Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593e3ae5b9e03e33298b4630/80

Više aviona, manje nesreća: 2017. najsigurnija godina za zračni promet

Prema dobivenim podacima, 2017. godina bila je najsigurnija godina za zračni promet ikad!

Ako poznate nekog tko ima strah od letenja, možda je vrijeme da ga upoznate sa statistikama zračnog prometa iz prošle godine. Naime, prema dobivenim podacima, 2017. godina bila je najsigurnija godina za zračni promet ikad!

Rezultati su to koje je objavila Mreža za sigurnost zrakoplovnog prometa, a prema kojoj je zaključno s 31. prosincem prošle godine u zrakoplovnim nesrećema lani živote izgubilo 44 ljudi, dok je godinu prije smrtno stradalo njih 103 u ukupno 16 nesreća. 

Uza sve to, posljednjeg dana prošle godine postavljen je i rekord od 399 dana bez nesreće putničkog aviona, a zadnja takva bila je u studenom 2016., kad je život izgubio ukupno 71 putnik od 77. Nesreća je to u kojoj je život izgubila gotovo i cijela momčad brazilskog nogometnog kluba Chapecoense. Spomenimo još kako je od nesreće u kojoj je život izgubilo 100 ili više putnika sad već proteklo više od 800 dana.

Broj zrakoplovnih nesreća u konstantnom je padu od 1992. godine. Napredak tehnologije, bolje obučavanje pilota, povećanje globalne sigurnosti u zračnom prometu – samo su neki od razloga za smanjenje broja nesreća. Zanimljivo je u isto vrijeme kako ljudi lete triput više nego prije četvrt stoljeća.

Bilo kako bilo, vjerujemo kako će se ovaj trend nastaviti, pa da jednog dana uopće više neće postojati mogućnosti da dođe do nesreća na nebu. - piše punkufer.hr
hr Mon Jan 08 2018 10:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534ecbc91799423028e9abf0/80

Znate li što su zapravo neprivlačne niti na banani koje uvijek bacamo?

Banane spadaju među najpopularnije voće, a i oni koji nisu veliki ljubitelji voća bananu će pojesti. No postoji i dio banane koji je mrzak većini, svojevrsne niti koje gulimo i bacamo. No znate li što su zapravo te niti i radimo li dobro time što ih bacamo?

Osim kore, dio banane koji većina nas baca su niti neprivlačne za jesti. Te su niti zapravo vlaknasta tkiva koja imaju važnu ulogu u rastu biljke, odnosno neophodne su za pravilnu preraspodjelu hranjivih tvari u biljci.

Osim što su vrlo korisne, potpuno su i jestive, napominje Nicholas D. Gillitt, sturčnjak za anorgansku kemiju i direktor instituta Dole Nutrition Institute.

Iako sadrže razne hranjive tvari, dodaje Gillitt, banane sadrže premalo ovih vlaknastih snopova, pa njihovom konzumacijom zapravo i nemamo neku preveliku korist, odnosno hranjivost banane ista je bez obzira na to pojedete li neprivlačne niti ili ne, piše Zadovoljna.

hr Fri Jun 22 2018 08:40:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac39e422af47f36668b4577/80
Foto: Ilustracija Pixabay

Djeca 'uče' da se prejedanjem mogu utješiti, upozoravaju stručnjaci

Tješenje hranom nije nasljedno nego naučeno ponašanje, utvrdili su britanski znanstvenici koji upozoravaju roditelje da djecu ne 'uče' da se prejedanjem mogu utješiti, nego da pronađu pozitivnije načine rješavanja emotivnih problema.

Prema istraživanju koje je proveo University College London, a prenosi BBC, okolina je glavni faktor koji utječe na to da djeca s emotivnim problemima jedu previše ili prestanu jesti, odnosno rezultat je roditeljskog ponašanja odnosno davanja uznemirenoj djeci njihove omiljene hrane kako bi se umirila.

 No britanska zaklada Beat koja se bavi poremećajima prehrane poručuje da ne treba kriviti roditelje nego se radi o "nezdravom odnosu prema hrani". Radi se o kompleksnim mentalnim problemima koji nikad nemaju samo jedan uzrok, navodi zaklada i podsjeća da su ranija istraživanja utvrdila da postoji kod nekih ljudi genetska predispozicija za razvoj poremećaja prehrane.

"Umjesto da pronađu pozitivnije strategije kako bi regulirali dječje emocije oni koriste hranu", kaže voditeljica studije dr. Clare Llewellyn.

"Sklonost prejedanju kao odgovoru na negativne emocije mogla bi biti faktor rizika za razvoj pretilosti. A emotivno prejedanje ili prestanak uzimanja hrane mogu biti važni u razvoju poremećaja prehrane poput anoreksije ili kompulzivnog gutanja hrane", kaže ona.

"Razumjeti kako se te sklonosti razvijaju ključno je jer pomaže znanstvenicima da daju savjete kako ih spriječiti ili promijeniti i na što se usmjeriti u budućim istraživanjima".

 U okviru istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Pediatric Obesity, praćeno je 398 britanskih blizanaca od kojih je polovica potekla iz pretilih obitelji. Roditelji su ispunjavali upitnike o prehrambenim navikama djece i njihovim emotivnim stanjima.

S obzirom na to da su rezultati pokazali da nema razlika između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca znanstvenici su zaključili da problemi prehrane nisu rezultat genetike nego utjecaja okoline.

Dr. Llewellyn kaže kako su utvrdili da se sklonost tješenju hranom razvija u predškolskoj dobi i stoga u tom razdoblju treba davati roditeljima jasnije savjete o tome kako se ponašati kako bi pomogli djeci kad su uznemirena.

Dr. Llewellyn savjetuje da s djecom, umjesto da ih se umiruje hranom, treba razgovarati otvoreno o njihovim osjećajima a mlađu djecu treba zagrljajima umiriti.

Znanstvenici upozoravaju da je emotivno hranjenje sklonost koja može trajati čitav život.

hr Fri Jun 22 2018 08:30:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2c96f12af47f153d8b47d6/80

Provedite ovaj vikend u restoranu Rus u Žrnovnici uz odličnu spizu i povoljne cijene

Domaća spiza i povoljne cijene dobar su razlog da ovog vikenda posjetite restoran Rus u Žrnovnici.
Povoljne cijene i domaća spiza pravi su razlog za posjet restoranu Rus u Žrnovnici. Ovoga vikenda počastite se domaćim pivcem ispod peke (po narudžbi) koji će vas, uz juhu i salatu, stajati 100 kuna, a na meniju je i bogata mesna plata za 100 kuna, kao i pizza za 40 kuna. 

Restoran Rus, smješten uz Rijeku Žrnovnicu, mjesto je koje možete rezervirati i za obiteljske svečanost, poput krštenja i svadbi. Također možete dogovoriti i catering! Dobra spiza je zagarantirana!

Rezervirajte svoje mjesto na broj  091 472 0080! Osoblje restorana Rus vas čeka!
hr Fri Jun 22 2018 08:28:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2371d32af47ff3268b48c8/80
Foto: Pixabay

Europljani neposlušni za volanom

Novo istraživanje bacilo je svijetlo na razne loše navike vozača u 11 europskih zemalja pa tako ispada da Nijemci i Šveđani prebrzo voze, dok su Grci za volanom nedisciplinirani i nagli, piše u četvrtak AFP.

Istraživanje cestovnog koncesionara Fondation Vinci Autoroutes pokazuje da je 89 posto ispitanih europskih vozača priznalo da vozi brže od propisanog ograničenja, a najbrži za volanom su se pokazali Nijemci i Šveđani  i njih čak 93 posto priznaje da često ne poštuju pravila o maksimalno dozvoljenoj brzini.

Također u Švedskoj, čak 78 posto vozača priznalo je da ne drži sigurnosni razmak između automobila.

Najnediscipliniraniji su Grci jer njih 49 posto priznaje da često voze bez vezanja sigurnosnog pojasa, a 28 posto sjeda za volan s viškom alkohola u krvi. 

Vozači su često i vrlo nepristojni te njih 71 posto priznaje da su vrijeđali ostale vozače, a 29 posto Poljaka ne ustručava se izaći iz automobila kako bi se svađali.

Prema iskustvima vozača ostalih zemalja, njihovi kolege iz mediteranskih zemalja poput Grčke, Španjolske, Italije i Francuske su "najbezobzirniji".  Između ostalog, čak 63 posto Francuza ne daje žmigavac.

Španjolci slove za najživčanije i njih 66 posto trubi vozačima koji ih nerviraju. S dolaskom ljeta i godišnjih odmora, Europljani imaju velike šanse za sudar jer često tijekom vožnje bulje u mobitele i GPS-ove.

Njih 41 posto namješta GPS tijekom vožnje, 30 posto telefonira ne koristići "hands-free" opremu, a 24 posto ih piše ili čita poruke i e-mailove.

Istraživanje je provedeno između 19. siječnja i 27. veljače ove godine na 11.039 osoba.

(Hina) xvk yps

hr Fri Jun 22 2018 08:14:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .