Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5af94c642af47f3ec48b467c/80
Foto: Pixabay

Jeftiniji kanabis dolazi u ljekarne: Tko će ga moći dobiti?

Nestašica medicinskog kanabisa na policama ljekarni, do koje je došlo zbog isteka roka trajanja zadnjih uvezenih doza, trebala bi u dogledno vrijeme biti riješena uvozom nove pošiljke pripravka

Prema neslužbenim informacijama, u Imunološkom zavodu priprema se uvoz u izmijenjenim dozama, i to uz bitno povoljnije cijene nego dosad. - piše Novi list

Upravo je cijena ključan faktor koji bi, uz promjenu stava liječnika prema medicinskom kanabisu, trebao olakšati pristup pacijenata legalnim pripravcima koji se uz recept mogu kupiti u ljekarni. Zbog nevoljkosti liječnika da svojim teško bolesnim pacijentima pomognu propisujući im kapsule ili ulje kanabisa, oni se i dalje mahom snalaze na crnom tržištu, gdje su takvi pripravci jeftiniji, ali upitne kvalitete i djelovanja. Problem je, međutim, što će i nakon novog uvoza zakinuti ostati brojni pacijenti, od onih čiji onkolozi neće smatrati potrebnim takvo liječenje, do pacijenata s kroničnom boli koji i dalje, prema utvrđenim indikacijama, nemaju pristupa terapiji.

Bez navale 

Velika vijest o legalizaciji medicinskog kanabisa u Hrvatskoj iz 2015. godine, vrlo je brzo splasnula kao balon od sapunice. Ljekarnici svjedoče o izuzetno niskom interesu za medicinski kanabis koji u ljekarni, ovisno o dozi, stoji do maksimalnih 2.500 kuna mjesečno.

– Kad je kanabis za medicinske svrhe legaliziran u Hrvatskoj, očekivali smo navalu. Međutim, u prvih 20 dana nismo imali niti jednog pacijenta s takvim receptom. I danas se jako malo oboljelih odlučuje ići prema ljekarnama, puno više okreću se crnom tržištu – upozorava Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore

Crno je tržište primamljivije ne samo zbog cijene, jer i tu se za mjesečnu terapiju, ovisno o tome na koga se naleti, mora platiti na tisuće kuna, već i zbog činjenice da će malo koji specijalist svom pacijentu napisati bijeli recept s kojim može do legalnog pripravka medicinske konoplje. Tako pacijenti koji žele probati učinak kanabisa nemaju izbora, jednostavno su prisiljeni obratiti se lokalnom dileru.

Pacijenti sami svjedoče, kaže Soldo, da su manje zakinuti cijenom, a više nedostupnošću pripravka i preniskom dozom koju mogu dobiti na recept. Po njenoj računici, najviša dopuštena doza koja se može napisati na recept, a propisuje se jedino terminalno bolesnima, mjesečno stoji 2.500 kuna, dok terapija za smanjenje spazama kod multiple skleroze u ljekarni stoji oko 700 kuna mjesečno. Na crnom tržištu, gdje takvih ograničenja nema, mjesečna doza po njenim saznanjima plaća se i do 5.000 kuna. 

- Prema svjedočenju pacijenata, doza koja je kod nas službeno propisana i registrirana preniska je, pa im pripravci koje smo imali na policama nisu u dovoljnoj mjeri pomagal. - kaže Soldo. Ljekarnici se zato zalažu za sustavno praćenje pacijenata na medicinskom kanabisu, kako bi se točno znalo djeluje li im terapija ili od nje odustaju

Bez sluha 

Iako aktualna vlast za ovu temu uopće nema sluha, predsjednik povjerenstva za primjenu kanabisa u medicinske svrhe, Ognjen Brborović, volio bi da to povjerenstvo nastavi raditi, i otvori nove teme o primjeni medicinskog kanabisa. Jedna od tema, kaže, trebalo bi biti i liječenje kronične boli, što je prema američkoj Nacionalnoj akademiji znanosti peta službeno priznata indikacija za primjenu pripravaka kanabinoida. To što liječnici u Hrvatskoj nerado propisuju kanabis u liječenju ne smatra našom specifičnošću, jer čak i u liberalnoj Nizozemskoj, ističe, samo 10 do 15 liječnika spremno je napisati takav recept.

Bivša čelnica ORaH-a i zagovarateljica legalizacije marihuane, Mirela Holy, takvu praksu smatra nedopustivom.

– Znam za slučaj pacijenta s karcinomom prostate i leukemijom koji je želio probati tu terapiju i pitao svog onkologa za recept. On ga je pitao jesu li mu bolovi neizdrživi, a kad je odgovorio da nisu, liječnik ga je odbio – zgraža se Holly. Uvjerena je da je medicinski kanabis kod nas samo uvjetno legaliziran, s namjerom da se opstruira, a iza svega stoji moćan farmaceutski lobi, udružen s dubokim društvenim predrasudama.

– Kanabis je siguran i niskorizičan lijek. Stručnjaci će odmah skočiti i reći da to nije lijek jer ne liječi bolest, ali ni inzulin ne liječi dijabetes, a naziva se lijekom – ilustrira Holly.

Nebriga ili predrasude 

Legalizacija medicinskog kanabisa zasluga je SDP-ovog bivšeg ministra zdravstva, Siniše Varge, koji je za svog mandata pogurao takvu odluku. Varga je danas razočaran ishodom tog poteza jer unatoč njegovom naporu da se ukloni crno tržište i pritvaranje oboljelih koji kanabis uzgajaju sami, u praksi nije promijenjeno gotovo ništa.

Raste val legalizacije

Izmjene restriktivnog zakona koji ograničava proizvodnju konoplje predložio je prošlog tjedna Živi zid. Izmjene se odnose na mogućnost iskorištavanja čitave biljke za proizvodnju različitih proizvoda, a traži se i upotreba konoplje u medicinske svrhe te za rekreativnu upotrebu. Ovakav koncept podržava i Varga, tvrdeći da bi se sredstva koja se danas troše na neuspješnu kontrolu mogla upotrijebiti u korisnije svrhe.

– Val legalizacije kanabisa u SAD-u je toliko narastao da će se uskoro preliti preko svih američkih država... Kanada je na tom tragu, a države EU-a su sljedeće. Slažem se s prijedlogom potpune legalizacije za rekreativne potrebe jer su dosadašnje mjere kontrole neuspješne, a sredstva koja se troše na istrage, sudske troškove, boravak u zatvorima, mogla bi se preusmjeriti na mehanizam smanjenja potrebe za kanabisom, ali i za prevenciju drugih ovisnosti – objašnjava Varga.

– U zadnje dvije godine ministar Kujundžić nije imao potrebu sazvati Povjerenstvo za medicinski kanabis, što je njegovo diskrecijsko pravo. U te dvije godine došlo je do novih znanstveno-medicinskih spoznaja o djelovanju kanabinoida, a Povjerenstvu je onemogućeno da evaluira rezultate primjene postojeće regulative i napravi korekcije da bi lijek bio dostupan oboljelima – podsjeća Varga. Posljedica je da su pacijentima u Hrvatskoj preparati kanabisa nedostupni jer je cijena previsoka, do recepta se teško dolazi, konkurencije nema jer je uvoznik jedino IMZ, dva dostupna pripravka ne zadovoljavaju pacijente, a indikacije nisu proširene u skladu s novim znanstvenim spoznajama. 

– Po svim mogućim kriterijima, oboljelima u Hrvatskoj su preparati kanabisa nedostupni unatoč preporukama struke te važećim podzakonskim aktom kojim je regulirano liječenje medicinskim kanabisom. Moja je preporuka da se dopusti pravo na uzgoj biljaka za potrebe vlastitog liječenja, jer će se time kanabis učiniti dostupnim za liječenje, s obzirom na to da je državni aparat nesposoban provesti vlastite odredbe u korist teško oboljelih – zaključuje Varga.

Udruzi Medicinski kanabis ogorčeni su politikom vladajućeg HDZ-a prema uporabi kanabisa u medicinske svrhe.

– Zadnje HDZ-ove vlade nisu skupile dovoljno empatije za bolesnike da bi na popis bolesti stavile kroničnu bol, PTSP i druge bolesti. Nevjerojatno je, s druge strane, da se morfij propisuje bez problema, pa ljudi umiru kao teški ovisnici o morfiju. To je podbačaj struke i Ministarstva zdravstva, gdje sjede državni službenici koji cijelu priču "štopaju". Da li zbog nebrige ili zbog predrasuda ne znam, ali zbog njih pacijenti trpe – predbacuje Saša Bajlo, dopredsjednik Udruge koja se već godinama zalaže da se u Hrvatskoj regulira uzgoj konoplje. Tako bi, vele, pacijentima bila dostupnija i višestruko jeftinija. - piše Novi list

hr Mon May 14 2018 10:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0703702af47f0f008b45ec/80
Foto: Pixabay

Hrvatski poslovni sektor je među najgorima na svijetu, a menadžeri među najbolje plaćenima

Na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti od 63 zemlje Hrvatska je pala za dva mjesta i zauzela je 61. mjesto, a iza nje su samo Mongolija i Venecuela, pokazuju rezultati 'Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2018' Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne.

Prema mišljenju Ivice Mudrinića, predsjednika Nacionalnog vijeća konkurentnost, partnera IMD-a, "desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji".

Izvješće pokazuje da se u razdoblju od 2006. do 2009. godine ocjena konkurentnosti Hrvatske bitno poboljšala, potom je do 2014. godine kontinuirano padala, da bi nakon 2015. uslijedio lagani oporavak, ali ove godine on je prekinut. Istraživanje konkurentnosti IMD-a obuhvaća 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Temelji se na analizi četiri područja konkurentnost - gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora - efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura - koja pokazuju kako zemlja upravlja svojim resursima i kompetencijama da bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

Cijeli članak pročitajte OVDJE

hr Thu May 24 2018 20:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b06fbf72af47f11008b45ed/80
Foto: in-portal.hr

Životna priča obitelji Burcar: majka i kćer s invaliditetom preživljavaju sa 175 kuna mjesečno

Humanitarnu akciju, preko Facebooka, pokrenula je 27-godišnja kćerka Natalija Burcar, koja je nezaposlena i nemoćna da se bori sa životnim nedaćama. Obitelj preživljava sa 175 kuna mjesečno!

Majka Anita Kraljić (45) boluje od multiple skleroze i dijabetesa, njezina mlađa kćer Renata Burcar sa stopostotnim se invaliditetom suočava s brojnim izazovima, a na skrb su uglavnom prepuštene starijoj kćerki Nataliji.

"Majci je dijagnosticirana multipla skleroza, uz to ima šećer 28, pri tome nema inzulin nego su joj dali tablete koje joj HZZO ne plaća, a koštaju oko 100 kuna po pakiranju. Također koristi i pelene, koje isto tako moramo kupovati, kao i trakice za šećer koje koštaju 250 kuna. Uređaj je dobila besplatno od svog interniste", pojasnila je Natalija.

Majka je već dugo na bolovanju, oko tri godine, pa od plaće dobije samo oko 175 kuna. Do dijagnoze bila je čistačica u Centru za autizam u Novoj Gradiški, na pola radnog vremena.

Mlađa kćer Renata (23) imala je izljev krvi u mozak još pri samom porodu, oštećena joj je motorika, vidi samo 20 posto te je operirala rupu na srcu, 1995. godine u Zagrebu. Članica je Udruge slijepih Nova Gradiška. Svaki od pregleda - svaka tri mjeseca! - očnom te liječniku za srce, treba platiti po 100 eura. Završila je školu po prilagođenom programu.

"Milanka Opačić joj je ukinula 100-postotnu invalidninu prije otprilike tri godine, nakon čega je automatski stavljena na Zavod za zapošljavanje. Jasno je svima da posao neće nikada dobiti. Pitam se kako je to sve moguće u ovoj zemlji? Zaboga, radi se o djevojci o kojoj se treba brinuti 24 sata. Ona ne može ništa sama, osim otići u Udrugu. Dugo nije mogla hodati, međutim bila sam ustrajna u vježbama ruku i nogu na zagrebačkom Goljaku. Propuzala je sa 17 mjeseci. Iako su joj liječnici predvidjeli da će živjeti samo do 16. godine zbog problema sa srcem, ona je i dalje blagoslov u našem životu", pojašnjava majka Anita.

Natalija je završila srednju trgovačku školu.

"Morala sam tijekom školovanja raditi na kiosku kako bih pomogla mami. Kad su se roditelji razveli, točnije prije dvanaest godina, išla sam na Rab raditi u kuhinji, i to robovski. Koliko sam tek odradila sezonskih poslova kao kuharica, konobarica, čišćenja po plažama, po buticima. Morala sam se boriti na sve strane. I to neprijavljeno! Imali smo uz to pristojan život, jer je i mama radila. Bili smo podstanari i uredno sve plaćali. Mama je i dodatno radila čisteći kuće i u salonima automobila", svjedoči Natalija.

Mama Anita uskoro odlazi na rizičnu operaciju, u veljači ove godine.

"Otac živi u drugoj državi i od njega nemamo nikakvu potporu. I ja sam prijavljena na Zavodu za zapošljavanje. Dok mi ne nađu neki posao, za što su izgledi ravni dobitku na lotu, borim se za golo preživljavanje: skupljam boce, prodajem svoju odjeću, i slične stvari", kaže Natalija.

I dalje strepe od zime jer nemaju za ogrjev, dok im je perilica za rublje nedostižan san. Računi su im u blokadi.

Osim u hrani, odjeći, obući, kozmetici i drugim potrepštinama, obitelji se može pomoći i financijskim uplatama., piše in-portal.hr

Adresa za Western Union: Anita Kraljić, Sičice 115, Vrbje, 35400 Nova Gradiška.

Za brzojavnu uplatnicu ili pakete adresa je: Natalija Burcar, Kožarska 7, 35400 Nova Gradiška.

hr Thu May 24 2018 19:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b06ca4c2af47f08008b45db/80
Foto: Grad Split

Svjetsku prvakinju u tajlandskom boksu primili zamjenici gradonačelnika

Svjetsku seniorsku prvakinju u tajlandskom boksu Helenu Jurišić primili su danas zamjenici gradonačelnika Jelena Hrgović i Nino Vela sa suradnicima.
„Uspjela sam sve izdržati. Put do Cancuna u Meksiku bio je dug i naporan. Trebalo je pobijediti reprezentativku Cipra u četvrtfinalu, potom favoritkinju Ruskinju u polufinalu, te u finalu pobijediti predstavnicu Švedske i tako osvojiti medalju zlatnog sjaja“, kazala je šampionka Jurišić u čijoj su pratnji bili trener i brat Dario, te otac Stipan, predsjednik Hrvatskog saveza tajlandskog boksa. Čestitke i pozdrave gradonačelnika Andre Krstulovića Opare prenijela je njegova zamjenica Jelena Hrgović izrazivši zadovoljstvo što je splitska boksačica, članica kickboxing kluba „Mornar", izvojevala pobjedu u napetoj i neizvjesnoj borbi.

„Vašim uspjehom ste nas sve iznenadili. Ne samo da pobjeđujete, nego ste i žena u muškom sportu i tako mijenjate predrasude“, kazala je, među ostalim, Hrgović.

Mlada Splićanka ispisala je zlatnim slovima povijest hrvatskog borilačkog sporta; tituli Europske prvakinje sada je dodala i titulu svjetske prvakinje, uz dvostruke titule europske i titule svjetske prvakinje u kickboxingu. Na velikoj pobjedi čestitao je na današnjem prijemu i Nenad Periš, predsjednik Splitskog saveza sportova.  
hr Thu May 24 2018 16:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b06b4082af47f12008b45b7/80
Foto: Grad Split

Nino Vela: Parkiralište na Sućidru namijenjeno je građanima Sućidra i neće se naplaćivati!

Priopćenje zamjenika gradonačelnika Nina Vele o parkiralištu na Sućidru

S obzirom na različite špekulacije u javnosti o načinu korištenja novog otvorenog natkrivenog parkirališta na Sućidru uz Velebitsku ulicu, zamjenik gradonačelnika Splita Nino Vela je istaknuo:

- Grad Split je još u prosincu 2015. godine potpisao ugovor sa zajednicom ponuditelja Lavčević d.d. za izgradnju otvorenog natkrivenog parkirališta Sućidar, a ova Gradska uprava konačno je i započela realizaciju ovog projekta u listopadu 2017.godine te se ovih dana očekuje uporabna dozvola za završene radove na parkiralištu i to na osnovu uspješno obavljenog tehničkog pregleda. Ovim parkiralištem, kao i svakom drugom javnom gradskom površinom, upravlja Grad Split.

Također je naglasio:

- Cijeli ovaj postupak od početka do kraja vođen je s istom namjerom, a to je dobiti otvoreno natkriveno parkiralište s većim brojem parkirnih mjesta i u tom postupku nije bilo nikakvih izmjena te nisu jasne promjene raspoloženja u odnosu na prvobitno oduševljenje povećanjem broja mjesta za parkiranje. Naime, do početka radova na području sadašnjeg parkirališta moglo se parkirati 180 vozila, a puštanjem u uporabu novog otvorenog natkrivenog parkirališta građani Sućidra dobit će 304 parkirna mjesta.

Grad Split će nakon dobivene uporabne dozvole otvoriti ovo parkiralište u punom kapacitetu za sve građane, bez iznimke i privilegije, i to bez naplate. Ovo parkiralište, zasigurno, služit će prije svega građanima Sućidra i njihovim gostima. Grad Split nije donio nikakvu odluku temeljem koje bi se na ovom parkiralištu naplaćivalo parkiranje, niti je bilo kojim aktom odstupio od prvobitno zacrtane ideje – zaključio je zamjenik gradonačelnika Nino Vela.

hr Thu May 24 2018 14:47:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .