Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5878d5201eea8fdeef8b4596/80

Švedski konzul: "Kada je Hrvatska priznata bio sam u Prometovom busu, vozač je trubio od stare Slobodne do HNK, a mi smo se pitali kakvo je to ponašanje"

U četvrt stoljeća Hrvatska je učinilo puno, ali neučinkovita državna uprava pokazuje da nije dovoljno učinjoeno da se olakša svakodnevni život građana, kaže Slobodan Aničić
U nedjelju se obilježava 25. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske. Prvi nas je priznao Island, 19. prosinca 1991., a istog je dana priznanje najavila i Njemačka. Ono je na snagu trebalo stupiti 15. siječnja 1992. godine. Toga dana je Hrvatsku priznalo svih 12 tadašnjih članica EU kao i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Slobodan Aničić, počasni konzul Kraljevine Švedske i doajen Konzularnog zbora, prisjetio se trenutka kada je doznao da je Hrvatska međunarodno priznata.

- To su trenuci u kojima svatko zna gdje je bio i što je radio. Ja sam bio sam u Prometovom autobusu i od stare Slobodne do HNK vozač je stalno trubio. Mi nismo znali što se događa, bili smo zbunjeni i pitali smo se kakvo je to ponašanje, što mu se dogodilo? Tek kada smo stali na stanici rekao nam je da je Hrvatska međunarodno priznata. Nastalo je veliko veselje. Bio sam uvjeren da će nakon toga sve ići glatko i da će rat brzo završiti, ali pokazalo se da nisam bio u pravu. Rat je trajao još četiri godine, to pokazuje da postoje ostali interesi velikih sila u okruženju koje ne misle kao mi ili kao neki razumni ljudi i to doživljavamo i danas. Vidimo da smo predmet različitih interesa koji se presijecaju na ovom terenu. Naša je samostalnost skupo plaćena. Brojni su dali živote, brojne su žrtve i zapravo nitko nije ostao netaknut – rekao je Anić.

Istaknuo je i kako je Hrvatska u proteklih četvrt stoljeća u mnogim stvarima dobro stala na noge, ali i da ima stvari na kojima bi se trebalo poraditi, posebno kada je u pitanju efikasnost državne uprave. Rekao je i da će Split uskoro imati 20 konzulata što pokazuje da brojne zemlje naš grad smatraju važnim središtem.

- Učinkovitija država uprava nam je neophodna da bi se normalno živjelo. Često su obični građani suočeni s problemima koje vani ljudi nemaju. Danas postoji umreženost svih mogućih službi, a kod nas se još uvijek traži domovnica od čovjeka koji ima osobu ispravu, a bez domovnice se ne može dobiti osobna isprava. Nedavno sam imao slučaj u ministarstvu da za jedan broj koji nije ispisan traže smrtni list, a dostavljeno je rješenje o nasljeđivanju koje je doneseno nakon smrti osobe. Takve stvari nerviraju, a to je dokaz da nismo učinili dovoljno da olakšamo svakodnevni život. Kada usporedim neka rješenja koja su vani i ovdje osnovna razlika je što se vani poštuje vaše vrijeme – rekao je Aničić.

Naveo je i kako je osnovna razlika između našeg i švedskog parlamenta u rasporedu sjedenja, ali su oni zbog toga značajno učinkovitiji. Naime, tamo zajedno sjede zastupnici koji dolaze iz iste regije, a ne kao u Hrvatskoj zastupnici koji su pripadnici iste političke opcije.

- Tako se odmah vidi ako netko zastupa interese stranke na štetu regije iz koje dolazi i to birači vide. Postoje naizgled jednostavna, a učinkovita rješenja, ali iza takvih stvari često stoje velike organizacije i standardi koji se poštuju na razini države – kazao je Aničić.

"Pred nama su veliki unutarnji i vanjski izazovi"

Župan Zlatko Ževrnja naglasio je kako je 15. siječanj jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti te kako se, nakon rata, koji je osim brojnih žrtava imao za posljedicu razrušeno gospodarstvo i infrastrukturu, a potom i gospodarske krize koja je uslijedila, napokon osjeća gospodarski oporavak.

- Na kraju svega možemo biti zadovoljni jer na svijetu postoje i brojniji narodi koji nemaju svoju državu, dok mi kao malobrojan narod imamo svoju slobodnu i demokratsku državu. Pred nama su veliki unutarnji i vanjski izazovi. Moramo ojačati naše gospodarstvo, boriti se za svako radno mjesto, podizati socijalni standard naših građana, ali čekaju nas i izazovi na vanjskom planu. Kod naših najbližih susjeda vidimo nestabilnost, dalje doživljavamo agresivne, verbalne, napade iz Srbije. S visokih srpskih pozicija vidimo nastavljanje politike Slobodana Miloševića. Poruke koje smo čuli i koje su zlorabljene na pravoslavni Božić u Zagrebu trebaju nas upozoravati na to da moramo biti čvrsti, jedinstveni, hrabri, mudri i da moramo štiti sve svoje nacionalne interese – upozorio je Ževrnja.

Komentirao je i najavu Slovenije da će minirati hrvatsku turističku sezonu jer će stvarati probleme onima koji će iz Austrije i Njemačke preko Slovenije putovati u Hrvatsku.

-To su  ne državničke i nerazumne poruke. Čvrsto se nadam da do toga neće doći, to bi bilo nezabilježeno u nekakvim ponašanjima susjeda. Nadam se da je to negdje u hiru izrečeno i da od toga neće biti ništa – zaključio je Ževrnja.

Facebook komentari

hr Fri Jan 13 2017 13:55:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b917a1eea8ff6b88b4634/80
Foto: Pixabay

Zatvorene ceste: Bura i snijeg paralizirali promet

Zbog orkanskog vjetra i sniježnih zapuha izdana je zabrana prometa za sve skupine vozila na važnim prometnicama

Zbog orkanskog vjetra u snježnih nanosa zatvorena je autocesti A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, a zabrana prometa je i na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene

Zabrana vrijedi i na državnoj cesti DC1 između Udbine i Knina, državnoj cesti DC54 Maslenica-Zaton Obrovački, Paški most,Krčki most.

Zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene su:  riječka obilaznica između čvorova Škurinje i Orehovica;DC25 Gospić-Karlobag.

Na dionici Jadranske magistrale (DC8) između Bakra i Novog Vinodolskog promet je zabranjen za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Trenutačno nema prohodnih cesta za teretna vozila (s i bez prikolice) prema Dalmaciji i obrnuto, te za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Istri, Rijeci, sjevernom primorju i obrnuto.

Snijeg otežava vožnju mjestimice u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji te središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a zbog niskih temperatura moguća je i poledica. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, ne kreću na put bez zimske opreme i, ako je moguće, odgode putovanje.

Zbog zimskih uvjeta na dionicama autoceste A1 između čvorova Bosiljevo2 i Sveti Rok zabrana je prometa za teretna vozila s ili bez prikolice.

Zbog snježne vijavice za sav promet zatvorena je DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC59125 Perušić-Čanak.

Zimski su uvjeti na staroj cesti preko Učke i Ćićarije (zabrana je za teretna vozila iznad 7,5t).


U prekidu su  katamaranske linija: Ubli- Vela Luka- Hvar- Split, Split-Hvar-Korčula, kao i trajekt na liniji Split-Supetar.

Katamaran na liniji Split-Bol-Jelsa isplovit će iz Splita u 16h direktno za Stari Grad bez pristajanja u lukama Bol i Jelsa.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 07:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587db6cb1eea8f87068b45c7/80
Foto: Ilustracija

Liječnica poslala kući dječaka s gelerima u jetri: "Ne bi dočekao jutro da ga roditelji gumenjakom nisu odvezli u Split"

Dječak je nastradao prilikom ispaljivanja petarde iz stare vodovodne cijevi.

Nevjerojatna drama odvijala se na Hvaru na Badnjak. 13-godišnji Simone C. teško je stradao u eksploziji petarde u Sućurju. Liječnica koja ga je te večeri pregledala u Hitnoj pomoći u Jelsi, pustila ga je kući te savjetovala obitelji da se sutra zapute put Splita i pregledaju ga na rendgenu.

Simone je, međutim, još iste večeri počeo krvariti pa je obitelj sama organizirala transport do Splita, gumenjakom od četiri metra i privatnim automobilom koji ga je od Drvenika prevezao do 100 kilometara udaljenog Splita.

Malo prije ponoći stigli su u splitsku bolnicu. Liječnici su se šokirali vidjevši dječaka s prostrijelnom ranom abdomena. U bolnicu je brzo stigla policija, a pretrage su otkrile da je Simonu u jetri završilo pet gelera te da mu je probijena plućna maramica. Nikome nije bilo jasno zbog čega dječak nije hitno transportiran s Hvara helikopterom, nego se u takvom, po život opasnom stanju, morao mučiti šest sati po moru i kopnu.


"Iduće jutro ne bi se probudio da ga nismo prebacili u bolnicu u Split"

Simone je i dalje na Jedinici intenzivnog liječenja Dječje kirurgije. Majka Magda Pupačić kaže nam da mu se stanje popravlja, ali da i dalje ima temperaturu.

- Pluća mu nisu u redu. Sedam, osam sati to je bila otvorena rana, nakupile su se razne nečistoće. Meni je najvažnije da je on ostao živ. Nisam dobila nikakvo objašnjenje zašto je liječnica na Hvaru tako reagirala i ocijenila da nije u pitanju hitan slučaj. U svakom slučaju, liječnici u Splitu su nam kazali da ga te večeri nismo prebacili u Splitu, iduće jutro ne bi se probudio - kaže Simoneova majka.

Dječak je nastradao prilikom ispaljivanja petarde iz stare vodovodne cijevi. Četiri puta su ispalili petardu kroz cijev, no peti put, kada je Simone držao cijev, došlo je do eksplozije. Komadi cijevi zabili su se Simoneu u jetru i probili mu ošit i plućnu maramicu. 

- Djeca su ga stavila na karet i odvukli do Rive. Moja teta je medicinska sestra u Sućurju, zvala je Hitnu koja ga je preuzela na putu do Jelse. Teta je vidjela da teško diše, rana joj je bila sumnjiva. Ja sam u vrijeme nesreće radila na terminalu Jadrolinije u Splitu, čula sam se s liječnicom oko 19.15. Rekla mi je: "Nemojte se brinuti. To je bio mali udarac od petarde. Ovo nije ozbiljno. Probijena je koža, padaju mu tlakovi, ja bih mu dala infuziju, on je u strahu. Neka ode spavati, a sutra u Split na rendgen." 

Oko 8 su bili nazad u Sućurju, no za pola sata su me zvali da iz Simonea izlazi krv. Rođak, tata i brat su krenuli gumenjakom na kopno, na pola kanala su ostali bez goriva - prepričala nam je Pupačić.


Splitska bolnica odmah pozvala policiju

U KBC-u Split obitelj je doživjela šok. Simone je bio izuzetno teško ranjen.

- Glavna sestra mi je rekla da postoje nejasnoće. Da je doktorica u Jelsi stavila šifru "hitno za Split" pa im nije bilo jasno kako nije doveden ranije. Simoneu su očistili rane, zašili ga, stavili dren u pluća, a doktor mi je rekao da ne razumije zašto nije prebačen helikopterom - priča Simoneova majka.

U bolnici se odmah pojavila policija zbog prostrijelne rane. Bili su i Sućurju, uzeli su majicu koju Simone nosio, izjave njegovih prijatelja i nesretnu vodovodnu cijev iz koje su ispaljivali petarde. 

Za komentar slučaja zamolili smo dr. Lea Luetića, ravnatelja Hitne pomoći u Splitskoj županiji.

- Nije mi se nitko potužio. Ako je bilo tako kako obitelj tvrdi, onda je to zaista bila zabluda, kriva procjena. Moramo vidjeti što se dogodilo - kazao nam je dr. Luetić.

Danas će razgovarati i s liječnicom koja je na Badnjak radila u Hitnoj u Jelsi, pa će znati nešto više kazati, prenosi index.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 07:17:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587d40541eea8f2b068b45ec/80
Foto: HRT

Izigrali ih i pravosuđe i država: Već 22 godine čekaju svoju zarađenu plaću

Radnici Montmontaže opet su izigrani...

Da se u Hrvatskoj ne primaju plaće, to i nije vijest. No vijest je da se za zasluženu plaću borite čak dvadeset i dvije godine po hrvatskim sudovima. Upravo se to dogodilo radnicima Montmontaže. I baš kad su pomislili da su napokon pravdu izborili, shvatili su da su, nekim čudnim nagodbama, izigrani, prenosi HRT.

Radnici Montmontaže početkom 90-ih radili su na naftnim poljima u Libiji. Bio je to naporan posao, ali obećavao je dobru zaradu. Tvrtka je dobro poslovala i imala je perspektivu. I odjedanput sve staje, 235 radnika ostaje bez plaće. 

Darko Majić bivši je direktor podružnice Montmontaže u Libiji i godinama dokazuje da je novac koji su zaradili radnici u Libiji netko nezakonito prisvojio. 

- Ja sam u Libiji sve naplatio, poslao u Hrvatsku novce, novci su otišli u privatne džepove - tvrdi Majić.

Prikupio je više od 16.000 stranica kako bi dokazao da je Montmontaža Zagreb d.d. nezakonito poslovala. Nakon godina sudovanja Trgovački sud presudio je u korist Darka Majića i radnika. 

Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, od 1. siječnja 2015. godine, pravomoćna je i ovršna. Radnicima dovoljno za nadu da će napokon, pa makar i nakon 22 godine, doći do svojih plaća. 

Stečajni upravitelj o svemu izvještava radnike, sve ide u dobrom smjeru, prikuplja adrese i podatke radnika kako bi im mogao isplatiti dug. Nakon sudske odluke otvoren im je put prisilne naplate. Zaplet kreće, svi mehanizmi se uključuju, pokreće se blokada računa Montmontaže Zagreb.

Dok priča o blokadi traje, tvrtka nudi radnicima nagodbu kojom im je ponuđen znatno manji iznos od onog koji ima je sud odredio. Potkraj 2016., između Božića i Nove godine, pozivaju radnike da o tome odluče. Iako se uspjela okupiti samo trećina radnika, nagodba s Montmontažom Zagreb je izglasovana. 

I tako bi radnici ovom nagodbom, umjesto 40 tak milijuna kuna, trebali dobiti 19. Ali ni to nije sve. Iz dobivenog još moraju državi platiti poreze, istoj onoj koja im sve ove godine nije pružala zaštitu. 

Godine sudskih procesa su iza njih, presuda je u njihovu korist, a ipak su ostali bez svojih plaća za posao koji su odradili prije 22 godine. Izigrali su ih svi, i pravosuđe, i država koja ne funkcionira.

Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585a9c2e1eea8f85788b45c6/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica se pita što je s majkama u Alepu: "Primili smo pogrešne izbjeglice"

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je intervju austrijskom dnevnom listu Kleine Zeitung u povodu 25. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske.

U intervjuu objavljenom proteklog vikenda govorila je o prvih četvrt stoljeća hrvatske neovisnosti, kao i o aktualnim temama, poput izbjegličke krize i novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, te iznijela niz oštrih ocjena, prenosi tportal.

Intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović za austrijski list Kleine Zeitung vodili su novinari Hubert Patterer i Stefan Winkler, započevši s pomalo provokativnim pitanjem je li Hrvatskoj danas bolje ili lošije u odnosu na period kad je međunarodno priznana.

- Kakvo pitanje! Početkom devedesetih je prevladavajuće mišljenje u međunarodnoj zajednici bilo da će Jugoslavija zauvijek postojati iako je osnovana tek nakon Prvog svjetskog rata. U to sam vrijeme već radila za hrvatsku Vladu i imali smo pune ruke posla objasniti svijetu da Hrvatska ima pravo na vlastitu državu. O tome su Hrvati sanjali tisuću godina - prvo pod Habsburzima, onda u Kraljevini Jugoslaviji, pa nakon Drugog svjetskog rata pod nametnutom vlašću komunista. S predsjednikom Tuđmanom smo 1992. konačno ostvarili naš san. Sada smo slobodni! - odgovorila je predsjednica Grabar Kitarović.

Austrijski su novinari skeptični i konstatiraju da Hrvatsku napuštaju mladi jer nema posla te pitaju kakva je korist od spomenutog ostvarenja sna. Grabar Kitarović im odgovara: 

- Hrvatskoj danas ide mnogo bolje! Susrećem stalno ljude koji imaju nostalgiju prema Jugoslaviji. Njima uvijek predložim da na jedan dan vratimo Jugoslaviju pa da vide koje bi se sve slobode ukinule, a u kojima u današnjoj Hrvatskoj mogu uživati. Predsjednica je još navela primjere vožnje na par-nepar, nemogućnosti slobodnog napuštanja zemlje i nestašice nekih proizvoda.

Ako je sve bilo loše, zašto su ljudi u Hrvatskoj nostalgični prema Jugoslaviji, zanimalo je novinare Kleine Zeitunga. 

- Jugoslavija je bila utopija. Josip Broz Tito, komunisti i tadašnji mediji uvjeravali su ljude da je život divan kod nas. Svatko je imao plaću, neovisno o tome je li radio ili ne. Grabar Kitarović dodaje i kako se u Jugoslaviji novac ‘trošio na megalomanske projekte koji su trebali uvjeriti svijet da je ona industrijska država’. 

- Nacionalizam nije iskopao grob Jugoslaviji. On je bio tek katalizator. Mi Hrvati i Slovenci smo htjeli bolje živjeti jer smo dio zapadnog svijeta i htjeli smo slobodno raspolagati novcem koji stvaramo - tumači hrvatska predsjednica.

Grabar Kitarović odbija tezu da su Hrvati ‘umorni od Europe’ i kaže da su Hrvati ‘jedna od najviše prijateljski raspoloženih nacija prema ideji Europe’, ali i priznaje da ‘Hrvatska ima velike probleme’: 

- Razlika u odnosu na prošlu državu je u tome što ljudi imaju slobodan izbor. Onaj tko misli da mu kod nas nije dovoljno dobro može otići. Ono što ja želim postići je da i kod nas imamo jednako dobre mogućnosti kao drugdje, naročito kako bismo zadržali mlade.’ To ne uključuje samo radna mjesta, naglašava hrvatska predsjednica, nego i ‘klimu optimizma’ i ‘vjere u vlastitu zemlju.

Kada je pak riječ o izbjegličkoj krizi, Grabar Kitarović ističe da se ‘treba boriti protiv njenih uzroka’ te dodaje da su u izbjegličkom valu u Europu većinom došli za borbu sposobni muškarci: 

- Ali što je s majkama koje su ostale u Alepu, što je s djecom? Oni doista trebaju našu pomoć!’ Hrvatska predsjednica misli da ‘smo primili pogrešne izbjeglice’ te sve zajedno ocjenjuje kao ‘licemjerno’. Pita se gdje je zajednička europska vanjska i sigurnosna politika te što EU čini da pomogne milijunima izbjeglica koji su ostali izvan Europe. ‘Zašto se natežemo s Rusijom kada bismo s Moskvom trebali razgovarati o tome kako zaustaviti rat u Siriji? Vjerujte mi, svaki se rat može zaustaviti! - naglašava predsjednica za Kleine Zeitung, a prenosi tportal.

Grabar Kitarović se indirektno izjasnila protiv izbjegličkih kvota za članice Europske unije, konstatiravši da ‘svaka zemlja za sebe treba odlučiti koliko će primiti ljudi' te da je u kontekstu primanja izbjeglica brine i ugroza ‘ljudskih prava žena u Europi’. 

- Možda to nije politički korektno, ali strašno griješimo ako mislimo da će ljudi koji su u Afganistanu cijeli život učili u školi i slušali od vjerskih autoriteta kako su žene manje vrijedne od muškaraca sada, preko noći, preuzeti naše vrijednosti’, ističe Grabar Kitarović, a ljuti je i to što u Europi ‘postoje geta iz kojih se država povukla’.

Po mišljenju hrvatske predsjednice, Donald Trump ima ‘dobre namjere’, a već je ‘dokazao da je izvrstan biznismen’ koji će slušati svoje savjetnike. ‘Poznajem neke od njih, to su odlični ljudi’, pohvalila se austrijskim novinarima Grabar Kitarović i rekla da vjeruje kako će Trump imati ‘pozitivnu ostavštinu’. ‘

- vakog predsjednika promijeni funkcija koju obnaša. No Donald Trump će zasigurno zadržati svoj temperament i to je dobro. Volim državnike koji imaju personality - rekla je hrvatska predsjednica Grabar Kitarović za Kleine Zeitung u intervjuu objavljenom 14. siječnja u tiskanom izdanju za vikend.

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 23:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .