Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5877f1961eea8f9aec8b4598/80
Foto: Pixabay

Analiza potvrdila: Više od polovine 'istih' proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj nije iste cijene i kvalitete

Analiza kvalitete 26 istih proizvoda koji se nalaze na hrvatskom i njemačkom tržištu pokazala je kako je više od polovice proizvoda na hrvatskom tržištu lošije kvalitete, ali i značajno skuplje nego na njemačkim tržištu, izjavila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

Istraživanje, koje je provedeno u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu u nekoliko hrvatskih akreditiranih laboratorija, pokazalo je da samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 posto) nije bilo razlike ni u kvaliteti niti cijeni.

Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

U istoj tvornici dva proizvodna lanca

Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Neki od njih proizvedeni su u istoj tvornici, što pokazuje da u njima postoje dva proizvodna lanca, rekla je Borzan.

Tako su Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu, napravljene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso, dok je njemački proizvod napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa.

Uz to, proizvod s hrvatskog tržišta sadrži aditiv polifosfat, a senzorskim analizama ustanovljene su i razlike u boji, okusu i teksturi budući da je proizvod u Njemačkoj svjetliji, masniji i mekaniji. Cijena hrenovki je 37 posto niža u Hrvatskoj.

Kod Hippove dječje hrane - bio riža i mrkva s puretinom, utvrđeno je da na hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Kašica na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje repičinog ulja, koja je izvor omega 3 masnih kiselina, važnih za razvoj djece.

Unatoč svim razlikama proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla, a u Hrvatskoj je 54 posto skuplji nego u Njemačkoj.

Nutella u Hrvatskoj sadrži sirutku

Značajna razlika utvrđena je i kod Nutelle, gdje proizvod u Hrvatskoj sadrži sirutku kao jeftiniju sirovinu i manji postotak obranog mlijeka, dok u Njemačkoj ima samo obrano mlijeko.

Razlike su i u mazivosti, lošijoj u hrvatskom proizvodu, koji je svjetliji i umjesto arome lješnjaka ima aromu na kakao. U Hrvatskoj je proizvod skuplji za 28 posto.

Kod voćnog jogurta od jagode Activia utvrđeno je da u Hrvatskoj ima više šećera i manji udio jagoda.

Značajna razlika postoji i kod deterdženta za rublje Ariel. Njemački proizvod za razliku od hrvatskog ima oznaku "compact" i znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40 stupnjeva Celzijusa), dok pri 60 stupnjeva Celzijusa razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 posto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Ispitivanje je pokazalo da su male razlike kod piva Heineken i Coca Cole, unatoč različitim proizvođačima na hrvatskom i njemačkom tržištu, a razlikuju se u okusu, što se pripisuje razlikama u preferencijama potrošača.

Četiri proizvoda su se istaknula kao pozitivna, što znači da su iste kvalitete i iste cijene - Happy Day 100-postotni sok od naranče, Red Bull, Barilla špageti i Lenor omekšivač. Tu su i neki drugi proizvodi iste kvalitete, ali puno skuplji u Hrvatskoj, poput slanog čipsa Pringls original, koji je 110 posto skuplji u odnosu na Njemačku, zubne paste Colgate, koja je 79 posto skuplja ili Rio Mare tunjevine u maslinovom ulju, čija je cijena 46 posto viša nego u Njemačkoj.

Bomboni kod nas bolji nego u Njemačkoj

Pronađen je i jedan proizvod koji je bolji kod nas nego na njemačkom tržištu - naime, bomboni Haribo Happy Cola u Njemačkoj imaju više šećera od deklarirane vrijednosti, no zato su koda nas 39 posto skuplji.

"Hrvatski građani su u nepovoljnom položaju, kao i većina građana novijih zemalja članica EU, a to su uglavnom zemlje istočne Europe. Očito je da problem postoji svuda i da se nacionalne vlade ne mogu s time kvalitetno nositi. Zato je važno da tu temu stavimo na europsku razinu", kazala je Borzan, dodavši kako se, unatoč ugovorima EU-a koji to jamče, svi europski građani ne tretiraju jednako.

"Kad imamo takvu vrstu neravnopravnosti onda je trebamo ispraviti. Žalosna sam kada netko tu temu banalizira kao da je nama bitno ima li neki namaz više lješnjaka ili manje. Ne radi se o tome, već o političkom pitanju ravnopravnosti svih građana, koja u ovom trenutku ne postoji. Zato moramo mijenjati zakone kako bismo to ispravili", poručila je.

Cilj je, kaže, promjena zakona kako bi se to okarakteriziralo kao nepoštena trgovačka praksa i kako bismo izjednačili građane na jedinstvenom europskom tržištu, umjesto da imamo građane prvog i drugog reda.

Pepsi Cola promijenila poslovnu politiku

Dodaje kako su neke kompanije, poput Pepsi Cole, kada su vidjele rezultate istraživanja, koja su provedena i u Češkoj, Slovačkoj i Madžarskoj, promijenile poslovnu politiku i plasirale identičan proizvod u cijeloj EU jer su shvatili da im tako negativna kampanja ne treba.

"Voljela bih da i druge kompanije idu za tim primjerom, a oni koji ne budu htjeli - mijenjat ćemo zakone pa ćemo ih natjerati", rekla je Borzan.  

Dodala je kako taj problem na hrvatskom tržištu postoji desetljećima pa nije za očekivati da će se riješiti preko noći, ali smatra kako je uspjeh i to što je ta tema kao problem nametnuta u Europskom parlamentu i Vijeću, gdje je zakazana rasprava 27. rujna na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

Facebook komentari

hr Fri Sep 01 2017 16:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5837697d1eea8fdaea8b45d9/80
Foto: Newspress

Stiže novih 29 policijskih kamera: Na tajnim lokacijama vrebat će one "lake na gasu"

Ukupno 29 novih policijskih kamera stiže u Hrvatsku kako bi kontrolirale one s teškom nogom na gasu. Bit će postavljene diljem države, na mjestima za koje građani neće znati

Novih 58 kućišta policija ove godine planira postaviti na podravskoj i jadranskoj magistrali. U njima će biti 29 novih kamera za čiju lokaciju građani neće znati. - piše Dnevnik.hr

- Ja bih više volio vidjeti kamera u zonama blizu pješačkih, škola, vrtića gdje su one zaista potrebne. Također, tada bi kazna koja se isporuči imala učinka jer bi se vozač zapitao zašto je trebao brzo voziti. - rekao je Kristijan Tićak, glavni urednik magazina "Auto, motor i sport".

Za njihovo postavljanje na otvorenoj cesti, ističe Tićak, nema mnogo opravdanja

- Ne vidim drugi povod nego da se turistima koji su u EU naplata kazne. - rekao je.

Neplaćene kazne vozače će čekati na granici

Neplaćena kazna, strane bi vozače mogla dočekati na granici. Isto vrijedi i za domaće vozače koji su stisnuli gas u zemljama Europske unije.

- Vozač će prilikom dolaska u RH biti zaustavljen. Imat će mogućnost platiti kaznu, a ako to ne učini uzima mu se putovnica i bit će prepraćen do suca za prekršaje. - objasnio je odvjetnik Ognjen Krznarić.

Kamere istodobno mogu snimiti šest prekršitelja, a prepoznaju sve registarske pločice zemalja EU, kao i BiH, Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Vlasnik automobila je u roku od sedam dana policiji dužan javiti tko je u trenutku prekršaja vozio.

- Ne mora uvijek vlasnik vozila voziti vozilo. Vlasnik će odgovarati ako ne ispuni svoje obaveze. - rekao je Krznarić. - piše Dnevnik.hr


Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 21:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5823171e1eea8fdca48b4635/80
Foto: Wikipedija

Lažni proizvod: U domaći med ubace kineski i - "nabiju" cijene

U Europskoj uniji godišnje se proizvede 250.000 tona meda pa je tako zasjela na drugo mjesto, iza Kine, po proizvodnji

- EU ima 60 posto meda u odnosu na potrebe, a zbog prirodnih promjena, pčela i paša ima sve manje, pa je i proizvodnja iz godine u godinu manja - objašnjavaju u Hrvatskom pčelarskom savezu.

Klimatske promjene dovele su do toga da je Hrvatska lani, u prvih deset mjeseci, uvezla 1300 tona meda u vrijednosti 2,64 milijuna eura što znači da je prosječna cijena 2,3 eura po kilogramu. - pišu 24sata

Međutim, cijena kineskog meda je bitno niža - 1,7 eura po kilogramu. S druge strane, kad se hrvatski med izvozi njegova cijena je bitno veća - 3,96 eura po kilograma. Na te razlike su posebno osjetljivi naši pčelari koji tvrde da uvoznici kineskog meda miješaju svoj med slabije kvalitete s domaćim i kvalitetnijim te ga prodaju po cijeni od 30 do 50 kuna za kilogram, čime su nelojalna konkurencija domaćim medarima.

Slavonski med u siječnju je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije. Kako je priopćilo Ministarstvo poljoprivrede, Slavonski med je 19. hrvatski proizvod čiji je naziv registriran u EU. Nacionalni postupak zaštite naziva Slavonski med pokrenula je 2015. godine udruga proizvođača Slavonskog meda iz Virovitice, a on je 2016. i zaštićen u RH.

- Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima. U proceduru smo poslali i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl te Rudarsku greblicu, jedinstvene delicije karakteristične za pojedine dijelove naše domovine. Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. No zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi. Ovogodišnja turistička sezona bila je rekordna u svakom pogledu, no ja ću kao ministar poljoprivrede biti zadovoljan tek kad potražnju u ugostiteljskim objektima bude pratila domaća proizvodnja, između ostalog i proizvoda zaštićenog naziva - izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Slavonski med proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koje sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja. Slavonski med je prema načinu proizvodnje med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a obuhvaća: med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med i medun hrasta sladuna.

Osim ovog upisa u registar, kad bi još med u Slavoniji dobio i adekvatnu cijenu, sigurno bi bilo više mladih ljudi koji bi se odlučili za pokretanje pčelarske proizvodnje, jer domaćeg meda kronično nedostaje. Nažalost, tom se proizvodnjom još u najvećoj mjeri bave ljudi koji su pri kraju svojeg radnog vijeka. Cijena domaćeg meda u Slavoniji, koja trenutačno iznosi 40 kuna po kilogramu, a nerijetko i manje od toga, jedna je od najnižih cijena u regiji. U susjednoj Bosni i Hercegovini kilogram meda iznosi 15 KM ili 60 kuna, a u Crnoj Gori se prodaje po 10 eura za kilogram. Nešto veća cijena meda u odnosu na med u Slavoniji je u Istri, ali to su različiti medovi. Cijena je jedan od problema, a drugi je što je tržište preplavljeno uvoznim medom sumnjive kvalitete. Na deklaracijama je navedeno da je riječ o medu proizvedenom u EU s mješavinom meda iz zemalja izvan EU, a to je najčešće Kina, no ne navodi se u kojem omjeru.

Ako tražite dobar med, pčelari savjetuju, kupujte od poznatog proizvođača iz svojeg okruženja, jer gotovo sve tvrtke miješaju domaći i kineski med pa onda zapravo ni ne znate što stvarno jedete. Savjet da se loš med kristalizira ipak nije točan. Patvoreni med može se otkriti prejakim mirisom. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 19:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5044d7b9e03e51438b456d/80
Foto: PIXABAY

Živimo kraće od europskog prosjeka, pobolijevamo češće, ali barem možemo do liječnika

Statistički ured Europske unije Eurostat ovih dana objedinio je niz podataka vezanih uz kvalitetu života u Uniji, a oni pokazuju da građani Hrvatske uglavnom pobolijevaju i umiru češće od prosjeka, čime se potvrđuje općenit stav u javnosti da kod nas postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete života

Iako su neke od brojki koje navodi Eurostat stare po dvije ili tri godine, radi se o tipu podataka koji se ne mijenjaju bitno iz godine u godinu, tako da usporedbe i brojke uglavnom daju realnu sliku i za danas. - piše tportal

Već i opći podatak o očekivanom trajanju života pokazuje da nam vlastiti način življenja u prosjeku uskraćuje nekoliko godina u odnosu na neke druge države. Tako podatak za 2015. godinu pokazuje da je očekivano trajanje života muškaraca u Hrvatskoj tada bilo tri i pol godine kraće od prosjeka EU-a. Hrvatskim muškarcima se predviđalo prosječno 74,4 godineživota, dok je taj prosjek u EU iznosio 77,9 godina. Na prvi pogled nešto kraći život s domaćim političarima na čelu države možda može izgledati i kao blagoslov, no bez obzira na to, podatak je prije svega indikativan o situaciji u kojoj živimo.

Među članicama EU-a, inače, najdulje očekivano trajanje života imaju muškarci u Švedskoj, u prosjeku 80,4 godine, a društvo im u povlaštenoj grupi onih za koje se očekuje da će živjeti barem 80 godina još čine Španjolci, Talijani i Luksemburžani. Na suprotnoj strani životnog spektra nalaze se Litva i Latvija, čiji muškarci jedini u EU imaju očekivano trajanje života ispod 70 godina, tako da u usporedbi s njima Hrvati mogu biti sasvim zadovoljni.

Otprilike ista situacija važi za žene. Prosjek očekivanog trajanja života u EU bio je 83,3 godine, a u Hrvatskoj 80,5 godina. No za razliku od muškaraca, prosječno trajanje života žena u Hrvatskoj je nešto bliskije onima sa samog dna tablice, odnosno žene u Hrvatskoj u usporedbi s ostalima u Uniji stoje nešto lošije od domaćih muškaraca. Najkraće očekivano trajanje života imaju Bugarke (78,2 godine), Rumunjke (78,7), Mađarice (79) te žiteljice Latvije (79,5) i Litve (79,7). Na vrhu tablice nalaze se Španjolke (85,7) i Francuskinje (85,5 godina).

Među podacima koje navodi Eurostat nalazi se i udio stanovnika starijih od 16 godina koji procjenjuju svoje zdravlje 'dobrim' i 'vrlo dobrim'. Prosječno je to u 2016. godini u EU činilo oko dvije trećine, odnosno 67,6 posto stanovnika. Daleko najviši udio građana koji se osjećaju zdravima ima Irska, u kojoj se tako osjeća njih gotovo 83 posto.

Hrvatska je ispod prosjeka te u njoj nešto manje od tri petine građana (59,2 posto) svoje zdravlje ocjenjuje dobrim, no u podacima za Hrvatsku postoji značajan (i neobjašnjen) skok između 2013. i 2014. godine. Naime u 2013. godini udio domaćih građana koji se izjašnjavao da je bio dobra zdravlja iznosio je 46,6 posto, da bi 2014. on naglo skočio na 58,1 posto, odnosno na otprilike sadašnju razinu. Eurostat, nažalost, ne navodi razloge tog naglog skoka.

Sadašnje zdravlje, odnosno ono za koje su dostupni posljednji podaci, otprilike nam je na razini stanovnika Mađarske, u kojoj se zdravima osjeća 59,6 posto stanovnika, Češke (60,4 posto) i Poljske (58,5 posto), dok smo u usporedbi sa susjednom Slovenijom nešto slabiji jer je tamo dobrog i vrlo dobrog zdravlja 64,5 posto građana. Unutar EU-a situacija je najlošija u Litvi, Latviji i Portugalu, u kojima su udjeli onih koji se osjećaju zdravo manji od 50 posto, odnosno na razini na kojoj smo bili i mi prije neobjašnjivog skoka.

O (lošem) zdravlju govori i podatak o broju osoba mlađih od 65 godina umrlih zbog kroničnih bolesti. U prosjeku je u Uniji na 100.000 stanovnika 2014. godine takvih bilo 123,3, dok ih je u Hrvatskoj tada bilo gotovo 50 posto više, odnosno 181,5. Susjedna Slovenija je s brojkom od 128,1 bila puno bliže europskom prosjeku, dok se najmanje smrti od kroničnih bolesti bilježilo u Švedskoj (83,5), na Cipru (85,1), u Italiji (88,3), Luksemburgu(95,9), Španjolskoj (97,4) i Nizozemskoj (98,7).

Hrvatska nije među najgorima u EU po smrtnosti od kroničnih bolesti

Hrvatska ipak nije bila među najgorima jer je smrtnost bila bitno viša u Mađarskoj, u kojoj je prosjek iznosio 258 osoba na 100 tisuća stanovnika, a društvo u tom dijelu ljestvice susjedima su radili još i Rumunjska (233,8), Litva (226,7), Latvija (227,6) te Bugarska s prosjekom od 205,7. U cijeloj Uniji prosjekom od 194,5 umrlih najbliže nam je bila Slovačka.

Uz smrtnost od kroničnih bolesti, u Hrvatskoj se u odnosu na prosjek EU-a češće umire i od ozljeda na radu i u prometu. Podaci pokazuju da je prosjek poginulih u prometnim nesrećama 2015. godine u EU iznosio 5,1 ljudi na svakih 100 stanovnika. U Hrvatskoj je ta brojka tada bila bitno viša i iznosila je 8,3, jednako kao i u Litvi i tek nešto niže od Bugarske (9,9), Rumunjske(9,6) i Latvije (9,5). Susjedna Slovenija imala je u prosjeku 5,8 poginulih, a prosječno najmanje mrtvih u prometu imali su Malta (2,5), Švedska (2,6) i Velika Britanija (2,8).

U Hrvatskoj se u odnosu na prosjek EU-a češće umire i od ozljeda na radu i u prometu

Situacija na poslu je bila slična situaciji u prometu: u Hrvatskoj je 2015. na 100 tisuća zaposlenih u prosjeku pogibalo 2,16 ljudi, dok je prosjek cjelokupne Unije iznosio 1,81. Najmanje nesreća na radu bilo je u Nizozemskoj (0,5), Švedskoj (0,73), Velikoj Britaniji (0,83) te Njemačkoj(0,97). Hrvati ipak na poslu nisu stradavali tako često kao Rumunji, čiji prosjek iznosi 5,56 poginulih na 100 tisuća zaposlenih, a naša je situacija bila čak nešto bolja od one u susjednoj Sloveniji (2,79) i nedalekoj Austriji (3,23).

Ako nas nešto može barem malo utješiti kad je u pitanju kvaliteta života, to je da sve to proživljavamo u relativnoj tišini i miru. Među parametrima kojima EU procjenjuje životnu kvalitetu građana nalazi se i udio stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima je bučno. Eurostat pokazuje da je 2016. u Uniji prosječno 17,9 posto stanovništva obitavalo u bučnoj okolini, a Hrvatska i Irska bile su jedine članice u kojima je taj udio bio manji od 10 posto, odnosno u Irskoj je to bilo 7,9 posto stanovnika, a u Hrvatskoj 8,5 posto. U susjednoj Sloveniji taj udio je već viši i iznosi 13,4 posto, a najviše se stanovnika bori s bukom na Malti (26,1 posto) te u Njemačkoj i Nizozemskoj (redom 25,1 posto i 24,9 posto).

Jednako tako, mada od kroničnih bolesti umiremo češće od prosjeka, o tim bolestima barem redovito obavještavamo svoje liječnike. Podaci Eurostata govore da se 2016. godine samo 1,7 posto domaćeg stanovništva starijeg od 16 godina požalilo da nije moglo dobiti medicinski pregled ili njegu, dok taj udio u EU iznosi prosječnih 2,6 posto. Taj parametar je u Hrvatskoj jedan od rijetkih koji iz godine u godinu bilježi poboljšanje te je na sadašnju razinu skliznuo sa 6,3 posto, koliko je iznosio 2010. godine. Najteže u Uniji medicinsku pomoć dobivaju Estonci te ih više od 15 posto procjenjuje da nisu primili potrebnu njegu, a gotovo jednako loša situacija je u Grčkoj (13,1 posto). Na drugom kraju ljestvice nalaze se Austrija i Nizozemska, u kojima se samo 0,2 posto stanovnika može požaliti na izostanak zdravstvene pomoći.

Sukus podataka koje je objavio Eurostat taj je da živimo kraće od prosjeka EU-a, lošijeg smo zdravlja, često odlazimo liječniku, na poslu i u prometu pogibamo češće nego većina stanovništva u Uniji, ali barem imamo mir i tišinu. Da čovjek vrisne. - prenosi tportal

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 17:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a85a5832af47fa3118b4593/80
Foto: HRT

Torcida i Tornado za Lauru: I navijači se uključili u akciju prikupljanja novca

Priča o maturantici Lauri koja s obitelji živi u neljudskim uvjetima potaknula je mnoge da pomognu
U akciju prikupljanja novca za Lauru i njenu obitelji uključili uključili su se i navijači. 

Torcida je prikupljala novac na središnjem zadarskom trgu, a Tornado na utakmicama košarkaškog kupa Krešimira Ćosića koji se održava u dvorani Višnjik. 

Akcije se nastavljaju sve do jeseni, dok se obitelj Dragaš, prema danom obećanju, ne useli u novu kuću. - piše HRT 

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 15:55:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .