Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b771e19cb557a53728b46d4/80
Foto: Pixabay

U rujnu se gasi proizvodnja halogenih žarulja

U jesen 2009. godine u povijest su otišle klasične žarulje sa žarnom niti, a od 1. rujna ove godine to će se dogoditi i s halogenkama. I dok su klasične sijalice u potpunosti nestale s polica trgovina i rijetko gdje se može pronaći pokoja, tako će i halogenke biti u prodaji dok ih bude na zalihama. Nakon toga na policama trgovina trebale bi ostati samo LED rasvjetna tijela te fluorescentne i kompaktno-fluorescentne žarulje (CFL)

Gašenje proizvodnje halogenki šesta je etapa EU-ove direktive kojom se nastoji natjerati potrošače da koriste energetski učinkovitiju rasvjetu. Iako je zabrana proizvodnje halogenki bila predviđena za 2016. godinu, zahvaljujući lobistima to je odgođeno za dvije godine i po svemu sudeći nove odgode neće biti, piše tportal.

Nekad je kupovina žarulja bila jednostavna. Ušli biste u trgovinu i kupili onu od 40 watta (W) za prostoriju u kojoj vam nije trebalo puno svjetla, od 75 W za drugu i 100 W za treću. Kad danas uzmete i pogledate kutiju sa žaruljom, nema garancije ni da ćete sa završenim fakultetom razumjeti što tamo piše. Lumeni, pa boja izražena u kelvinima…

Zašto je došlo do ukidanja klasičnih žarulja sa žarnom niti?

Prvenstveno jer su neefikasne. Naime, svega pet posto njihove energije otpadalo je na proizvodnju svjetlosti, a 95 posto na razvijanje topline. Iako je njihovo osvjetljenje bilo najbliže onom što ga pruža danje svjetlo, drugi razlog zbog kojeg su izbačene je kratak vijek trajanja, odnosno svega tisuću radnih sati. Odluka o ukidanju njihove proizvodnje donesena je 2009., a na snagu je stupila 2011., na način da se postepeno gasi proizvodnja od onih s najviše watta prema onima s manje.

Zašto se gasi proizvodnja halogenki?

Iako u osnovi i one koriste žarnu nit, halogene žarulje, zahvaljujući inertnim plinovima, imaju značajno dulji vijek trajanja, do četiri tisuće sati, ali i dalje ne dovoljno dugačak da bi ih eurobirokrati ostavili na tržištu. Zbog plavkasto-bjelkastog svjetla koje proizvode čest prigovor je bio da je riječ o neprirodnom svjetlu koje izaziva glavobolje iako to nikada nije dokazano. Njihov problem je i u tome što se njihovo staklo mora posebno izraditi kako bi filtriralo UV zrake. Bruxelles je predvidio ugasiti proizvodnju 2016., ali lobisti su isposlovali produljenje od dvije godine koje istječe s prvim danom rujna.

Što su fluorescentne (tzv. neonke) i CFL kompaktno-fluorescentne žarulje, tzv. štedne žarulje?

Riječ je o žaruljama koje sadrže živu i tretiraju se kao elektronički otpad. Sadrže količine žive koje ne mogu ubiti čovjeka, ali mogu prouzročiti određene zdravstvene probleme. Neonke se najčešće koriste u uredima, školama i institucijama, a CFL žarulje imaju primjenu podjednako u kućanstvima, tvrtkama i institucijama. Radni vijek im je od devet do 20 tisuća sati, a potrošnja električne energije za istu razinu osvijetljenosti kao kod klasičnih žarulja je i do nekoliko puta niža.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

hr Wed Aug 22 2018 08:05:31 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije treći po ukupnom prihodu i dobiti

Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti

Godišnje financijske izvještaje za 2017. godinu, s područja Splitsko-dalmatinske županije, u Registar je predalo ukupno 13 211 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 8541 poslovao s dobiti razdoblja, a 4670 je iskazalo gubitak razdoblja. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u 2017. godini imali su 76 885 zaposlenih, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 46,0 milijardi kuna, ukupne rashode od 43,8 milijardi kuna, dobit razdoblja u iznosu od gotovo 3,0 milijarde kuna, gubitak razdoblja od 1,3 milijarde kuna te neto dobit od 1,7 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih iznosila je 4.710 kuna, što je 4,3 % više od prosječne plaće u 2016. godini.

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, najbolje su rangirani prema broju poduzetnika i broju zaposlenih (2. mjesto). Prema ostvarenim prihodima i neto dobiti su na 3. mjestu, a prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja na 8. mjestu. Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih, zauzimaju 9. mjesto, dok su prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih, na 10. mjestu među svim županijama.
 
Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske.

Prvi poduzetnik u županiji, prema ukupnim prihodima u 2017. godini, je društvo TOMMY d.o.o. sa sjedištem u Splitu, a slijede ga STUDENAC d.o.o. iz Omiša, MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. iz Vrgorca te AD PLASTIK d.d. i AMEROPA ŽITNI TERMINAL d.o.o. iz Solina.

hr Thu Sep 20 2018 14:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba09c39cb557a4aa88b480e/80
Foto: PIXABAY

Prvom presudom za kredite u eurima ‘Imate pravo tužbom tražiti vraćanje preplaćenih kamata’

Iz Udruge Franak zaključuju kako svi euro i kunski dužnici iz kredita koji su ugovoreni prije 2013. s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke imaju pravo privatnim tužbama zahtijevati vraćanje preplaćenih kamata.
Na Županijskome sudu u Zadru potvrđena je prva pravomoćna presuda za jedan eurski kredit, na temelju koje je Addiko banka d.d., bivša Hypo banka, ovršena za 48.970 kuna, a pripadajuće zatezne kamate u iznosu oko 35.000 kuna bit će ovršene uskoro. Kredit je bio ugovoren na iznos oko 107.000 eura plativo u kunama.

Presuda je donesena 21. svibnja 2018, piše net.hr

Iz Udruge Franak zaključuju kako svi euro i kunski dužnici iz kredita koji su ugovoreni prije 2013. s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke imaju pravo privatnim tužbama zahtijevati vraćanje preplaćenih kamata, a konačno na temelju presude imaju pravo presuđenu preplatu zajedno sa zateznim kamatama i naplatiti od banaka, ako ne milom, a onda ovrhom banke, jer pravomoćna presuda jest ovršna isprava, stoji u priopćenju Udruge.

‘Time dajemo do znanja svima onima koji ne vjeruju kako se banke može ovršiti, da je banka jednako ovršiva kao i svaka druga fizička ili pravna osoba. Isto tako, time dajemo do znanja još jednom da se kolektivna sudska presuda odnosi i na euro, i na kunske kredite, kada su kamate u pitanju’, dodaju iz Udruge Franak.

hr Tue Sep 18 2018 08:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5742a648fe96ff436a8b45c0/80
Foto: Ilustracija

Od Splita do Zagreba opet 181 kunu

Vožnja od Zagreba do Goričana od sada iznova iznosi 44 kune, umjesto donedavnih 47 kuna, a korištenje autoceste Zagreb – Lipovac podrazumijeva naplatu cestarine od 128 kuna ili 13 kuna manje nego u jeku turističke sezone
Od jučer opet se povoljnije može voziti autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka – Zagreb (ARZ) jer su, za vozila prve i druge skupine, cijene cestarina vraćene na niže izvansezonske iznose, što znači da su 10% niže nego tijekom protekla tri mjeseca kada su na snazi bile sezonske cijene. 

Tako se za putovanje, primjerice, osobnim vozilom od Zagreba do Splita opet treba izdvojiti 181 kunu (umjesto sezonskih 200 kuna), dok cestarina za relaciju Zagreb – Rijeka od jučer ponovno stoji 70 kuna, što je sedam kuna manje nego što se plaćalo od 16. lipnja do prekjučer. Vožnja od Zagreba do Goričana od sada iznova iznosi 44 kune, umjesto donedavnih 47 kuna, a korištenje autoceste Zagreb – Lipovac podrazumijeva naplatu cestarine od 128 kuna ili 13 kuna manje nego u jeku turističke sezone. Prelazak Krčkog mosta pak od jučer se opet naplaćuje 35 kuna, dok je tijekom ljetnih mjeseci taj iznos bio četiri kune viši. 

A što kažu usporedni podaci o korištenju autocesta tijekom ove i prošle godine, kao i tijekom samo tri “sezonska” mjeseca kada su cijene cestarina bile više, i to u odnosu na broj vozila i zaradu od cestarina? 

– U osam mjeseci 2018. na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o. i Autoceste Rijeka – Zagreb d.d. zabilježen je promet od 40,616.413 vozila i naplaćena je cestarina od 2.041,828.443,00 kuna bez PDV-a. U istom razdoblju prošle godine zabilježen je promet od 38,812.439 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 1.920,787.025,97 kuna bez PDV-a. 

Promet vozila veći je 4,6%, dok je iznos naplaćene cestarine veći 6,3% u odnosu na isti period prošle godine. U tri ljetna mjeseca – lipanj, srpanj i kolovoz 2018. – zabilježen je promet od 21,103.455 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 1.149,949.061,81 kuna bez PDV-a. A lani je u tri ljetna mjeseca zabilježen promet od 20,482.578 vozila, dok je naplaćena cestarina u iznosu od 1.100,946.423,12 kuna bez PDV-a. 

Promet vozila veći je 3,03%, a iznos naplaćene cestarine veći 4,45 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine – doznali smo jučer ove podatke iz HAC-a, piše vecernji.hr
hr Sun Sep 16 2018 14:44:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b9e2b29cb557a35a88b471b/80
Foto: ferata.hr

Obilje grožđa na sinjskom hipodromu

Treći je rujanski vikend i sve je više onih koji pohode sinjski hipodrom. Nisu u pitanju galopske trke nego pazarne aktivnosti, posebno kada je u pitanju kupoprodaja grožđa.

Pravljenje vina za osobne potrebe duboko je ukorijenjena tradicija ljudi s područja Cetinske krajine. Imajući u vidu da mnogi nemaju svoje vinograde, prisiljeni su svake godine u rujnu i početkom listopada krenuti u kupnju grožđa. A svi koji su željeli kupiti  grožđe i pripremiti dobru kapljicu imali su mogućnost obaviti te poslove na dvadesetak prodajnih mjesta unutar sinjskog hipodroma.


Prodavači grožđa pristigli su uglavnom s vrgoračkog područja. Iako su pogađanje oko cijene svojevrsni ritual svakog pazara, pa i ovog sinjskog, cijene grožđa su uglavnom fiksne. Što se tiče crnog grožđa, prevladava plavka koja se prodaje u prosjeku po 4 kune. Ista cijena vrijedi i za vranac. Oni koji žele kvalitetniju sortu, a samim time i bolju kapljicu rujna vina, izdvajaju oko 6 kuna za merlot. Što se tiče bijelih sorti, Sinjanima se nudi maraština prosječne cijene od 5 kuna po kilogramu. Slador nije loš. Na nekoliko mjesta kupci su ga sami mjerili, kako bi se uvjerili u kvalitetu i pokazalo se da je od 17 gradi pa naviše. Uz kašete grožđa, na sinjskom sajmu ugurale su se i poneke napunjene jabukama i ostalim voćem čija je cijena 5 kuna.


Dio županijske ceste Sinj-Otok jutros je postao pazarni prostor na kojem se moglo kupiti i domaćeg ekološki proizvedenog kupusa. Ribani se prodavao po cijeni od 3 kune po kilogramu, a glavice za 2,50 kuna. Uz kupus, tu su bile i rešte luka, kapule i drugo ekološko povrće te ječam, kukuruz i drugi plodovi ratarskih kultura.

Za kraj dodajmo kako pazarni dan u Sinju nije prošao bez dobrog zalogaja. Nakon kupovine i utovara, posjetitelji su se mogli osladiti pečenim odojkom i janjetinom.


Sajam u Sinju trajat će još otprilike mjesec dana, a nakon toga na mnogim mjestima, posebno u zimskom vremenu, sve se aktivnosti sele u obiteljske konobe, jer valja više puta provjeriti kakva je kvaliteta rujnog ili bilog vina, piše ferata.hr


hr Sun Sep 16 2018 12:08:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .