Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585a4c561eea8f5c768b45fb/80
Foto: zeljko.kerum.hr

Kerum pobjeđuje u prvom krugu izbora za gradonačelnika!

Tako barem govore rezultati naše ankete, odnosno vaši glasovi. U redu, u komentarima ima šale napretek, a lokalni izbori su još daleko. No, gdje ima dima, ima i vatre, da li je moguće da će Rico ponovno poraziti HDZ-ovog kandidata?

Naša uobičajeno neformalna anketa, gdje inače tražimo vaš komentar o nekim bizarnostima ili događajima koji su podijelili javnost, ovaj put je imala konkretno pitanje – tko bi dobio vaš glas na lokalnim izborima za manje od pola godine. Za početak, odmah i nekoliko značajnih napomena.

Prva, na "anketnom listiću" našlo se šest političkih opcija, jer toliko ima i emotikona uz pomoć kojih ste davali "glas". Druga, šest mogućnosti odabrano je uređivačkom politikom, a temeljem procjene potencijalnog značaja, ali i nekadašnje važnosti tih političkih opcija. Treće, pitanje se odnosilo na Gradsko vijeće, dakle na zastupnike u splitskom parlamentu. Međutim, većina osoba na portretima koji predstavljaju stranke i liste ujedno su i istaknuli svoju kandidaturu za gradonačelničku fotelju... U tome je ležala "zamka" pa se vaši glasovi mogu shvatiti i kao odabir osoba za tu funkciju.

Konačno, ovo je tek prva u nizu (političkih) anketa, situacija s (gradonačelničkim) kandidatima još uvijek nije potpuno jasna tako da će biti vremena za ispravke. Konkretno, to se odnosi na nezavisnog kandidata s liste Dišpet, Gorana Jugovića, koji je doista već najavio da ide u utrku za mjesto poteštata, za kojeg će se naći mjesta u idućim interakcijama s vama, našim čitateljima.

Kako smo već naglasili, u pitanju je neformalna anketa koja nema "težinu" zanatski provedenih ispitivanja bila javnosti, no povijest je pokazala da su i takve ankete znale griješiti... U svakom slučaju, prilično je jasno da Željko Kerum (HGS) neće u stvarnosti pobijediti u prvom krugu lokalnih izbora predviđenih za svibanj 2017. godine, iako rezultati naše ankete tako sugeriraju – dobio je debelo preko 50 posto vaših glasova, a iako uzorak nije reprezentativan, nije ni brojčano beznačajan. Andro Krstulović Opara, HDZ-ov kandidat, za više od pola zaostaje u "lajkovima" za Kerumom, a Marijana Puljak (Pametno) dobila je niti četvrtinu "smajlića", u odnosu na Keka...

Toliko o stvarnim kandidatima, jer su s naše liste samo oni doista najavili izlazak na izbore. Darko Parić je pretpostavljeni kandidat SDP-a, a dobio je 10 posto Kerumovih glasova. MOST, ilustriran portretom Ivane Ninčević – Lesandrić, prošao je jako loše, dok je još uvijek aktualni gradonačelnik (iako vezanih ruku) Ivo Baldasar kao potencijalni nezavisni kandidat "osvojio" tek – pet glasova!

Iz vaših komentara (što je bilo opcionalno jelte) se dala zaključiti i određena doza klasične splitske zahebancije, uglavnom sadržana u postovima tipa "Žele povedi nas", "Brat Rico", ili "Žele kralj".


Pokušajmo i s nekoliko redaka donekle ozbiljne analize, jer politika je (zar doista?) ozbiljna stvar. 

Kerum je prvi direktno izabran splitski gradonačelnik, glasovima birača je 2009. godine u drugom krugu dobio Ranka Ostojića (SDP) s 57 posto glasova naspram 41 posto. Ušao je i u Sabor, no njegova aktivnost je bila jedva protokolarne prirode. Zapadna obala, projekt kojim se najviše diči, završen je iz ne baš altruističkih pobuda, financiran posebnim metodama. Za te lokalne izbore potrošio je vreću novca, što danas ne može ponoviti. Od tada mu pada popularnost na svim frontovima – 2013. godine je završio kao treći, iza Baldasara i Vjekoslava Ivaniševića (HDZ), koji je pak u drugom krugu izbora za nepunih jedan posto izgubio od aktualnog gradonačelnika. O recentnim rezultatima Željka Keruma i HGS-a na parlamentarnim izborima bolje je i ne govoriti.

Marijana Puljak je pak na tragu Zorana Milanovića. Niže poraze (objektivno, nemaju potrebnu infrastrukturu), unatoč najavama uspjeha. Možda i više od neulaska u Sabor trebala bi ih brinuti danas već gotovo zaboravljena činjenica da su dvije "njene" suradnice vrlo brzo nakon ulaska u splitsko Gradsko vijeće "prominile bandiru", a donekle i etiketa "obiteljske stranke", imajući u vidu maksimalan angažman supruga Ivice Puljka (nedavno formaliziran ulogom člana predsjedništva Pametno, nakon funkcije tajnika stranke), uglednog znanstvenika svjetskog glasa. Ozbiljniji poznavatelji prilika na splitskoj političkoj sceni drže kako bi pun pogodak bio da je za gradonačelnika kandidiran – Jakov Prkić! Britak u nastupima na sjednicama GV-a sakupio je dosta simpatija, a s druge strane bi istaknuo volju predsjednice Pametno da delegira druge...

SDP pak još uvijek traga za "pravim" kandidatom. Darko Parić je u svakom slučaju opcija, spominje se i profesor Roko Andričević, a u nekim varijantama nije nemoguće da kandidatkinja bude – Aida Batarelo. Aktualna zamjenica gradonačelnika se pak spominje kao "žrtva figure", obzirom na trenutno stanje u splitskom SDP-u i jakog kandidata iz glavne suparničke stranke. Iz vrha partije kao da su procijenili da neke druge potencijalne kandidate, Milana Blaževskog ili Stivena Vladislavića recimo, nema smisla "trošiti" na ovim izborima. Teško je vjerovati da će u SDP-u podržati kandidata iz redova koalicijskog partnera, HNS-a, no Srđan Gjurković (imajući u vidu da je zamalo s 13-tog mjesta na listi X izborne jedinice ušao u Sabor, po preferencijskim glasovima – što je termin kojeg koristi službena stranica DIP-a RH) ne bi bio loš odabir.

Što nas dovodi do HDZ-a, odnosno vjerojatnog novog gradonačelnika Splita. Andro Krstulović Opara na vrijeme je istaknuo kandidaturu (unatoč, navodno, prilično ozbiljnim objekcijama unutar obitelji na takvu odluku), postigao dogovor s Petrom Škorićem te je prilično jasno da će većina mašinerije (Vjeko Ivanišević nikad nije imao takvu unutarstranačku podršku) članova i simpatizera odraditi posao. Bonus su brojni glasovi koji dolaze doslovno sa svih strana, pa čak i onih koji nikad nisu bili HDZ-ovi birači, jer im odgovara Opara osobno. Hoće li Andro Krstulović Opara postati novi Ivo Sanader, djela i vrijeme će pokazati.

Ostali objektivno nemaju nikakve šanse za drugi krug. Još uvijek je nepoznanica MOST, spekuliralo se o Robertu Pauletiću (Ninčević – Lesandrić je u međuvremenu shvatila da ne zadovoljava predispozicije pa će okušati izbornu sreću za mjesto županice) koji bi mogao "pizati" par tisuća glasova. Međutim, kuloari govore i o dogovoru MOST-a i HDZ-a prema kojem u Splitu neće imati (ili barem ne nekog poznatog) kandidata, a zauzvrat ih iz HDZ-a neće "provocirati" u dolini Neretve... Baldasaru je zapravo bolje da se i ne kandidira, brzo su zaboravljena njegova dobročinstva i u najužem krugu.

Goran Jugović je pak otvoreno najavio kandidaturu i zahvaljujući "gerilskom" djelovanju te građanskim akcijama koje su imale odjeka, neće proći loše. Nova ljevica tek je formirana, Dragan Markovina kao potencijalni kandidat također može uzeti poneki glas, iako je dio političkog kredita potrošio prije tri i pol godine kada je (ne)očekivano povukao kandidaturu za splitskog gradonačelnika...

Facebook komentari

hr Wed Dec 21 2016 14:04:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ed7ef1eea8fbd068b45d6/80
Foto: Screenshot / HRT

Maras Plenkoviću: Nemojte oko HEP-a glumiti Sanadera

Na Badnjak ste ad hoc odlučili kupiti Inu, što je pozdravljeno, ali i primljeno sa skepsom, kazao je Gordan Maras (SDP) premijeru na aktualnom satu. Budući da je HEP kompanija koja je ostvarila dobit od dvije milijarde u 2015., što znači da će Vlada, potencijalno i strancima, pokloniti nekome na godišnjoj razini 500 milijuna kuna

- Mogli ste prodati i NP Krku i Brijune i Hrvatske autoceste, to je ono što vi radite - rekao je. 

- Građani žele referendum, ne žele ovakvu privatizaciju HEP-a, ali vi želite. Niste to željeli u kampanji, a sad želite, kazao je također, pa postavio pitanje: Koliko vrijedi mađarski udio u Ini, a koliko 25 posto HEP-a? Ili je ovo, kako bi Sanader rekao, još jedna große Spiele."

Plenković kaže da se ne sjeća njegovih apela da je IPO HEP-a grozan, dok je Maras bio ministar u Kukuriku vladi.

- To je kompanija atraktivna za institucionlne ulagače. Govoriti javno o cijeni dionica - znate i sami - to nije osobito mudro i to se ne radi - kazao je Plenković, dodajući da vjeruje u Vladu, Sabor i stranke koje ih vode da će napraviti u najboljem nacinalnom interesu. Pozvao je Marasa da dâ prijedlog kako otkupiti Inu i zadržati 100 posto 

- Vjerovao je i Sanader u HDZ i vidite kako je završio - kazao je Maras, navodeći da je HDZ dva puta pao na tome - i na Sanaderu i na Karamarku. Zašto bi građani vjerovali da će ova prodaja biti transparentna, pitao je Maras.

- Zato što ste vi dobar dečko iz Zagreba? - pitao je, dodajući da će SDP tražiti referendum. 

- Nemojte oko ovoga glumiti Sanadera - kazao je, prenosi N1.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 11:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Ponovno u Saboru: Plenkovića će rešetati 40 zastupnika

Nakon jednomjesečne stanke, Hrvatski sabor u utorak Aktualnim prijepodnevom počinje proljetno zasjedanje, a premijer Andrej Plenković i članovi vlade odgovarat će na 40-tak zastupničkih pitanja
Prvo pitanje postavit će Boris Milošević iz SDSS-a , slijedi ga SDP-ovac Peđa Grbin, dok će posljednje pitanje biti ono Mostovca Marka Sladoljeva.

Treća sjednica u mandatu premijera Andreja Plenkovića traje do petka 7. travnja a tijekom 34 plenarna dana, zastupnici će, ako je suditi po 50 točaka dnevnog reda koji će se 'u hodu' i proširiti, odraditi opsežan posao.

Pred zastupnicima će se tako naći različita revizijska izvješća, izvješće o radu Državnog odvjeništva, Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a itd.

Najavljujući sjednicu Hrvatskog sabora za utorak, predsjednik Sabora Božo Petrov rekao je da će nakon aktualnog prijepodneva na rasporedu biti Zakon o strancima, a potom, u srijedu, izvješće premijera o stanju u Europskoj uniji.

Dodao je da će se dnevni red nadopunjavati u skladu s radom Vlade, inicijativama klubova zastupnika, kao i određenim zakonima koji su već u proceduri, primjerice Mostovim prijedlozima zakona o lokalnoj samoupravi, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj televiziji.

Izrazio je također nadu u konstruktivan rad Sabora budući da su zastupnici, kako je kazao, po prvi put dobili okvirni dnevni red svih sjednica do ljeta.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 10:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58779bb71eea8fa9ea8b4577/80
Foto: Wikipedija

Đikića zanima što premijer i predsjednik Sabora misle plagiranju: "Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije"

Hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa Ivan Đikić poslao je priopćenje s dokumentima 'koji ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji koje sam pronašao u znanstvenom radu ministra Barišića'. Svi dokumenti su prije dva dana poslani i osobno premijeru Plenkoviću te predsjedniku Sabora gospodinu Petrovu, kaže znanstvenik

Priopćenje za javnost Ivana Đikića:

- Ponukan izjavom premijera Plenkovića “Koliko sam ja s njim (Ministrom Barišićem) razgovarao, on me uvjerava da je riječ o tiskarskoj pogrešci, a vidimo da u akademskoj zajednici postoje različita mišljenja od onih koji ga kritiziraju do onih koji ga podržavaju”, te člancima u Jutarnjem listu grupe znanstvenika te kolumnista Inoslava Beškera, odlučio sam prikupiti i osobno proučiti konkretne podatke o neetičnim radnjama u znanstvenom radu Ministra Barišića “Does Globalization Threaten Democracy?” (Synthesis Philosophica, god. 23, br. 2, 2008, str. 297-303).

Krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor i pogrešno napisano ime autora

Na temelju do sada prikupljenih podataka zaključio sam da je ministar Barišić:

1. Plagirao tekst Stephena Schlesingera “Can Democracies be Organized” – Dokument 1 pokazuje da su dva odlomka iz njegovog teksta gotovo doslovno prepisana na str. 301 bez navođenja izvora.

2. Neetično prisvojio ideju iz knjige Samuela P. Huntingtona The Third Wave: Democratization in the Late 20th Century – Dokument 2 pokazuje da je Barišić Huntingtonovu ideju o tri vala demokratizacije koristio kao svoju ideju/otkriće, a da nigdje u svom radu nije citirao autora i knjigu gdje je ta ideja izvorno iznesena.

3. Koristio ideje iz knjige Carla Boggsa, The End of Politics kao svoje bez citiranja izvora – Dokument 3 Barišić preuzima ideje i neke formulacije iz Boggsove knjige, a ta knjiga se uopće ne citira u cijelom članku niti na jednom mjestu.

4. Nekorektno prisvajao ideje iz knjige Roberta A. Dahla, On Democracy (Yale University Press) – Dokument 4 ukazuje na prenošenja tuđih mišljenja na nekoliko mjesta bez ikakvog citiranja originalnog izvora. Barišić u čitavom članku navodi izvor za samo jednu rečenicu preuzetu iz Dahlove knjige On Democracy, medutim čak dvije stranice prije toga (str. 299-300) Barišić prepisuje niz ideja i formulacija iz Dahlove knjige ne dajući pritom nikakvu naznaku o njihovu pravom izvoru.

5. Koristio COPY/PASTE s Wikipedije. To je neznanstvena metoda koju je ministar Barišić koristio opetovno kopirajući dijelove informacija s Wikipedije a bez korektnog citiranja originalnih radova. Takve greške nisu dopuštene studentima na fakultetima niti znanstvenicima, a pronađene su u ovom radu ministra Barišića u više navrata:

Dokument 5 – Ministar Barišić prepisuje iz Wikipedije i griješi u navođenju izvora jer natuknica iz Wikipedije je krivo ukazivala na knjigu The End of History and the Last Man (1992), a pravi izvor tih informacija jest članak “The End of History?” objavljen 1989. u časopisu The National Interest. Barišić kopirajući Wikipediju pokazuje da vjerojatno nije pročitao originalni rad i da ne zna za njegovo postojanje nego je krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor.

Dokument 6 – pokazuje da je ministar Barišić preuzeo više podataka i formulacija iz članka “Democracy” objavljen na Wikipediji. Barišić korišteći copy & paste kopira i pogrešno napisano ime autora jer se u tekstu iz Wikipedije prezime filozofa Fukuyame navodi na pogrešan način: “Fukayama”.

6. Promjene koje je ministar Barišić unio u kasnija izdanja svojega rada (Dokos 2010., str. 9 i Wischke [ur.] 2012., str. 238) pokazuju da se ne radi o “malom tipografskom propustu zbog kojeg se Barišić već ispričao”, već o ozbiljnim znanstvenim nepravilnostima, jer je u popravljenom tekstu ideja o tri vala globalizacije pripisana Samuelu P. Huntingtonu - i u glavnom tekstu i u fusnoti s referencom (Dokument 7).

7. Ministar Barišić je jučer popravio izvornu verziju svog članka u online izdanju časopisa Synthesis philosophica (Dokument 8) o čemu je izvijestio javnost na svojoj osobnoj stranici: http://www.pavobarisic.eu/hr/dossier_fusnota.html. Pokušavajući prikriti svoj originalni plagijat ponovo je napravio znanstvenu pogrešku. Na kraju fusnote dodao je sljedeću referencu: “Cf. Stephen Schlesinger, 'Can Democracies be Organized? ', Maxim News Network, 11/6/2008.”

Kratica “Cf.” stoji za “confer”, odnosno “usporedi”. Međutim, tekst fusnote nije nešto što treba USPOREDITI sa Schlesingerovim člankom, već se tekst uglavnom SASTOJI od Schlesingerova teksta preuzetoga od riječi do riječi. Dakle, opet nema propisnog citata s navodnim znakovima, već se čitatelje zavarava da je tekst Barišićev.

8. Barišićev članak je zaprimljen 21. prosinca 2007. (Dokument 9). Schlesingerov rad je objavljen na portalu 10. lipnja 2008. (Dokument 10), a Barišić citira “Maxim News Network, 11/6/2008”. Kako je Barišić uopće mogao citirati Schlesingerov članak koji je objavljen pola godine NAKON što je Barišić dovršio i poslao svoj članak u Synthesis philosophica?

9. Kako je moguće da u jednom radu bude toliko profesionalnih grešaka? Očigledno taj rad nije podvrgnut kritičnoj recenziji uredništva časopisa u kojemu je objavljen. Kad se pogleda Barišićev opus (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=009735), može se vidjeti da je u vrijeme dok je bio glavni urednik (1993.-2005.) dvaju “sestrinskih” časopisa - Filozofska istraživanja (na hrvatskom) i Synthesis philosophica (na svjetskim jezicima) - u svojim časopisima objavio čak 14 znanstvenih radova, dakle u prosjeku jedan rad godišnje.

Urednici i članovi odbora odlučuju kome će se radovi poslati na recenziju i birajući “prijateljske recenzente” često se događa da uopće ne postoji profesionalna ni kritička recenzija.

Zaključak: Utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih pogrešaka, krivih citata, kopiranja rečenica i dijelova odlomaka, te zataškavanja prijašnjih propusta. To pokazuje da ministar Barišić više puta preuzima tuđe ideje i predstavlja kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.

Prvenstveno jer je plagiranje službeno potvrđeno od najvišeg relevantnog tijela u Republici Hrvatskoj, Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji imenuje Hrvatski Sabor, te uz ove dodatne činjenice koje sam pronašao smatram da je sve to dovoljno da odgovorni ministar osobno podnese ostavku jer se radi o kršenju akademske čestitosti i političkoj odgovornosti njegove važne pozicije. Brojnost ozbiljnih znanstvenih pogreška jednostavno su nespojive s obavljanjem funkcije ministra znanosti i obrazovanja.

Moji osobni motivi za uključivanje u raspravu ovog slučaja su jasni: ustrajavanje na akademskoj čestitosti te uvođenje nulte tolerancije na plagiranje u Hrvatskoj. Uključio sam se u ovu raspravu tek kada je službeno donesena odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koja nas sve obvezuje da ne relativiziramo plagiranje u Hrvatskoj.


Apel Premijeru Vlade Republike Hrvatske gospodinu Andreju Plenkoviću

- Poštovani gospodine Plenkoviću,

nadam se da uviđate, da se uopće ne radi o maloj fusnoti niti o tiskarskoj grešci, kako Vas je ministar do sada uvjeravao.

Uviđam da ste u svom diplomatskom odgovoru koristili izjavu “U ovom trenutku on ima moje povjerenje” - pitanje je do kada? Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje.

Kako ćete se osjećati Vi ili bilo koji roditelj kada tijekom nedjeljnog ručka pita svoje dijete:
P: Kako je bilo ovaj tjedan u školi?
O: Dobro, napisao sam dva eseja. Bilo je lagano. Dobio sam 5.
P: O čemu si pisao/la?
O: Ne znam. Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije. Uopće ne stignem proučiti samu temu jer brzo kopiramo.

Je li takva obrazovna metoda dobra za mlade u Hrvatskoj? Nama je neophodno uvođenje više STEM sati u obrazovni sustav, ali može li se to svesti samo na funkcije CUT, COPY, PASTE bez razumjevanja? Ako se ne slažete s takvim obrazovnim sustavom, onda porazgovarajte s ministrom Barišićem još jednom i upitajte ga je li koristio iste metode i u drugim svojim znanstvenim radovima objavljenima u svojim časopisma?
Također skrećem Vam pozornost na još dvije važne informacije:

1. Na tekst o istoj temi profesora B. Lenharda (Imperial College of Science, Medicine and Technology, London) u kojemu je vrlo jasno definirano zašto ovaj slučaj predstavlja klasični primjer plagiranja http://www.telegram.hr/politika-kriminal/globalno-priznati-znanstvenik-boris-lenhard-malo-seuzrujao-zbog-tekstova-kojima-brane-barisica-pa-je-analizirao-njegov-rad/

2. Na tekst koji je rezultat istraživačkog novinarstva gospodina Nenada Jarića Dauenhaura, a koji pojašnjava moguće razloge podrške hrvatskih znanstvenika ministru Barišiću http://www.index.hr/vijesti/clanak/otkrivamo-znanstvenici-koji-su-podrzali-barisica-od-njegace-
dobiti-milijune/943919.aspx


Apel predsjedniku Sabora RH gospodinu Boži Petrovu

- Poštovani gospodine Petrov,

preuzimanjem funkcije predsjednika Hrvatskog Sabora obvezali ste se na održavanje visokih kriterija političke odgovornosti u društvu. Javno ste naglašavali da ćete djelovati iskreno, moralno i odgovorno. Prema Vašim riječima, tvrdili ste da niste isti kao HDZ i SDP te da ćete biti korektiv negativnosti koje su te velike stranke u Hrvatskoj generirale godinama.

Osobno se nadam da iskreno podržavate politiku NULTE TOLERANCIJE na plagiranje, krađe i druge malformacijeu Hrvatskoj. Na temelju pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje imenuje Hrvatski Sabora o plagiranju ministra Barišića, molim Vas da tu odluku prihvatite kao obvezujuću i djelujete u tom smjeru prema Vladi Republike Hrvatske.

Odluka toga najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti u Republici Hrvatskoj je do sada najvažnija službena odluka u ovom konkretnom slučaju.

Stoga apeliram na Vas da razmotrite nastalu situaciju jer su političke štete u zemlji već sada očigledne. Nastavak javnog djelovanja ministra kojemu je Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju službeno utvrdio plagiranje uzrokuje eroziju moralnih i stručnih kriterija te ukazuje na nedodirljivost političara u našem društvu protiv čega ste se javno zalagali.

Apeliram još jednom na Vas i premijera Plenkovića da Vlada RH što prije postavi ministricu ili ministra koji će svojim imenom i životopisom uvesti visoke stručne i moralne kriterije u taj resor te doprinijeti uvođenju konsenzusa u društvu o neophodnim promjenama u obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Srdačan pozdrav,

Ivan Đikić - stoji u potpisu dopisa koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 09:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584597a21eea8fc2228b4569/80
Foto: Facebook

A znate li tko je bio šef Kolindi Grabar Kitarović te 1992.?

Kolinda Grabar Kitarović svojim je govorom u Lisinskom povodom 25. godišnjice priznanja Hrvatske evocirala sjećanja na suradnju s diplomatima kada je još bila studentica i radila u ministarstvu

Tu nije spomenula tada joj, ali i nešto kasnije joj nadređenog ministra, u konačnici i premijera, Ivu Sanadera.

Manje je poznato da je 1992. godine Sanader bio ministar znanosti i tehnologije, svakako manje od njegovog staža u vanjskim poslovima. U ministarstvu vanjskih poslova postaje zamjenik ministra već  7. siječnja 1993. godine, a i Kolinda Grabar Kitarović se iste godine zapošljava u Ministarstvu vanjskih poslova. Dodajmo i da se iste godine učlanila u HDZ, prenosi N1.

Njihove karijere ostaju prilično isprepletene. U prvom premijerskom mandatu Ive Sanadera, od 2003. godine do 2005. Grabar Kitarović postaje ministricom europskih integracija, a nakon toga pa sve do kraja prvog Sanaderovog mandata postaje i ministrica vanjskih poslova.

Nakon 16 godina suradnje s Ivom Sanaderom, Grabar Kitarović odlazi u diplomaciju van Hrvatske, kao veleposlanica u SAD-u te kao asistentica generalnog tajnika NATO-a. Vraća se 2015. i postaje predsjednica.

Glasnogovornik Ureda predsjednice, Luka Đurić, potvrdio je da je Kolinda Grabar Kitarović u vrijeme priznanja Hrvatske, prije točno 25 godina, radila kao studentica u međunarodnom odjelu Ministarstva znanosti. Više o predsjedničinim aktivnostima te godine možete čitati OVDJE.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .