Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582ae9961eea8fc0bd8b45db/80
Foto: Screenshot YouTube

Ministrica Dalić: Vlada namjerava iskoristiti šansu pozitivnih ekonomskih kretanja

Naglasila je kako Vlada namjerava iskoristiti šansu koju pružaju pozitivna ekonomska kretanja u Hrvatskoj, pa je zato na početku mandata krenula s poreznim rasterećenjima

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić u ponedjeljak je u Varaždinu razgovarala s gospodarstvenicima na okruglom stolu, s kojega je poručila kako Vlada želi iskoristiti šansu koju pružaju pozitivna ekonomska kretanja, te poboljšati poslovnu investicijsku klimu.

 "Novosti za poboljšanje poslovne investicijske klime jesu ono što poduzetnici očekuju. Jasno je da će dio njihovih primjedbi biti moguće ugraditi u mjere Vladine politike, ali neke nije moguće, zbog Europske unije ili drugih ekonomskih razloga. Vlada želi pokazati da će se jednom po jednom mjerom rješavati dio problema gospodarstva“, rekla je Dalić na okruglom stolu "Unaprijedimo poslovno okruženje - prijedlozi hrvatskoga gospodarstva za unaprjeđenje poslovnog okruženja", koji su u Varaždinu organizirali Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

 Naglasila je kako Vlada namjerava iskoristiti šansu koju pružaju pozitivna ekonomska kretanja u Hrvatskoj, pa je zato na početku mandata krenula s poreznim rasterećenjima.

Dalić: Uslijedit će snižavanja troškova poslovanja

 Najavila je kako će uslijediti snižavanja troškova poslovanja te istaknula kao pozitivan primjer odluku Hrvatske gospodarske komore da se u prvoj godini postojanja tvrtke ne plaća članarina.

 Poduzetnici koji su sudjelovali na okruglom stolu probleme ponajprije vide u poreznim obavezama, pravnoj nesigurnosti, ostalim neporeznim davanjima, javnoj upravi koja ih ne prati, kao i u neujednačenom pravosuđu.

 Istaknut je problem na varaždinskom području - 12.000 zaposlenih u radno intenzivnoj industriji u Varaždinskoj županiji, koji ostvaruju 6,5 milijardi kuna izvoza, ali s prosječnom plaćom od tek 3.500 kuna. Ministrica je rekla da Vlada sasvim sigurno ne želi da se ugasi bilo koja industrija, pa sve mjere od smanjivanja poreznih opterećenja do snižavanja troškova poslovanja imaju za cilj pomoći i drvnoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji.

Burilović: Profesionalizirati administraciju, reformirati pravosuđe, obrazovanje prilagoditi tržištu

 Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da je Varaždinska županija jedna od razvijenijih sa 7 posto ukupnog izvoza Hrvatske, ali da ima problema koji muče poduzetnike ovdje kao i u drugim dijelovima Hrvatske.

 "Vlada je ozbiljno krenula u rješavanje birokratskih prepreka. Napravila je reformu poreznog sustava. To nije jedino što može pomoći, ali je dobra pretpostavka za dalje", rekao je Burilović i dodao da treba profesionalizirati državnu administraciju, reformirati pravosuđe, obrazovanje prilagoditi potrebama tržišta te podići konkurentnost.

 "Komora je s Vladom krenula u projekt dualnog obrazovanja, da nam mladi odmah imaju praksu jer nam ne može biti cilj da stvaramo kadrove za Zavod za zapošljavanje, ili još gore, inozemstvo. Moramo podići i konkurentnost, a tu je važna uloga HBOR-a, koji treba postati razvojna agencija, a ne biti poslovna banka“, zaključio je Burilović.



Facebook komentari

hr Mon Dec 19 2016 21:45:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58add0f0b47398626e8b45d1/80
Foto: HRT

Predsjednik Vlade Plenković s potpredsjednikom EIB-a Scannapiecom

Premijer Andrej Plenković sastao se u Banskim dvorima s potpredsjednikom Europske investicijske banke Dariom Scannapiecom. Razgovarali su o potpori te banke u ostvarivanju ključnih projekata - izgradnje Pelješkog mosta, LNG terminala i novog traka autoceste Macelj-Krapina
Premijer Andrej Plenković sastao se u srijedu u Banskim dvorima s potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB) Dariom Scannapiecom, a razgovarali su o doprinosu EIB-a novom investicijskom ciklusu u Republici Hrvatskoj te o potpori Vladi u ostvarivanju ključnih projekata, izvijestili su iz Vlade.

Kako se navodi u priopćenju iz Vlade, premijer Plenković pozdravio je dosadašnju suradnju s EIB-om, poglavito u realizaciji ciljeva pokretanja gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva, kreiranja radnih mjesta i pokretanja investicija, posebice u sektorima izgradnje infrastrukture, energetike i turizma. Uspješna suradnja očituje se i ukupnim portfeljem koji iznosi pet milijardi eura.

Potpredsjednik Scannapieco naglasio je kako je 2016. bila rekordna po povlačenju sredstava. Želja je EIB-a da i dalje sudjeluje u svim razvojnim inicijativama u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju sa sastanka, kojemu su bili nazočni i ministar financija Zdravko Marić te voditelj Ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev.

Kako se nadalje ističe, Scannapieco je predstavio i EIB-ovu Inicijativu za izgradnju ekonomske otpornosti (Economic Resilience Initiative) u zemljama pogođenim izbjegličkom krizom.

Europska investicijska banka je financijska institucija Europske unije, sa sjedištem u Luxembourgu, osnovana 1958. godine Rimskim ugovorom. Glavna uloga EIB-a je osiguranje sredstava za kapitalne investicije namijenjene razvoju regija, infrastrukture, poboljšanju konkurentnosti europske industrije, zaštiti okoliša, obnovljivim izvorima energije i slično. Od 1. srpnja 2015. godine djeluje Ured EIB-a u Zagrebu.



Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 19:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević primio predstavnike Islamske zajednice

Ministar Krstičević rekao je kako je višegodišnja suradnja Oružanih snaga s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj prešla granice uobičajene suradnje i prerasla u partnerski i prijateljski odnos, navodi se u priopćenju ministarstva
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević primio je u srijedu predstavnike Islamske zajednice s muftijom Azizom ef. Hasanovićem na čelu, koji je tom prigodom istaknuo da izvrsna suradnja s MORH-om i Oružanim snagama RH može biti primjer drugim zemljama.

Ministar Krstičević rekao je kako je višegodišnja suradnja Oružanih snaga s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj prešla granice uobičajene suradnje i prerasla u partnerski i prijateljski odnos, navodi se u priopćenju ministarstva.

"Svakodnevno dobivamo pohvale o našim vojnicima angažiranim u mirovnim misijama od naših partnera iz NATO-saveza. Tijekom boravka u Afganistanu i osobno sam se uvjerio kako hrvatski vojnici uz svoju profesionalnu dimenziju pokazuju i jednu dozu ljudskosti i razumijevanja za domicilno stanovništvo u Afganistanu. Uz prezentiranje temelja islama, naši vojnici se u džamiji mogu iz prve ruke susresti s izvornim islamom, što je najbolji način da se razbiju neki strahovi ili eventualne predrasude o islamu i islamskoj kulturi", rekao je ministar Krstičević.

Muftija Hasanović istaknuo je kako izvrsna suradnja s MORH-om i Oružanim snagama RH može biti primjer drugim zemljama. "Drago nam je ako smo takvoj pozitivnoj slici o hrvatskom vojniku pridonijeli svojim savjetima", rekao je muftija Aziz ef. Hasanović.

Predavanje o islamskoj kulturi i vjerskim običajima dio je obuke pripadnika Oružanih snaga RH koji idu u operacije potpore miru. Zahvaljujući tom konceptu, prepoznati su u misiji kao kulturološki i vjerski obzirni i tolerantni te svjesni specifičnog okruženja u kojem ispunjavaju svoje zadaće, navodi se u priopćenju.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 19:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5842b86c1eea8f07158b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Vrdoljak o izvješću EK: Hrvatska stoji zbog "Titanik Vlade"

Vrdoljak ističe kako Europska komisija u svom izvješću jasno ukazuje da strukturnih reformi nema otkad su na vlasti HDZ i Most
Predsjednik HNS-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Vrdoljak u srijedu je ocijenio kako Hrvatska stoji zbog neznanja Titanik Vlade, a to je, kaže, u svom izvješću potvrdila i Europska komisija.

- Iako smo ostavili zemlju u snažnom gospodarskom rastu, spremne strategije i projekte, čak je i Europska komisija uvidjela kako nedostaje znanja za donošenje političkih odluka koje bi uvele bolje upravljanje javnim financijama, modernizaciju javne uprave i lakše poslovanje za poduzetnike - naveo je Vrdoljak u priopćenju.

Vrdoljak također ističe kako Europska komisija u svom izvješću jasno ukazuje da strukturnih reformi nema otkad su na vlasti HDZ i Most te da, kako dodaje, Hrvatska zbog bazičnog neznanja i besciljnog lutanja 'Titanik Vlade' stoji na mjestu.

Plastični primjeri nerada 'Titanik Vlade' mogu se, kaže predsjednik HNS-a, vidjeti u zaustavljaju prijeko potrebne kurikularne reforme, zaustavljanju strategije razvoja obrazovanja, neznanja u rješavanju krizne situacije oko cijena struje i plina te potpunog kaosa i razdora unutar vladajuće koalicije oko vraćanja Ine u hrvatske ruke.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 18:28:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/549e9c921799423264f22346/80
Foto: Srđan Vrančić / CROPIX

Amnesty International: U Hrvatskoj bujaju nacionalistička retorika i govor mržnje

"Razdoblje političke nestabilnosti potkraj prošle godine i početkom nove bilo je praćeno jačanjem nacionalističke retorike i govora mržnje usmjerenog protiv specifičnih skupina, posebno Srba, izbjeglica i migranata", navodi se u izvješću
Hrvatska i dalje ima problema s diskriminacijom nacionalnih manjina i poštivanjem slobode medija, a izraženija nacionalistička retorika i govor mržnje u vrijeme izbora pridonijeli su jačanju netolerancije i nesigurnosti u zemlji, ocjenjuje Amnesty International u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu za 2016./2017.

AI podsjeća da je Hrvatska u siječnju dobila novu vladu desnog centra predvođenu premijerom Andrejem Plenkovićem nakon što je u lipnju prošle godine pala vlada Tihomira Oreškovića.

"Razdoblje političke nestabilnosti potkraj prošle godine i početkom nove bilo je praćeno jačanjem nacionalističke retorike i govora mržnje usmjerenog protiv specifičnih skupina, posebno Srba, izbjeglica i migranata", navodi se u izvješću.

Organizacije civilnog društva zabilježile su porast broja slučajeva u kojima su mediji i javni dužnosnici "oživljavali fašističku ideologiju" iz prošlosti promičući korištenje provokativne ikonografije i općenito potičući na mržnju protiv manjina.

I dok su slučajevi poticanja na diskriminaciju i čak nasilje nad manjinama bili rijetko predmet istrage, sudovi su redovito procesuirali slučajeve kleveta i uvreda, koje su u kaznenom zakonu klasificirane kao ozbiljna kaznena djela. Novinari su bili ranjivi na progon u takvim slučajevima, navodi se u izvješću.

"Nastavile su se i kontinuirane prijetnje slobodi medija i napadi na novinare", upozorava AI.

AI podsjeća da je vlada u ožujku naglo raskinula ugovore gotovo 70 urednika i novinara HRT-a, što je protumačeno kao pokušaj utjecaja na uredničku politiku. Istodobno, vlasti su odlučile ukinuti državne subvencije manjim neprofitnim medijima i neovisnim kulturnim inicijativama, dodatno ugrozivši medijski pluralizam. Hrvatska je pala s 54. na 63. mjesto na indeksu medijskih sloboda u svijetu.

AI također podsjeća da je Haaški sud (ICTY) izrazio zabrinutost zbog ritma i učinkovitosti progona na nacionalnim sudovima zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata 1992.-1995.

Zakon koji regulira status civilnih žrtava rata usvojen 2015. omogućio im je lakši pristup reparacijama i ključnim uslugama, ali i dalje postoje izazovi kad je riječ o pristupu svih žrtava pravosuđu, posebno nacionalnih manjina.

"Drugu godinu zaredom, nema napretka u utvrđivanju sudbine 1600 nestalih tijekom rata", ističe AI.

Diskriminacija nacionalnih manjina i Roma u Hrvatskoj je i dalje raširena, upozorava AI. Zakonski okvir za prevenciju diskriminacije pruža odgovarajuću zakonsku zaštitu, ali se premalo primjenjuje u praksi.

UNHCR-a je registrirao da se do kraja 2016. u zemlju vratilo oko 133.000, preko polovice, Srba koji su pobjegli tijekom rata, ali i izrazio zabrinutost zbog problema na koje su naišli prilikom povrata svoje imovine. Broj pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u javnoj službi manji je od nacionalnih ciljeva. Srbi su suočeni sa značajnim preprekama u zapošljavanju u javnom i privatnom sektoru, a pravo korištenja jezika i pisma manjina i dalje se politizira i u nekim gradovima ne provodi, navodi se u izvješću.

Unatoč nastojanjima vlasti da poboljšaju integraciju Roma, oni su i dalje suočeni sa značajnim preprekama kad je riječ o pristupu obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, smještaju i zapošljavanju. UNHCR je registrirao 2800 Roma bez stalne ili privremene dozvole boravka. Romi su nailazili na poteškoće prilikom dobivanja osobnih dokumenata što im je ograničilo pristup javnim uslugama.

AI je zadovoljan prihvatom izbjeglica i migranata u Hrvatskoj, navodeći da su UNHCR i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava uvjete u prihvatilištima ocijenili "odgovarajućima".

Upozorava, međutim, da zemlja nema dosljednu dugoročnu politiku njihove integracije u društvo.

Hrvatska je i dalje tranzitna zemlja i tek ograničen broj ljudi zatražio je azil i ostao u zemlji dulje vrijeme. Prošle godine primila je 50 izbjeglica, uključujući 30 Sirijaca iz Turske, u sklopu europske sheme preseljenja izbjeglica iz trećih zemalja, te 10 tražitelja azila iz Grčke i Italije u sklopu sheme premještanja. Do kraja 2017. Hrvatska treba primiti 1600 izbjeglica i tražitelja azila u sklopu tih shema.

U izvješću se napominje da su organizacije za zaštitu ljudskih prava upozorile na manjkavosti u zakonskim propisima o azilu i imigraciji i kritizirale prijedlog zakona o strancima, koji je vlada usvojila u svibnju. Prijedlog zakona uključuje odredbe o kriminalizaciji socijalne i humanitarne pomoći ilegalnim migrantima i zadržava mjere koje nalažu da migranti koji će biti deportirani moraju platiti trošak smještaja i odlaska iz zemlje.


Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 17:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .