Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58f7821bb47398793a8b456e/80
Foto: Ilustracija

Šok u Garešnici: Petogodišnjak uzeo kišobran i skočio s 3. kata

Dječak iz Garešnice se zatrčao i izletio kroz prozor trećeg kata. Skočio je s više od 10 metara visine. Imao je puno sreće jer je otvoreni kišobran ublažio pad. Zadobio je samo lakše ozljede
Hvala dragom Bogu da se sin oporavlja i da ništa nije slomio. Mislim da ga je dragi Bog sačuvao, rekla  je za 24sata Željka V. (32), majka petogodišnjaka, čija je dogodovština zaprepastila Garešničane.

Kad su čuli da je njihov mali sugrađanin prošli četvrtak skočio s prozora stana na trećem katu zgrade u Ulici 73. samostalne bojne i pri tome prošao samo s lakšim ozljedama, u nevjerici su vrtjeli glavama. Niti liječnici u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu, koji su doživjeli i vidjeli doista svašta, nisu mogli vjerovati da niša nije slomio jer se ipak radilo o padu s više od deset metara. Nakon što je skočio kroz prozor, do dječaka je prva dotrčala susjeda Romana Totgetrgeli Čakanić (38), koja živi ispod stana tročlane obitelji.

- Čula sam kao da je nešto ‘zašuštalo’ pokraj prozora. Pomislila sam da je nešto palo s krova jer su na njemu u tijeku radovi. Ipak sam pogledala kroz prozor. Vidjela sam mališana kako leži. Odmah sam istrčala iz zgrade te otrčala koliko su me noge nosile i pitala dječaka kako se osjeća. Zapomagao je te rekao da ga bole noge i leđa – rekla je susjeda koja je, tvrdi, još i danas sva u šoku.

Dječak se tužio na bolove u leđima i nogama, a susjeda mu je savjetovala da se ne miče do dolaska Hitne medicinske pomoći. Nakon što su stigli, odmah su ga prevezli u dječju bolnicu u Zagreb. Dječak je bio pri punoj svijesti i niti u jednom trenutku nije gubio svijest te se svega sjeća. Liječnicima je ispričao da je pokušao skočiti poput Spider-Mana.
Majka kaže kako se sve odigralo u trenu. Bilo je oko 18.30 sati. Svi su bili u sobi i u jednom trenu dječak je nestao. Da bi se potom u dnevnom boravku popeo na prozor i skočio s otvorenim kišobranom. Majka i susjeda Romana tvrde da mu je kišobran spasio život jer je ne samo usporio pad, nego ga je odnio podalje od naslaganog betonskog crijepa na koji bi najvjerojatnije pao. Crijep je složen uz rub trokatnice.

Facebook komentari

hr Wed Apr 19 2017 17:27:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a645d7fb9e03e15558b457a/80
Foto: PIXABAY

Prema Putičanju se slijevaju opasne kemikalije iz tvornice Ostrea

Tvornica ribljih konzervi Ostrea već četvrtu godinu sve svoje otpadne vode izlijeva u polje prema Putičanju, a mještani Putičanja krajem svibnja prosvjedom su upozorili na ekološku katastrofu. No, pomaka i dalje nema, poslovna zona Stankovci i danas nesnosno zaudara, zahvaćeno bilje se suši i umire, a zagađenje nekoliko stotina metara u pirovačkom teritoriju ponire u podzemlje.

– Nakon obilnih kiša zemlja se natopila i više ne pije zagađenu vodu koja dolazi iz tvornice, nego ona potocima, nekadašnjim poljskim putovima,  teče prema Putičanju. Milijun je puta gore nego što je bilo proljetos, kada smo ovdje prosvjedovali – kaže nam Klaudio Kale Smolić, čija je plantaža smilja neposredno ugrožena.

Usprkos nalozima mjerodavnih institucija, Ostrea nije poduzela ništa kako bi se opasnost otklonila. Tek je 30-ak centimetara plitkim kanalom smrdljive potoke s Kaline njive preusmjerila u jednu promorinu, podzemnu špilju kojom zagađenje sada odlazi duboko u zemlju, piše Rudinapress, prenosi Šibenik.in

– Situacija je sve gora i gora. Voda ponire duboko ugrožava podzemne tokove i izvore u širokoj okolici – kaže vlasnik plantaže smilja okružene smrdljivom močvarom.

Mještani Putičanja su 25. svibnja prosvjedom upozorili na ekološku katastrofu. Uz podršku Općine Pirovac još jednom su se obratili upravi tvornice, pisali resornim ministarstvima. Uzalud.

Ostrea već četvrtu godinu radi bez vodopravne dozvole, svoje je ispuste ilegalno spojila na sustav oborinskih voda i zato riblje glave u kemikalijama plivaju putičanjskim poljima. O kakvim se otrovima radi nitko ne zna, ali da smrdljivi potoci nisu bezazleni svjedoče osušene smrike i drugo bilje na putu kojim prolaze. Općina Pirovac u svibnju je upozorila sve nadležne institucije na ekološki problem, a i susjedna Općina Stankovci zamoljena je da obrati pozornost i poduzme odgovarajuće korake. No, situacija nije popravljena. Naprotiv. Zagađenje je s područja Poslovne zone Stankovci prešlo već nekoliko stotina metara u područje Putičanja, čime je sada ovo i formalno-pravno postao problem Općine Pirovac.

- Općina Pirovac je nakon prosvjeda o incidentu upozorila institucije nadležnih ministarstava od kojih smo službeno obaviješteni o poduzetim mjerama. Postupci su pokrenuti, izdani su nalozi za zabranu ovakvog rada i sanaciju štete, no evidentno je da se na terenu ne poduzima ništa i da se nastavlja po starom. Ponavljamo prijave i razmatramo sve što u okvirima općinske nadležnosti možemo učiniti da zaštitimo Putičanje i čitavo ovo područje od rastuće opasnosti – rekao je načelnik Općine Pirovac Ivan Gulam.

Na terenu je jučer još jednom bio i pirovački komunalni redar, koji je sastavio zapisnik i fotoelaborat, čime počinje još jedan pokušaj zaustavljanja ove ekološke katastrofe. Pirovčani još jednom napominju kako nisu protiv Ostree ni protiv bilo koje druge proizvodnje u Poslovnoj zoni Stankovci. No, više neće dopustiti da se voda zagađena organskim i kemijskim otpadom bez pročišćavanja ispušta u polja i ugrožava zdravlje ljudi, piše Rudinapress

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 10:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6458e3b9e03e97538b45f3/80
Foto: PIXABAY

U Splitu premijerno prikazan film Darija Juričana "Gazda: Početak"

Dokumentarni film redatelja Darija Juričana "Gazda: Početak", koji govori o privatizaciji i tranziciji 90-ih godina te Miroslavu Kutli i Globus grupi premijerno je prikazan u subotu navečer u splitskoj kinoteci Zlatna vrata.
Redatelj filma Juričan kaže kako su na filmu on i novinarka Mašenjka Bačić radili godinu dana financirajući ga jednim dijelom vlastitim sredstvima, a najveći dio im je dao Hrvatski audiovizualni centar, te Crowdfunding kampanja u kojoj su imali oko 250 donatora. Objasnio je kako je "Gazda: Početak" film o Agrokoru koji je postojao prije Agrokora i zvao se Globus grupa, te da je priča o Ivici Todoriću i Agrokoru preslika priče o Globus grupi i njezinom vlasniku Miroslavu Kutli.

Za ovaj dokumentarac smo obradili 10 tisuća stranica sudskih dokumenata koji govore o Miroslavu Kutli i, kako je rekao, njegovim malverzacijama. U filmu se, ustvrdio je, spominju sve gadosti koje smo mogli naći o  tim godinama. To je, smatra Juričan, edukativni film o privatizaciji. 
 "Kada me ljudi pitaju što povezuje te godine i 2017. godinu kažem da je domoljublje izlika za najveće barabe", rekao je Juričan dodavši kako je jedno od najvećih otkrića koje su našli to da je 2000. godine  sudac Đuro Sesa, koji je tada bio predsjednik Općinskog suda u Zagrebu, znao za ilegalne posjete Miroslavu Kutli u zatvoru da bi danas postao predsjednik najviše sudske instance i to Vrhovnog suda.  
Sesa je uz to, kazao je, i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. 

Naglasio je da se Miroslavu Kutli sudilo za 11 kaznenih djela, a procesuiran je za samo jedno kazneno djelo i to polovično - za krivotvorenje dokumenata za pretvorbu Gradskog podruma. U filmu se autori pitaju i traže odgovore kako će se suditi Agrokoru i Ivici Todoriću.  Na filmu je radio i novinar Saša Paparella koji je zajedno s Darijom i Mašenjkom pregledavao novinski arhiv i, kako kaže, zahvaljujući Zakonu o pristupu informacijama, brojne sudske spise koji do tada nisu bili poznati javnosti. Smatra kako su na cjelovit način uspjeli prikazati sve velike afere tih godina. 

Danas ljudi često kažu kako se o tome sve zna, a istina je, tvrdi, da se o tome parcijalno pisalo, no u filmu je sve dokumentirano. "Rekonstruirali smo priču o medijskom kartelu, potom o petom ortaku, a najviše smo se bavili privatizacijom 90-ih godina", rekao je dodavši kako su se prvenstveno bavili Splitom, jer je taj grad u svemu tome najgore prošao igubivši 20 tisuća radnih mjesta. Prvi film "Gazda", koji se bavio Ivicom Todorićem, u Splitu je prikazan krajem listopada 2016. godine.

Facebook komentari

hr Sun Jan 21 2018 10:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5505a2211766fd460a8b467a/80
Foto: CROPIX

Lovrinović: Naš stručni tim radi na prijedlogu rješenja blokiranih građana

Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović izjavio je u subotu u Splitu da njihov stručni tim izrađuje prijedlog rješenja blokiranih građana, među kojima i Ovršnog zakona, a istaknuo je i kako se njegova stranka protivi zatvaranju Rafinerije u Sisku.

 Govoreći na konferenciji za novinare o Hrvatskoj kao zemlji perspektive, ali i o prezaduženosti hrvatskih građana, Lovrinović je rekao kako je 330 tisuća hrvatskih građana blokirano, ocijenivši da je riječ o sistemskom problemu za državu.

 "Naš stručni tim radi na izradi prijedloga rješenja blokiranih kako bi se, što se tiče prijedloga zakona, ali i samih mjera ekonomske politike, moglo riješiti i iskorijeniti taj problem koji je postao nepodnošljiv. Ako u Hrvatskoj ima 330 tisuća blokiranih to znači da je oko milijun ljudi zaokupljeno tim problemom", rekao je. Dodao je da kao što su uspjeli riješiti problem švicarskog franka tako će zajedno s Udrugom blokiranih riješiti i taj problem. Na novinarski upit Lovrinović je kazao kako njihova rješenja idu od promjene Ovršnog zakona, procijenivši da kada bi se usvojila odredba u Ovršnom zakonu po kojoj bi svaka stranka u ovršnom postupku plaćala svoje troškove, bilo bi 70 posto manje blokiranih. Ostatak rješenja nije želio otkriti da ih ne bi, kako je kazao, prejudicirao već je najavio da će zajedno s Udrugom blokiranih s njima uskoro izići u javnost. Stranka Promijenimo Hrvatsku  žestoko se protivi i zatvaranju rafinerije u Sisku jer, rekao je Lovrinović, Hrvatska godišnje proizvodi 800 tisuća tona nafte, a u slučaju zatvaranja te rafinerije i želje da se nafta prerađuje u Rijeci cisterne bi naftu vozile čak 26.500 puta čime bi se uništila autocesta, pogoršala bi se sigurnost prometa, ali i ekologije. Rekao je i da pretvaranje rafinerije Sisak u logistički centar treba nazvati pravim imenom, a to je pretvaranje rafinerije u skladišta. Iza tog projekta, kako smatra, skriva se namjera da se, ako dođe do prenamjene, izbjegne sanacija zemljišta koje je tamo kontaminirano i zagađeno. "Hrvatska ima energetsku strategiju, a ova Vlada se toga ne pridržava", rekao je Lovrinović. Ustvrdio je kako će partneri u Vladi iz HNS- a dodatno raditi na destabilizaciji HEP-a.  "Bivši, ali i sadašnji predsjednik HNS-a još je u vrijeme dok je bio ministar gospodarstva pokušao provesti inicijalnu javnu ponudu i jedan dio HEP- a prodati i privatizirati. Ovdje je riječ o određenim interesnim skupinama. Hrvatska mora imati stabilnu energetsku politiku", izjavio je Lovrinović. Predstavio je i povjerenicu te stranke za Splitsko-dalmatinsku županiju, liječnicu Mariju Divić koja je ujedno i dopredsjednica Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite. Ona je istaknula kako je organizacija zdravstva najbitnija baš kao i organizacija primarne zdravstvene zaštite, te da ravnatelji, lokalna i regionalna samouprava koriste svoj sistem trošenja decentraliziranih sredstava, ali ih ne koriste za zdravstvenu djelatnost.
 Posebno je ukazala na nedostatak velikog broja liječnika napomenuvši da će za deset godina još 4000 njih otići u mirovinu, dok istovremeno nema specijalizacija kako bi se kadar obnovio. Mladi liječnici odlaze u inozemstvo, dok starije liječnike šalju na silu u mirovinu, kazala je Divić, ocijenivši da je osnovna zdravstvena zaštita devastirana.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 17:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

GLAS za izmjenu radnog zakonodavstva i reviziju državnih ugovora sa Svetom Stolicom

Čelnici Građansko-liberalnog saveza (GLAS) najavili su u subotu da će prijedlogom zakonskih izmjena u Hrvatskom saboru tražiti fleksibilizaciju radnog zakonodavstva radi lašeg zapošljavanja i veće pravne sigurnosti radnika, te ponovili zahtjev za revizijom državnih ugovora sa Svetom Stolicom temeljem kojih je, tvrde, iz državnog proračuna u posljednje tri godine vjerskim zajednicama isplaćeno dvije milijarde kuna.

GLAS će tražiti da radno zakonodavstvo odgovori na pojavu novih poslova, novih tehnologija i novih načina rada te se mladim ljudima ponudi  regulaciju  povremenog rada "na daljinu", a s druge strane radna aktivnost i onih iznad 65 godina života.

"Sadašnje kruto i nefleksibilno radno zakonodavstvo prisiljava poslodavce, a posljedično i radnike da traže rupe u zakonu, muljaju i varaju državu", ustvrdila je na konferenciji za novinare predsjednica stranke Anka Mrak Taritaš te poručila da će se GLAS zalagati za    lakše zapošljavanje  i veću pravnu  sigurnost  zaposlenih.

Cilj im je, kaže,  i omogućavanje rada iznad 65 godina života svima onima koji žele i mogu raditi određenu vrstu poslova iako su u mirovini.

Kao važnu temu izdvojila je i problem prekvalifikacije "za nove poslove" te poručila da će GLAS ići s prijedlogom olakšica za poslodavce koji svojim radnicima omoguće prekvalifikacije.

Predsjednica stranke i predsjednik zagrebačke organizacije GLAS-a Igor Kolman ponovili su zahtjev njihove stranke za izmjenom ugovora između Republike Hrvatske i  Svete Stolice, nakon što su iz Vlade, tvrde, dobili podatak da je iz državnog proračuna za rad vjerskih zajednica u protekle tri godine izdvojeno dvije milijarde kuna.

 "Od toga, usudila bih se reći, 95 posto za Katoličku crkvu", izjavila je Mrak Taritaš i dodala kako su odgovor iz Vlade dobili baš u trenutku kada se otvorila "velika afera, koju se pokušava zataškati, a vezana je uz pronevjeru novca na Kaptolu".

"Te ugovore treba revidirati u odnosu na novonastalo stanje", rekla je navodeći kao primjer Italiju i Poljsku koje su to definirale na drugačiji način.

 Kolman kao problem vidi financiranje vjerskih zajednica, posebno Katoličke crkve, školski vjeronauk te, kako smatra, utjecaj Crkve na škole, HRT i druge javne institucije u Hrvatskoj. Kaže da bi Hrvatska trebala biti sekularna država te najavljuje da će GLAS otvoriti široku raspravu o tim temama. 

 Mrak Taritaš i Kolman održali su konferenciju za novinare u stanci programskog seminara koji su u subotu održali u suradnji s njemačkom liberalnom zakladom 'Friedrich Naumann' na temu "Kako promjenama radnog zakonodavstva olakšati zapošljavanja" te "Revizija Vatikanskih ugovora".

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 16:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .