature završit će ispitima iz fizike i kemije. Obavezni hrvatski jezik polagat će se 18. lipnja, a dan kasnije će đaci pisati i esej iz hrvatskog. Nižu razinu iz hrvatskog prijavilo je nešto više od 10.000 polaznika, a višu njih nešto više od 22.500.

Ovogodišnja matura nosi novinu u ispitu iz hrvatskog. Uveden je prag prolaznosti pa će ispit položiti oni maturanti koji ostvare minimalni prag na eseju, kao i na ispitu znanja. U četvrtak, 21. lipnja, polažu se obje razine engleskog jezika. Matematika će se polagati 27. lipnja, a ovogodišnja državna matura završit će 29. lipnja pisanjem ispita iz latinskog. Konačni rezultati bit će objavljeni 16. srpnja.

hr Thu Jun 07 2018 18:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .