Naša uobičajeno neformalna anketa, gdje inače tražimo vaš komentar o nekim bizarnostima ili događajima koji su podijelili javnost, ovaj put je imala konkretno pitanje – tko bi dobio vaš glas na lokalnim izborima za manje od pola godine. Za početak, odmah i nekoliko značajnih napomena.

Prva, na "anketnom listiću" našlo se šest političkih opcija, jer toliko ima i emotikona uz pomoć kojih ste davali "glas". Druga, šest mogućnosti odabrano je uređivačkom politikom, a temeljem procjene potencijalnog značaja, ali i nekadašnje važnosti tih političkih opcija. Treće, pitanje se odnosilo na Gradsko vijeće, dakle na zastupnike u splitskom parlamentu. Međutim, većina osoba na portretima koji predstavljaju stranke i liste ujedno su i istaknuli svoju kandidaturu za gradonačelničku fotelju... U tome je ležala "zamka" pa se vaši glasovi mogu shvatiti i kao odabir osoba za tu funkciju.

Konačno, ovo je tek prva u nizu (političkih) anketa, situacija s (gradonačelničkim) kandidatima još uvijek nije potpuno jasna tako da će biti vremena za ispravke. Konkretno, to se odnosi na nezavisnog kandidata s liste Dišpet, Gorana Jugovića, koji je doista već najavio da ide u utrku za mjesto poteštata, za kojeg će se naći mjesta u idućim interakcijama s vama, našim čitateljima.

Kako smo već naglasili, u pitanju je neformalna anketa koja nema "težinu" zanatski provedenih ispitivanja bila javnosti, no povijest je pokazala da su i takve ankete znale griješiti... U svakom slučaju, prilično je jasno da Željko Kerum (HGS) neće u stvarnosti pobijediti u prvom krugu lokalnih izbora predviđenih za svibanj 2017. godine, iako rezultati naše ankete tako sugeriraju – dobio je debelo preko 50 posto vaših glasova, a iako uzorak nije reprezentativan, nije ni brojčano beznačajan. Andro Krstulović Opara, HDZ-ov kandidat, za više od pola zaostaje u "lajkovima" za Kerumom, a Marijana Puljak (Pametno) dobila je niti četvrtinu "smajlića", u odnosu na Keka...

Toliko o stvarnim kandidatima, jer su s naše liste samo oni doista najavili izlazak na izbore. Darko Parić je pretpostavljeni kandidat SDP-a, a dobio je 10 posto Kerumovih glasova. MOST, ilustriran portretom Ivane Ninčević – Lesandrić, prošao je jako loše, dok je još uvijek aktualni gradonačelnik (iako vezanih ruku) Ivo Baldasar kao potencijalni nezavisni kandidat "osvojio" tek – pet glasova!

Iz vaših komentara (što je bilo opcionalno jelte) se dala zaključiti i određena doza klasične splitske zahebancije, uglavnom sadržana u postovima tipa "Žele povedi nas", "Brat Rico", ili "Žele kralj".

Pokušajmo i s nekoliko redaka donekle ozbiljne analize, jer politika je (zar doista?) ozbiljna stvar. 

Kerum je prvi direktno izabran splitski gradonačelnik, glasovima birača je 2009. godine u drugom krugu dobio Ranka Ostojića (SDP) s 57 posto glasova naspram 41 posto. Ušao je i u Sabor, no njegova aktivnost je bila jedva protokolarne prirode. Zapadna obala, projekt kojim se najviše diči, završen je iz ne baš altruističkih pobuda, financiran posebnim metodama. Za te lokalne izbore potrošio je vreću novca, što danas ne može ponoviti. Od tada mu pada popularnost na svim frontovima – 2013. godine je završio kao treći, iza Baldasara i Vjekoslava Ivaniševića (HDZ), koji je pak u drugom krugu izbora za nepunih jedan posto izgubio od aktualnog gradonačelnika. O recentnim rezultatima Željka Keruma i HGS-a na parlamentarnim izborima bolje je i ne govoriti.

Marijana Puljak je pak na tragu Zorana Milanovića. Niže poraze (objektivno, nemaju potrebnu infrastrukturu), unatoč najavama uspjeha. Možda i više od neulaska u Sabor trebala bi ih brinuti danas već gotovo zaboravljena činjenica da su dvije "njene" suradnice vrlo brzo nakon ulaska u splitsko Gradsko vijeće "prominile bandiru", a donekle i etiketa "obiteljske stranke", imajući u vidu maksimalan angažman supruga Ivice Puljka (nedavno formaliziran ulogom člana predsjedništva Pametno, nakon funkcije tajnika stranke), uglednog znanstvenika svjetskog glasa. Ozbiljniji poznavatelji prilika na splitskoj političkoj sceni drže kako bi pun pogodak bio da je za gradonačelnika kandidiran – Jakov Prkić! Britak u nastupima na sjednicama GV-a sakupio je dosta simpatija, a s druge strane bi istaknuo volju predsjednice Pametno da delegira druge...

SDP pak još uvijek traga za "pravim" kandidatom. Darko Parić je u svakom slučaju opcija, spominje se i profesor Roko Andričević, a u nekim varijantama nije nemoguće da kandidatkinja bude – Aida Batarelo. Aktualna zamjenica gradonačelnika se pak spominje kao "žrtva figure", obzirom na trenutno stanje u splitskom SDP-u i jakog kandidata iz glavne suparničke stranke. Iz vrha partije kao da su procijenili da neke druge potencijalne kandidate, Milana Blaževskog ili Stivena Vladislavića recimo, nema smisla "trošiti" na ovim izborima. Teško je vjerovati da će u SDP-u podržati kandidata iz redova koalicijskog partnera, HNS-a, no Srđan Gjurković (imajući u vidu da je zamalo s 13-tog mjesta na listi X izborne jedinice ušao u Sabor, po preferencijskim glasovima – što je termin kojeg koristi službena stranica DIP-a RH) ne bi bio loš odabir.

Što nas dovodi do HDZ-a, odnosno vjerojatnog novog gradonačelnika Splita. Andro Krstulović Opara na vrijeme je istaknuo kandidaturu (unatoč, navodno, prilično ozbiljnim objekcijama unutar obitelji na takvu odluku), postigao dogovor s Petrom Škorićem te je prilično jasno da će većina mašinerije (Vjeko Ivanišević nikad nije imao takvu unutarstranačku podršku) članova i simpatizera odraditi posao. Bonus su brojni glasovi koji dolaze doslovno sa svih strana, pa čak i onih koji nikad nisu bili HDZ-ovi birači, jer im odgovara Opara osobno. Hoće li Andro Krstulović Opara postati novi Ivo Sanader, djela i vrijeme će pokazati.

Ostali objektivno nemaju nikakve šanse za drugi krug. Još uvijek je nepoznanica MOST, spekuliralo se o Robertu Pauletiću (Ninčević – Lesandrić je u međuvremenu shvatila da ne zadovoljava predispozicije pa će okušati izbornu sreću za mjesto županice) koji bi mogao "pizati" par tisuća glasova. Međutim, kuloari govore i o dogovoru MOST-a i HDZ-a prema kojem u Splitu neće imati (ili barem ne nekog poznatog) kandidata, a zauzvrat ih iz HDZ-a neće "provocirati" u dolini Neretve... Baldasaru je zapravo bolje da se i ne kandidira, brzo su zaboravljena njegova dobročinstva i u najužem krugu.

Goran Jugović je pak otvoreno najavio kandidaturu i zahvaljujući "gerilskom" djelovanju te građanskim akcijama koje su imale odjeka, neće proći loše. Nova ljevica tek je formirana, Dragan Markovina kao potencijalni kandidat također može uzeti poneki glas, iako je dio političkog kredita potrošio prije tri i pol godine kada je (ne)očekivano povukao kandidaturu za splitskog gradonačelnika...

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzuma, otkrila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, prema informaciji koju je dobila od Radničkog vijeća te tvrtke, a radit će se većinom o manjim trgovinama s najviše pet zaposlenika. - piše jutranji.hr

Kolektivni ugovor

Sukladno kolektivnom ugovoru, nastavlja predsjednica tog sindikata, radnici bi se prilikom zatvaranja trgovina trebali zbrinuti, s obzirom na to da prema ugovoru postoji otkazni rok, kao i pravo na otpremninu. Štulić ističe kako su u Sindikatu svjesni toga da se radi o izvanrednoj situaciji, no da se zasad normalno radi.

Ističe da nema informaciju koliko bi se trgovina prilikom procesa restrukturiranja zatvorilo, no Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma, u srijedu je najavio da bi se brojka mogla kretati između 80 i 100. Pritom je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor, izjavio da će uz smanjenje neprofitabilnih trgovina, istovremeno raditi na otvaranju novih, tako da je moguće da se i u njima zaposli dio radnika. Dio zaposlenika stekao je i uvjete za mirovinu, naglasila je Štulić i dodala kako su sindikalni povjerenici u stalnom kontaktu s upravom Konzuma koja ih obavještava o daljnjim koracima. S Ramljakom su se, pak, našli na sastanku i on ih je informirao o koracima “snimanja” prometa u Konzumu kako bi se mogla stvoriti operativna dobit. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Povod sastanku je  otvaranje privremenog konzulata Republike Mađarske u Splitu tijekom ljetnih mjeseci zbog velikog broja mađarskih turista, ali je gradonačelnik Krstulović Opara naglasio i važnost dobrih, ali i korektnih gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske, a posebno u svjetlu preuzimanja „Splitske banke“ od strane mađarske „OTP banke“.

„Očekujem se da će sjedište „Splitske banke“ ostati u Splitu. Što se mene kao gradonačelnika tiče, nikakvo preseljenje sjedišta ne dolazi u obzir. Također, očekujem da najavljena racionalizacija radnih mjesta u  „Splitskoj banci“ neće rezultirati gubitkom radnih mjesta u toj banci u kojoj rade mnogi moji sugrađani. Upravo kroz tu prizmu mjerit ću kvalitetu naših odnosa“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara.

Konzulica Tuska zahvalila je gradonačelniku na dobrodošlici, te izrazila važnost dobre suradnje sa splitskom gradskom upravom tijekom turističke sezone. Počasni konzul Staničić naveo je kako privremeni konzulat pruža sve oblike administrativne pomoći mađarskim državljanima u Split i Dalmaciji.

Podsjetimo, odlukom Vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske iz siječnja 2006. definirano je da se tijekom turističke sezone osigura stalna (24 sata dnevno) i profesionalna konzularna pomoć mađarskim turistima na području četiri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). Tako  i ove godine u Splitu djeluje mađarsko konzularno predstavništvo u razdoblju od 15. lipnja 2017. do 15. rujna 2017.

Centar za kulturu Milna prošle je godine pokrenuo postupak da se mjesni govori s milnarskoga područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na inicijativu i znanstvenu pomoć dr. sc. Filipa Galovića, hrvatskoga filologa/dijelektologa.

U kratkome nam je razgovoru dr. sc. Filip Galović, profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje jezične i druge predmete, kazao da je veoma važno što je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijednost i bogatstvo mjesnih govora Milne, Ložišća i Bobovišća. Naime, svi su ovi govori specifični na svoj način. Riječ je o govorima koji su čakavski te pripadaju južnočakavskomu dijalektu. Govor je Milne ponajviše osobit po fenomenu cakavizma, koji je svojstven i govorima Supetra i Sutivana, no ondje se danas zadržao u znatno manjem razmjeru (stariji Milnarani govore covik, cisto, cuvat, dakle nema glasa /č/; s druge strane, stariji govornici i danas imaju umekšane glasove /š/ i /ž/, primjerice šuša, požanjot, šparanjat i sl.), ali taj govor sadrži i druge bitne dijalektološke značajke. Govori Ložišća i Bobovišća jesu arhaičniji govori, posebice u pogledu akcenta, te čuvaju brojne čakavske osobine koje su nestale u drugim čakavskim govorima.Dr. sc. Filip Galović ističe da su danas ovi govori ugroženi s brojnih strana i već su u njima (posebice kod mlađega, pa i srednjega naraštaja) registrirane promjene kojima su različiti uzroci – nov i moderan način života, migracije, depopulacija, utjecaj splitskoga govora, utjecaj govora medija, utjecaj standardnoga jezika i niza drugih čimbenika – stoga prvo valja razviti svijest o značaju mjesnih govora ovih prostora i osnažiti njihov ugled te na razne načine krenuti u njihovo njegovanje i održavanje.

Ovaj čin zaštite od Ministarstva kulture ne znači samo priznanje, već i obvezu, pa su nositelji dobra dužni provoditi određene mjere zaštite ovih govora na razne načine, kako stoji u naputku Ministarstva kulture, odnosno lokalna i šira zajednica moraju učiniti sve moguće da se njeguje, očuva i prenosi jezično blago milnarskoga područja. Uvjereni smo da će se udruge koje djeluju na milnarskome prostoru, ali i svaki pojedini „fetivi“ Milnaranin, Ložišćanin i Bobovišćanin zapitati o vrijednosti svojega mjesnoga govora te na razne načine pripomoći u njegovanju i očuvanju ovoga zaista dragocjenoga blaga.

Mjesni su govori, kako kaže profesor Galović, neraskidivim dijelom hrvatske kulture i identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost koju je potrebito očuvati i prenijeti na mlađegeneracije jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine.