Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc764db0e493802018b47da/80
Foto: Facebook/Dragan Primorac

Testiranje sline omogućit će uzimanje lijeka s najmanje štetnim posljedicama

Novi uspjeh hrvatske medicine. U suradnji s američkom korporacijom, razvijen je najsofisticiraniji test koji će pomoći liječnicima u odabiru najboljeg lijeka za pacijenta te pritom svesti mogućnost neželjenih nuspojava na minimum.

Podaci koje je prije niz godina objavio vodeći američki medicinski časopis JAMA uznemirili su javnost, jer navode da godišnje samo u SAD-u više od 2 milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova imaju ozbiljne štetne i neželjene učinke lijekova, dok njih 128.000 zbog toga i umre. Samo u SAD-e zdravstveni sustav izdvaja 136 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova. Propisivanje lijekova sukladno genskom profilu pojedinca znatno smanjuje vjerojatnost pojave štetnih i neželjenih učinaka istodobno smanjujući i vjerojatnost predoziranja u odnosu na tipičnu situaciju gdje se lijek propisuje sukladno bolesnikovoj tjelesnoj težini, dobi, spolu ili starosti. Sukladno navedenom, nedvojbeno je da će farmakogenomika postati nezamjenjiva u izboru najboljeg mogućeg lijeka kao i njegove doze, istodobno umanjujući rizik popratnih pojava, predoziranja i nepovoljnih posljedica interakcije lijekova.

- Pacijentu se tijekom provođenje testa ne vadi krv već se uzma bris usne šupljine (bukalne sluznice) koja sadrži dovoljan broj stanica iz kojih će se izdvojiti DNA u svrhu analize enzima uključenih u metabolizam lijekova. Nekoliko dana nakon uzimanja uzorka pacijent se poziva u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina kada se pacijentu predoče molekularni rezultati i radi interpretacija testa (utvrđuje se genotip). Istodobno liječnik informira pacijenta o kliničkom značenju dobivenog nalaza te sukladno tome ukidaju lijekovi koji su za dotičnog pacijenta štetni iili ako je to potrebno uvode se novi lijekovi. U najvećem broju slučajeva preporuke liječnika se temelje na smjernicama Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortium i imaju najvišu kliničku razinu dokaza 1A", pojašnjava prof. dr. Dragan Primorac.

Laboratorijski nalazi se prikazuju kao:

- genotip pacijenta koji ima značajan utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima umjeren utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima minimalni utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga ne postoji značajan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka

- Svjedočimo povijesnom iskoraku implementacije inovativnog farmakogenomskog testa koji je razvijen u suradnji s Mayo Clinic i čini me ponosnim da primjena ovog testa koji istodobno 'pokriva' 27 gena odgovornih za metabolizam više od 360 lijekova ide iz Hrvatske prema cijeloj Europi. Danas još jednom svjedočimo Hrvatsku izvrsnosti u zdravstva i ovom prilikom posebno čestitam prof. Primorcu i timu Specijalne bolnice Sv. Katarina na ovom značajnom iskoraku", poručio je prof.dr. Milan Kujundžić, ministar zdravstva Republike Hrvatske.

Nakon više godina suradnje te nakon što je u razvoj ovog inovativnog farmakogenetskog testa uloženo više od 20 milijuna dolara, američka korporacija OneOme i Specijalna bolnica Sv. Katarina su započeli stratešku suradnju na globalnoj razini. Ovakva suradnja snažno promovira zdravstveni sustav Republike Hrvatske u svijetu, a kako je istaknuo prof. dr. Dragan Primorac, Hrvatska ima sjajne znanstvenike i stručnjake koji u nekoliko hrvatskih zdravstvenih institucija već godinama promoviraju vrijednost i potrebu farmakogenetičkih testiranja i treba im odati priznanje.

- Specijalna bolnica Sv. Katarina ima svjetsku prepoznatljivost, prvenstveno zbog izvrsnosti u pružanju zdravstvene skrbi ali iz zbog uvođenja inovativnih postupaka zasnovanih na konceptu personalizirane medicine te smo je zbog toga odabrali kao našeg strateškog partnera" rekao je Paul Owen, predsjednik Uprave OneOme.

Prema riječima američkih stručnjaka pokretanjem ove suradnje, sustavno započinje uvođenje do sada najsveobuhvatnijeg farmakogenomskog testa (analizira 27 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za metabolizam 350 lijekova) što ima golemi značaj u mijenjanju postojeće paradigme zdravstvene skrbi, a dodatan značaj leži u činjenici da se najmoderniji sustav testiranja upravo uvodi u jednoj hrvatskoj zdravstvenoj instituciji. Osim toga ovakav dijagnostički postupak je ključan za goleme uštede u zdravstvenom sustavu koje su vezane uz propisivanje lijekova kao i posljedično liječenje komplikacija izazvanih neželjenim učincima lijekova. Navedeni farmakogenomski test je razvijen sukladno smjernicama Konzorcija za kliničku primjenu farmakogenetike (CPIC).

- U sustav farmakogenomskog testiranja kojeg pokrećemo u suradnji s našim američkim kolegama uložene su godine rada i golema financijska sredstva i danas predstavlja najsofisticiraniji oblik farmakogenomskog testiranja u svijetu. Čini me sretnom i ponosnim što ćemo zajedno, uvođenjem ovakvog oblika farmakogenomskog testiranja za područje cijele Europe, još jednom Hrvatsku pozicionirati u sam vrh izvrsnosti u području znanosti i zdravstva", istaknuo je prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina.

"Čestitam timu Specijalne bolnice Sv. Katarine i njihovom strateškom partneru iz SAD-a koji danas svjedoče izvrsnost hrvatskog zdravstvenog sustava. Hrvatsko zdravstvo samo u sinergiji javnog i privatnog može napraviti značajan iskorak, a ovaj sjajan tim Specijalne bolnice Sv. Katarina ima punu potporu Hrvatske liječničke komore", rekao je prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimir Luetić.

Farmakogenomika, zapravo spaja znanje farmakologije (znanost o lijekovima) i genetiku (znanost o naslijeđivanju svojstava) te na temelju sposobnosti metaboliziranja (procesuiranja) lijekova genetski poliformizam (mutacije unutar molekula DNA) povezuje s četiri vrste tzv. fenotipova: fenotip dobro izraženog metabolizma lijekova (normalna populacija), fenotip slabog (sporog) metabolizma lijekova (ima svojstvo nagomilavanja lijekova ili supstrata) te fenotip pojačanog metabolizma koji dovodi do uzbrazne razgranje lijekova, a postoji i tzv. intermedijarni fenotip metaboliziranja lijekova. Ono što je znakovito je da svaka osoba pripada jednoj od navedenih skupina što u konačnici određuje i njenu reakciju na lijekove, piše dnevnik.hr

hr Wed Oct 17 2018 18:35:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c42daf10e493833828b4583/80
Foto: PIXABAY

Istrebljujemo velike ribe i sad imamo pošast meduza

Mediteran kakav je nekoć bio danas je skoro pa mit, sa svakom ulovljenom tunom, sabljarkom ili kornjačom sve je gore
Španjolski otok Menorca zaštićeno je prirodno područje; morska vegetacija, ribe, školjke, a tek plaže... More oko otoka jedno je od posljednjih utočišta plavoperajne tune na Mediteranu, podsjeća Business Insider. Uopće, ovdje još uvijek tako vrvi životom tako da je to područje pod zaštitom UNESCO-a, ga se uspoređuje s Galapagosom, ovdje je čak pet prirodnih rezervata i parkova prirode.

Ovdje se strogo prati svaki razvoj, svaka gradnja. Ali, samo nešto malo dalje prema pučini, more uokolo poharano je divljačkim izlovom ribe, turizmom i zagađenjem. "Važno je da zapamtimo Mediteran kakav je nekoć bio na najplodnijem moru planeta s velikom bioraznolikosti riba", upotrijebio je Rory More iz Blue Marine Foundation krilaticu izvorno kojom se reklamira turizam na Jadranu u Hrvatskoj.

On je podsjetio da je u posljednjih pola stoljeća, nešto više, čovječanstvo tako temeljito izlovilo ribe da je Mediteran zbilja poharan kao more koje je gusto okruženo brojnim zemljama koje su sve redom orijentirane na ribarstvo, tvrdi Express.hr

"90 posto ribe neodrživo se izlovljava", kazao je.

Njegova organizacija upozorava da je od 1950. do danas iz oceana i mora istrijebljeno čak 90 posto velikih riba. Moore kaže da mnogi koji dolaze na Mediteran to uopće ne razumiju, ne shvaćaju da je to more u najvećem dijelu opustošeno.

"Plivate i jedva da vidite koju ribu zato što jedva da je još koja i ostala... Sve je pod rizikom istrebljenja, sve što je na meti ribarica; uključujući jastoge, škarpine i hobotnice."

Sredozemno more je, kako upozorava WWF, najvažnije svjetsko lovno područje plavoperajne tune. Prije nešto više od jednog desetljeća pisao je Večernji list da je ova vrsta tune istrebljena do 19 posto prvobitne populacije. Samo koju godinu poslije to je dovedeno do pukih tek oko tri posto. Bio je to sam rub istrebljenja i toj inteligentnoj ribi definitivno bi do danas već bio kraj da se nije krenulo s borbom za njen oporavak.

Express je prije dvije godine pisao da se ta riblja vrsta polako oporavlja, ali razloga za slavlje nije bilo jer su isti podaci WWF-a navodili da je mediteranska sabljarka, riba koju naši stari po jadranskoj obali pamte kao iglun, pred potpunim kolapsom. Od ukupnog izlova, ribarske flote iz EU-a love čak 75 posto, prvenstveno ribari iz Italije, Španjolske i Grčke. Ta riba je za Hrvatsku važna kao dio turističke ponude, mada, ovom stopom izlova pitanje je koliko će i to potrajati.

U posljednjih 20 godina ulov sabljarke smanjen je za 50 posto. Previše nedorasle ribe koja još nije spolno sazrela ulovi se prije nego što se stigne reproducirati i tako osigurati opstanak vrste. Bila je to epizoda iz iste mračne priče koju je sada pokrenuo Business Insider.

Moore je kazao da se plavoperajna tuna oporavlja zahvaljujući ograničenjima koja je uvela EU, što je primjer da se ipak može, kao i to da je samim ribarima u interesu da se ribari manje i održivo, inače će ostati bez ičega. Blue Marine Foundation, kako bi obuzdalo ribarenje, posebno ono velikih kompanija, pokrenuo je brojne projekte za zaštitu Mediterana, između ostalog i Project Menorca.

"Nastojimo uključiti male ribare... Na Mediteranu je 70 posto ribara malih, ali oni izlove samo 20 posto ribe. Brodovi velikih kompanija izlove ostalo", kazao je Moore, a tu se onda došlo do vrlo zanimljivog podatka da su upravo mali ribari oni kojima je najlakše objasniti što se događa s morem i privoljeti na suradnju.

Slično je stanje i na Menorci. Velike tvrtke odavno su sasvim nadvladale lokalne ribare. Koliko će se izloviti ribe utječe i na tamošnje koralje i na područja pod morskom travom, vrlo značajna u doba klimatskih promjena zato što ona apsorbiraju 35 puta više puta CO2, barem tako navodi BI, nego šume na kopnu. U morskoj travi se usto skriva i riblja mlađ. No, kada dolazi do zagađenja mora, pa do "oranja" sidrima po dnu... Sve to dio je borbe Projecta Menorca kroz mjere kao što su uklanjanje plastičnog otpada iz mora, s plaža, zaostalih pokidanih mreža, izbacivanje plastičnih nerecikliranih vrećica iz upotrebe. Primjer mjera za spas i održanje Menore potpuno je primjenjiv na Jadran. Što se velikih riba tiče, na Jadran je primjenjivo ono što je Deutsche Welle nedavno kazao u vezi južne Španjolske i eskalacije broja meduza.

Bila je riječ o tome da su meduze dosegnule i Menorcu, dotle da je tamo u gradu Benidormu bilo čak zabranjeno kupanje. Meduze se kao pošast sve češće pojavljuju i u Jadranskom moru, onom istom odakle istrebljujemo velike ribe.

Stvar je jednostavna; čovjek iskorjenjuje prirodne grabežljivce koji jedu meduze kao što su tuna, morske kornjače, sabljarke i slične, oni eliminiraju sve manje i manje meduza, koje se posljedično počinju eksplozivno razmnožavati. Meduzama dodatno pomaže i zagađenje Mediterana nitratima, uslijed kojih se razmnožava fitoplankton, logično jer jedno je umjetno gnojivo, a drugo je biljka, pa meduze uza sve ono prije, imaju još i ogromne neočekivane količine hrane.

2017. godine Phys.org donio je rezultate istraživanja prema kojem je Mediteran došao dotle da bi "mu ekosustav lako mogao otići preko granice s koje se više ne bi mogao oporaviti". Diljem svijeta danas je još samo 13 posto površine oceana neoštećeno ljudskim utjecajem i u njima je na samo 5 posto površine još uvijek isti broj morskih organizama kao što je bilo 1950.

hr Sat Jan 19 2019 09:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c4081900e4938e47f8b4578/80

Izvrsni splitski učenici danas se susreli s gradonačelnikom: 'Slijedite svoje snove jer svaki trud se isplati'

Gradska vijećnica danas je bila pretijesna da bi primila sve uspješne i svestrane mlade ljude, učenike splitskih osnovnih škola koji su u prošloj godini postigli izvrsne rezultate na raznim područjima.

Prvaci na državnim  i međunarodnim natjecanjima, smotrama, od prirodoslovlja do literarnog stvaralaštva, njih 23 u pratnji mentora, iz 10 splitskih škola dočekani su, kako i dolikuje njihovim uspjesima, velikim pljeskom, a pohvale i poticajne riječi uputili su im gradonačelnik Andro Krstulović Opara i njegova zamjenica Jelena Hrgović Tomaš. 

Prepustivši im glavnu riječ i 'svjetla pozornice', gradonačelnik Andro Krstulović Opara nije krio ponos i zadovoljstvo.  

- Nema ljepšeg početka godine od druženja s vama. Čestitam vam na iznimnim uspjesima, na trudu i radu. Iznimno sam ponosan na vas. Vi ste ponos ovog grada i države, najvrjednije što imamo.  Razvijajte dalje svestranost i talente koji imate, nastavite slijediti svoje snove, jer svaki trud se isplati i vrati kroz ispunjenje i zadovoljstvo, kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara, poručivši mentorima da ih čuvaju kao 'kap vode na dlanu', hrabre i prate u njihovom daljnjem napredovanju, pri čemu će i Grad Split uvijek biti uz njih.

Zahvalivši se gradonačelniku i suradnicima na prijemu i ukazanoj pažnji, učenice i učenici podijelili su svoja iskustva, snove i motive koji ih vode kroz školovanje, ali i život. 

Mnogi od njih su, istaknimo, uz iznimne školske uspjehe, aktivni i podjednako uspješni u različitim sportovima. Njihovim mentorima, kako su sami istaknuli, privilegija je i zadovoljstvo raditi s ovakvom djecom, pratiti ih, pomagati i poticati na njihovom putu izvrsnosti. 

Zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš uz čestitke i pohvale, naglasila je važnost i ulogu roditelja i mentora, koja uz srčanost i ljubav čini dobitni recept na putu do ostvarenja snova. 

Kao uspomenu na ovaj susret učenici su iz Banovine uz, vjerujemo, lijepo iskustvo, ponijeli i kristal s motivom katedrale svetog Dujma.

hr Thu Jan 17 2019 14:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c40264c0e4938dc788b46fb/80
Foto: PIXABAY

Escherichia coli i stafilokok u svakom petom bazenu u Hrvatskoj

Edukacija odgovornih osoba na bazenskim kupalištima kao i samih kupača nameće se kao prioritet u sljedećem razdoblju
Od 7743 uzorka vode iz 1128 javnih bazena diljem Hrvatske njih 18 posto pokazalo se neispravnim, odnosno sadržavalo je neku bakteriju ili nusprodukt dezinfekcije bazenske vode. Najučestalija bakterija je Pseudomonas aeruginosa, a analizom su utvrđeni i E. coli, zlatni stafilokok, Legionella pneumophila.

Nehigijensko kupanje

Najčešća neispravnost bazenske vode otkriva, međutim, povišenu koncentraciju trihalometana, koji nastaju u “kombinaciji” s drugim organskim tvarima u vodi. Trihalometani najčešći su nusprodukt dezinfekcije javnih bazena u Hrvatskoj, a mogu se progutati, ući putem kože, udisati.

Njihova povišena koncentracija, pronađena u 10 posto uzoraka analizirane bazenske vode, pokazuje, među ostalim, da se ta voda previše klorira. Iz izvještaja ove kontrole, koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, vidi se da je povišena koncentracija trihalometana češća i viša na vanjskim bazenima nego onima unutarnjima kao i u bazenima koji su punjeni morem gdje je ta koncentracija tri puta veća nego u bazenima punjenima slatkom vodom, tvrdi Večernji list.

– Bazenske se vode mogu onečistiti tijekom rada bazena; pokazalo se da su kupači glavni izvor organske tvari koja je potrebna za stvaranje nusprodukata dezinfekcije. Ako je broj kupača velik, a voda se ne mijenja, već samo dodatno klorira, neminovno nastaju trihalometani i ostali nusprodukti dezinfekcije. Mikrobiološka ispravnost bazenskih voda se ne smije dovoditi u pitanje, ali je potrebno provoditi mjere dezinfekcije na takav način da stvaranje nusprodukata dezinfekcije bude minimalno.

Dobiveni rezultati upućuju na propuste u pripremi bazenske vode i/ili na nepridržavanje higijenskih mjera među kupačima pa se edukacija odgovornih osoba na bazenskim kupalištima, kao i samih kupača, nameće kao prioritet u predstojećem razdoblju, stoji u izvještaju. Osim tih nusprodukata dezinfekcije klorom, u hrvatskim bazenima najučestalija bakterija jest Pseudomonas aeruginosa pronađena u 4,6 posto analiziranih uzoraka.

Gotovo je jednaka učestalost te bakterije u “običnim” bazenima te onima s morskom vodom, a riječ je o bakteriji koja može biti posebno pogubna za zdravlje ljudi koji imaju oslabljen imunitet. MSD priručnik dijagnostike i terapije navodi tu bakteriju kao drugi najčešći uzročnik bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne skrbi te iznimno otpornu na antibiotike.

Nadalje, učestala je povišena koncentracija heterotrofnih bakterija koje su prirodno prisutne u vodi, no čiji broj, odnosno rast pokazuje učinkovitost dezinfekcije, tj. kvalitete neke vode.

E. coli u morskim bazenima

Bakterija Escherichia coli pak izolirana je u dvostruko više uzoraka bazena s morskom vodom nego u onima punjenima slatkom vodom.

Riječ je o bakteriji koja je čest uzrok infekcija mokraćnog trakta te može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme premda se prirodno nalazi u probavnom traktu. Upravo je Escherichia coli često parametar ocjenjivanja čistoće i higijene u nizu slučajeva pa se tako provjeravaju na njezinu prisutnost primjerice šoping-kolica, rukohvati u javnom prijevozu i slično.

U bazenima sa slatkom vodom, konkretno u 1,9 posto analiza, pronađena je i bakterija koja uzrokuje legionarsku bolest, nalik gripi te s oblikom u kojem se razvija i upala pluća.

Prema podacima izvještaja, u bazenima s morskom vodom ova bakterija nije pronađena.

No, u tim je bazenima, u njih šest konkretno, izoliran takozvani zlatni stafilokok, bakterija vrlo otporna na antibiotike koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, posebice u ljudi koji su operirani, imaju neku težu bolest i sl.

– Da bismo imali zdravstveno ispravnu vodu u bazenima, potrebno je dalje unapređivati i zakonodavni okvir i praksu. Donošenje Pravilnika kojim se regulira kvaliteta bazenskih voda u RH nedvojbeno je pridonijelo poboljšanju uvjeta na bazenskim kupalištima i omogućilo uvid u kvalitetu bazenskih voda.

Činjenica, međutim, da je 2017. godine bilo 18% zdravstveno neispravnih uzoraka bazenskih voda u Hrvatskoj upućuje na to da su potrebna i daljnja poboljšanja, stoji u izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda u nas.

Uz to, objašnjeno je da su ovisno o tipu bazena uzorke uzimali jedanput ili dva puta mjesečno, a najviše kontroliranih bazena bilo je na području Istarske i Primorsko goranske županije.
hr Thu Jan 17 2019 07:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3da4060e4938dc788b463c/80

Promatranje jutarnje pomrčine Mjeseca pokraj lučice Spinut

Nepunih šest mjeseci nakon prethodne potpune pomrčine Mjeseca, koju smo promatrali koncem prošlog srpnja, na početku sljedećeg tjedna dogodit će se još jedna astronomska pojava te vrste.
U ranim jutarnjim satima dana 21. siječnja (ponedjeljak), Mjesec će proći kroz sjenu Zemlje i biti potpuno pomračen na malo više od sat vremena. Mjesec će početi ulaziti u sjenu našeg planeta u 4.33 h, dok će potpuna pomrčina započeti u 5.40 h.

Izlazak Mjeseca iz sjene započinje u 6.43 h, ali trenutak potpunog izlaska našeg prirodnog satelita iz sjene neće biti vidljiv iz naših krajeva jer ćeu tom času Mjesec već biti ispod obzora.

Unatoč nezgodoj satnici, Zvjezdano selo Mosor će i ovaj put provesti javno promatranje pomrčine. Kako će Mjesec dok bude pomračen biti na zapadnom dijelu neba, teleskope ćemo postaviti na lokaciji pokraj lučice Spinut (označenoj na slici), a promatranje će započeti u 4.30 sati.
Bit će okončano sa zalaskom Mjeseca, malo nakon 7 sati. Naravno, kako bi promatranje moglo biti obavljeno, potrebni su i povoljni vremenski uvjeti: vedro nebo, odsutnost jakog vjetra i podnošljive temperature.

Svi hrabri zvjezdoljupci su dobrodošli!
hr Tue Jan 15 2019 10:12:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .