Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57303424fe96fff5118b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Saborski Odbor za financije prihvatio paket poreznih zakona

Za ukidanje porezne olakšice za kupnju prve nekretnine, Marić je kazao da će se u okviru drugih mjera Vlade olakšati mladima dolazak do prve nekretnine

 Saborski Odbor za financije i državni proračun prihvatio je, uz jedan SDP-ov suzdržan glas, paket izmjena poreznih zakona, a najžustrija rasprava vodila se oko PDV-a za ugostitelje, jednokratnog otpisa loših plasmana banaka i poreznog USKOK-a.

Most na Odboru za reformu poreznih zakona 

Iako su se iz redova Mostovih zastupnika ovih dana mogle čuti kritike na račun poreznog USKOK-a, njihova zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić ipak je dala svoju podršku poreznom paketu.

Ministar financija Zdravko Marić izložio je sve glavne aspekte reforme pri čemu nije odbacio ni mogućnost smanjenja opće stope PDV-a, iako to za sada ne ide.

Odbacio je kritike da porezna reforma ide u korist onima s najvećim plaćama s obzirom na korekcije osobnih odbitaka za uzdržavane članove obitelji, posebice djecu.

- Zato se ne može zaključiti da najbolje prolaze samci, već upravo suprotno, najbolje prolaze obitelji sa djecom i uzdržavanim članovima koji bilježe najveće smanjenje poreznog tereta - kazao je.

Marić: Efekt promjena poreza na dohodak kompenzirat će se 

Naglasio je i da će se efekt promjena poreza na dohodak kompenzirati jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave kojima je taj porez izvoran te je najavio skore izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave.

- Za 2017. lokalne jedinice moći će bazirati svoje proračune na prihodima na porezima na dohodak iz 2016., a država će dio sredstava kompenzirati izravno kao prijelazno rješenje - rekao je.

Na kritike prijedloga da porezni USKOK bude u okviru Porezne uprave, a ne pri Ministarstvu financija, Marić je poručio da je to predloženo s ciljem da Porezna uprava servis građanima i poduzetnicima.

- Predviđeno je da to bude neposredna ustrojstvena jedinica, čija će čelna osoba biti pomoćnik ravnatelja Porezne uprave. Osiguravamo, zapravo, profesionalizaciju tog odjela te mičemo od političkog utjecaja jer će se čelna osoba birati na javnom natječaju - kazao je. Dodao je i da porezni USKOK nije jedini dio Ministarstva financija koji se bavi poreznim prijevarama te da dio odrađuju i financijski inspektorat te Ured za sprečavanje pranja novca.

Osvrnuo se također na otpis loših kredita bankama. "Kao jednokratna mjera u 2017. kreditnim institucijama dajemo mogućnost otpisa loših kredita kao porezni priznati rashod", kazao je Marić. Dodao je da taj otpis može biti primijenjen samo ukoliko se radi o konačnom otpisu i da će ići u korist, ne samo kreditnih institucija, već i dužnika, odnosno hrvatskih građana i poduzetnika.

Branka Grčića (SDP) zanimalo je nije li ta odredba ustupak bankama za rješavanje problema kredita u švicarskim francima. "Bio bih miran kad bih čuo da će tim ustupkom biti riješen problem švicarskog franka, da banke nakon toga neće dizati tužbe za naknadu štete kod međunarodnih institucija", dodao je.

Marić je odgovorio da je teško reći koliko će biti ukupni fiskalni efekt te odredbe, odnosno koliko će to rješenje biti prihvatljivo bankama. "Želimo bankama dati poticaj da krenu u otpis i smanjivanje tereta prema dužnicima, podvući crtu i napraviti iskorak", kazao je te dodao da je ta mjera jasna poruka bankama, ali i dodao kako ne zna što će one u konačnici procijeniti, je li to dovoljno kako bi odustale od tužbi za švicarski franak.

- Za državu je najprihvatljivije rješenje da se eliminiraju nepotrebni troškovi sudskih procesa s dosta neizvjesnim ishodom. Vidjet ćemo reakciju banaka i u konačnici njihov konačni da ili ne tužiti Hrvatsku", rekao je Jarić.

Grčić: Reforma ide u korist onima s najvišim plaćama

Grčić je također kazao kako smatra da reforma ide u korist onima s najvišim plaćama, a da umirovljenici i oni s niskim plaćama neće dobiti ništa. "Oko 750 tisuća građana neće dobiti povećanje plaća, za oko 800 tisuća povećanje će biti minimalno, dok će onih dva posto s najvećim plaćama dobiti najveći rast", rekao je naglasivši da se neće promijeniti ni mirovine, a da  će se jaz između mirovina i plaća još više produbiti.

Marić je na to odgovorio da će poreznim promjenama od 2,75 milijuna ljudi koji plaćaju porez, njih 1,5 biti izuzeto od poreznih škara, a da će se za njih 387 tisuća porezno opterećenje smanjiti za 95 posto.

- Problem mirovina  i njihov odnos prema plaćama i broju zaposlenih leži u gospodarskom rastu i opravku - ustvrdio je.

Bivšeg ministra turizma Antona Klimana (HDZ) zanimalo je pak kako se misli amortizirati povećanje PDV-a na ugostiteljstvo na 25 posto te hoće li dio biti riješen i kroz smanjenje parafiskalnih nameta, na što je ministar financija odgovorio da poreznu refomu treba gledati kao cjelinu, a ne kroz samo jedan segment te da postoje i druge izmjene u poreznim zakonima koje će pozitivno utjecati na ugostitelje.

Ministar financija odustajanje od porezne olakšice za reinvestiranu dobit obrazložio je time što je manje od dva posta poduzetnika u dvije godine koristilo tu olakšicu, a u 2015 samo njih 0,8 posto.

Marić: Olakšat ćemo mladima kupnju prve nekretnine

Za ukidanje porezne olakšice za kupnju prve nekretnine kazao je da će se u okviru drugih mjera Vlade olakšati mladima dolazak do prve nekretnine.
Promjene kod poreza na motorna vozila kazao je da se išlo na korekciju ekološkog oporezivanja, što znači veća izdavanja za vozila koja više ispuštaju ugljični dioksid.

SDP-ov Grčić prigovorio je da je riječ o opsežnim izmjenama te predložio da se svaki zakon tretira zasebno, no taj je prijedlog odbačen uz obrazloženje da je objedinjena rasprava zbog kratkoće rokova i efikasnije pripreme državnog proračuna za 2017. 

 

hr Mon Nov 14 2016 17:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9d0a0d2af47fd2228b45d2/80

Broj blokiranih građana nešto je smanjen, ali raste iznos koji duguju

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto

Poslovni subjekti duguju pak 12,8 milijardi kuna, a blokirano ih je nešto manje od 24 tisuće.

Krajem ožujka ove godine bili su blokirani računi 325 tisuća građana, koji ukupno duguju 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, s dugovanjima u iznosu od 12,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. - piše Dnevnik

U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 4.789 poslovnih subjekata (16,6 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 4,55 milijardi kuna (26,2 %).

Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Ukupni dug građana (43,4 milijarde kuna) za 0,6 % je veći u odnosu na prethodni mjesec. Najveći dio duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 %), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21,0 milijardu kuna ili 48,5 %.

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 %), iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 %), objavila je Fina. - prenosi Dnevnik

hr Wed Apr 25 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Danas iznadprosječno toplo, u četvrtak promjena vremena

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije
Nastavlja se iznadprosječno toplo razdoblje, pri čemu u srijedu ponovno diljem Hrvatske stabilnije i sunčanije, a od četvrtka su na kopnu ponovno mogući pljuskovi.

Podjednako iznadprosječno toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, te također pretežno sunčano, ujutro uz rijeke uz mogućnost mjestimice kratkotrajne magle. Zapuhat će ponedgje umjeren jugozapadni vjetar, na sjeverozapadu moguće i jači. - piše HRT

U gorju i na sjevernom Jadranu će sunčano vrijeme ponegdje pratiti slab do umjeren dnevni razvoj oblaka, a ujutro moguće i magla po kotlinama, ponajprije Like. Vjetar  slab do umjeren jugozapadni, na sjevernom Jadranu i jugo, uz većinom malo valovito more. Temperatura zraka ujutro od 7 do 10 °C, uz more 11 do 14 °C, a poslijepodne 23 do 26 °C, u gorju 20 do 23 °C.

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije, gdje će također biti sunčano. U Dalmatinskoj zagori, ponajprije iza Biokova, poslijepodne se očekuje dnevni razvoj oblaka uz mogućnost lokalnog pljuska i grmljavine. Najniža jutarnja temperatura u unutrašnjosti od 9 do 12 °C, uz more 13 do 16 °C, a najviša od 22 do 26 °C.

Pretežno sunčano bit će i na jugu Hrvatske, gdje su u noći i ujutro mjestimice mogući niski oblaci i magla. Vjetar slab, more mirno, a najviša dnevna temperatura između 22 i 25 °C.

Od četvrtak opet nestabilnije, ali i dalje toplo

U četvrtak na kopnu porast naoblake, te uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša, pa i u obliku pljuskova, uz mogućnost grmljavine. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar pa će se temperatura malo sniziti. U petak još malo svježije, a i oblačnije, no uglavnom suho. U subotu djelomice sunčano i danju toplije, uz mogućnost ponekog poslijepodnevnog pljuska.

Na Jadranu se i idućih dana nastavlja većinom sunčano i toplo vrijeme, a uz slab vjetar na južnom Jadranu do petka postoji mogućnost pojave niskih oblaka i magle. Na sjevernom i srednjem Jadranu slabo i umjereno jugo i jugozapadnjak u petak će okrenuti na buru, podno Velebitra ujutro i jaku. U subotu povremeno umjerena naoblaka, a zapuhat će umjereno jugo. 
hr Wed Apr 25 2018 08:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae01c132af47fa0968b456d/80
Foto: Pixabay

Diplome iz BIH i Srbije više neće vrijediti u Hrvatskoj

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske...
Diplome stečene u BiH i Srbiji u Hrvatskoj se više neće priznavati, osim ako nije riječ o visokoškolskim programima koji su prošli relevantno međunarodno vrednovanje. Tumačenje je to koje je dala Agencija za znanost i visoko obrazovanje Glasu Slavonije nakon što im je Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, otkrio kako “postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj”. - piše Večernji list

Kriteriji za priznavanje

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske koji, što zbog blizine fakulteta u pograničnim područjima, što zbog nižih troškova, studiraju u dvjema susjednim zemljama, no iz Agencije objašnjavaju kako je za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno ispuniti određene kriterije. Za visokoškolske programe ključna je vjerodostojnost nadležnih akreditacijskog tijela, koja moraju proći relevantno međunarodno vrednovanje. Takvo vrednovanje usklađeno je sa smjernicama Lisabonske konvencije i jamstvo je da akreditirana visoka učilišta doista ispunjavaju standarde kvalitete i da njihove diplome jamče osposobljenost za tržište rada, no ni jedna nadležna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Srbiji nije ga prošla. 

Ipak, to ne znači da Hrvatska ubuduće neće priznavati ni jednu visokoškolsku kvalifikaciju iz te dvije zemlje. Tako Sveučilište u Mostaru, koje je sa svojim dislociranim studijima, primjerice onim u Orašju, vrlo zanimljivo studentima iz pograničnih područja, neće imati problema s priznavanjem kvalifikacija. Kako bi potvrdilo kvalitetu svojih studijskih programa, to je sveučilište prošlo međunarodnu reakreditaciju, koju je provela hrvatska Agencija, koja ima međunarodnu akreditaciju.

 U Agenciji je pokušano provjeriti postoje li i druga učilišta u BiH i Srbiji koja ispunjavaju taj kriterij i koliki broj studenata obuhvaćaju studijski programi čije se diplome u Hrvatskoj neće moći nostrificirati, no do zaključenja ovog izdanja odgovor nismo dobili. Cijeli problem jučer su kratko komentirali ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i koordinator Ekspertne radne skupine za reformu obrazovanja Radovan Fuchs, a iz njihovih se izjava da iščitati tek kako je riječ o propisima te kako se sustav mora urediti.

Divjak: Uređujemo sustav

 – Ne znam detalje u vezi s tim. Važno je razumjeti da uređujemo sustav, priznajemo i nostrificiramo diplome iz sustava koji su uređeni. Tako, gdje to nema, zna biti problematična situacija – kazala je ministrica Divjak. Fuchs je pak problem “locirao” u zanimanjima koja su regulirana posebnim direktivama EU, posebno onima u području zdravstva. - piše Večernji list
hr Wed Apr 25 2018 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .