Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5877f1961eea8f9aec8b4598/80
Foto: Pixabay

Analiza potvrdila: Više od polovine 'istih' proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj nije iste cijene i kvalitete

Analiza kvalitete 26 istih proizvoda koji se nalaze na hrvatskom i njemačkom tržištu pokazala je kako je više od polovice proizvoda na hrvatskom tržištu lošije kvalitete, ali i značajno skuplje nego na njemačkim tržištu, izjavila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

Istraživanje, koje je provedeno u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu u nekoliko hrvatskih akreditiranih laboratorija, pokazalo je da samo kod četiri od 26 ispitanih proizvoda (15 posto) nije bilo razlike ni u kvaliteti niti cijeni.

Kod 54 posto proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60 posto proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

U istoj tvornici dva proizvodna lanca

Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Neki od njih proizvedeni su u istoj tvornici, što pokazuje da u njima postoje dva proizvodna lanca, rekla je Borzan.

Tako su Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu, napravljene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso, dok je njemački proizvod napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa.

Uz to, proizvod s hrvatskog tržišta sadrži aditiv polifosfat, a senzorskim analizama ustanovljene su i razlike u boji, okusu i teksturi budući da je proizvod u Njemačkoj svjetliji, masniji i mekaniji. Cijena hrenovki je 37 posto niža u Hrvatskoj.

Kod Hippove dječje hrane - bio riža i mrkva s puretinom, utvrđeno je da na hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Kašica na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje repičinog ulja, koja je izvor omega 3 masnih kiselina, važnih za razvoj djece.

Unatoč svim razlikama proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla, a u Hrvatskoj je 54 posto skuplji nego u Njemačkoj.

Nutella u Hrvatskoj sadrži sirutku

Značajna razlika utvrđena je i kod Nutelle, gdje proizvod u Hrvatskoj sadrži sirutku kao jeftiniju sirovinu i manji postotak obranog mlijeka, dok u Njemačkoj ima samo obrano mlijeko.

Razlike su i u mazivosti, lošijoj u hrvatskom proizvodu, koji je svjetliji i umjesto arome lješnjaka ima aromu na kakao. U Hrvatskoj je proizvod skuplji za 28 posto.

Kod voćnog jogurta od jagode Activia utvrđeno je da u Hrvatskoj ima više šećera i manji udio jagoda.

Značajna razlika postoji i kod deterdženta za rublje Ariel. Njemački proizvod za razliku od hrvatskog ima oznaku "compact" i znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40 stupnjeva Celzijusa), dok pri 60 stupnjeva Celzijusa razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 posto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Ispitivanje je pokazalo da su male razlike kod piva Heineken i Coca Cole, unatoč različitim proizvođačima na hrvatskom i njemačkom tržištu, a razlikuju se u okusu, što se pripisuje razlikama u preferencijama potrošača.

Četiri proizvoda su se istaknula kao pozitivna, što znači da su iste kvalitete i iste cijene - Happy Day 100-postotni sok od naranče, Red Bull, Barilla špageti i Lenor omekšivač. Tu su i neki drugi proizvodi iste kvalitete, ali puno skuplji u Hrvatskoj, poput slanog čipsa Pringls original, koji je 110 posto skuplji u odnosu na Njemačku, zubne paste Colgate, koja je 79 posto skuplja ili Rio Mare tunjevine u maslinovom ulju, čija je cijena 46 posto viša nego u Njemačkoj.

Bomboni kod nas bolji nego u Njemačkoj

Pronađen je i jedan proizvod koji je bolji kod nas nego na njemačkom tržištu - naime, bomboni Haribo Happy Cola u Njemačkoj imaju više šećera od deklarirane vrijednosti, no zato su koda nas 39 posto skuplji.

"Hrvatski građani su u nepovoljnom položaju, kao i većina građana novijih zemalja članica EU, a to su uglavnom zemlje istočne Europe. Očito je da problem postoji svuda i da se nacionalne vlade ne mogu s time kvalitetno nositi. Zato je važno da tu temu stavimo na europsku razinu", kazala je Borzan, dodavši kako se, unatoč ugovorima EU-a koji to jamče, svi europski građani ne tretiraju jednako.

"Kad imamo takvu vrstu neravnopravnosti onda je trebamo ispraviti. Žalosna sam kada netko tu temu banalizira kao da je nama bitno ima li neki namaz više lješnjaka ili manje. Ne radi se o tome, već o političkom pitanju ravnopravnosti svih građana, koja u ovom trenutku ne postoji. Zato moramo mijenjati zakone kako bismo to ispravili", poručila je.

Cilj je, kaže, promjena zakona kako bi se to okarakteriziralo kao nepoštena trgovačka praksa i kako bismo izjednačili građane na jedinstvenom europskom tržištu, umjesto da imamo građane prvog i drugog reda.

Pepsi Cola promijenila poslovnu politiku

Dodaje kako su neke kompanije, poput Pepsi Cole, kada su vidjele rezultate istraživanja, koja su provedena i u Češkoj, Slovačkoj i Madžarskoj, promijenile poslovnu politiku i plasirale identičan proizvod u cijeloj EU jer su shvatili da im tako negativna kampanja ne treba.

"Voljela bih da i druge kompanije idu za tim primjerom, a oni koji ne budu htjeli - mijenjat ćemo zakone pa ćemo ih natjerati", rekla je Borzan.  

Dodala je kako taj problem na hrvatskom tržištu postoji desetljećima pa nije za očekivati da će se riješiti preko noći, ali smatra kako je uspjeh i to što je ta tema kao problem nametnuta u Europskom parlamentu i Vijeću, gdje je zakazana rasprava 27. rujna na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

Facebook komentari

hr Fri Sep 01 2017 16:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .