Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7384df9e313310008b45f7/80
Foto: ladylike

Koliko znamo o doniranju organa? Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u svijetu u darivanju organa

Svatko može zatražiti donorsku karticu na službenim stranicama Hrvatske donorske mreže. Kartica služi kao sredstvo kojim se iskazujete stav i želja da se nakon smrti doniraju organi.

Darivanje organa znak je altruizma, plemenitosti i dobre volje kojom osoba pristaje da nakon smrti daruje bilo koji dio tijela kako bi pomogla teškim bolesnicima. 

U Hrvatskoj je slika glede doniranja izuzetno pozitivna, a to govore i podaci koji pokazuju da je Hrvatska jedna od vodećih zemalja prema broju darivanja i transplantiranja organa u svijetu. 

Prva udruga koje se u Hrvatskoj počela sustavno baviti doniranjem organa i transplantacijom je  “Hrvatska donorska mreža”.  To je organizacija koja se bavi promicanjem postmortalnog darivanja organa radi presađivanja, edukacijom zdravstvenih profesionalaca i bolničkog osoblja na području eksplantacije, poznavanja dijagnostike moždane smrti, tretmana donora organa, edukacijom transplantacijskih koordinatora, organizacijom prikupljanja organa i promidžbom transplantacijske medicine uopće.

Osnovana je 1998. godine, iako je njezin rad praktički započet još 1996. godine kad se počela izdavati donorska kartica.. 

Odlučili smo popričati s predsjednikom “Hrvatske donorske mreže”, Nikolom Žgrablićem, koji nam je otkrio koliko je presađivanja bilo u Hrvatskoj, zašto je važno donirati i kako se može doći do donorske kartice. 

Koliko je u 2017. godini bili presađivanja?

Hrvatska je prošle godine imala 132 donora, odnosno više od 33 donora na milijun stanovnika , kako se to obično izražava. Prošle godine je transplantirano 147 bubrega, 112 jetri, 33 srca i 4 gušterače.

 Kako Hrvatska stoji u usporedbi s europskim zemljama  kada je u pitanju transplantiranje?

Inače, zadnjih desetak godina Hrvatska ima više od 30 donora, što je dvostruko više od prosjeka Eurotransplanta, to nas čini uz Španjolsku najuspješnijom zemljom svijeta, a 2015. imali smo 40,2 donora na milijun stanovnika što je bio najveći broj donora koji je jedna zemlja ikad ostvarila. Imali smo najveći broj transplantacija bubrega i jetri na milijun stanovnika, a drugi smo po broju transplantiranih srca u svijetu.

 Kako se može dobiti donorska kartica?

Donorsku karticu možete dobiti na stranicama Hrvatske donorske mreže www.hdm.hr, pošaljite nam vašu adresu i karticu ćete dobiti za par dana. Važno je naglasiti da donorska kartica nema nikakvu zakonsku snagu i ne postoji registar ljudi koji imaju karticu. Ona služi kao sredstvo kojim iskazujete svoj stav i želju da nakon smrti donirate organe.

 Što je cilj Hrvatske donorske mreže?

HDM je osnovana s ciljem da osvijesti javnost o problemu nedostatka organa za transplantaciju i da stvori pozitivan stav u društvu spram doniranja organa. Mislim da smo u tome i uspjeli, jer sredinom 90-ih kada smo počeli ovaj projekt gotovo 50% obitelji nije htjelo donirati organe svojih bližnjih. Danas je taj postotak svega 10-15% na razini Hrvatske, što je izniman uspjeh na svjetskoj razini. Druga važna aktivnost je edukacija transplantacijskih koordinatora, ključnih ljudi transplantacijskog procesa. HDM je do sada organizirala nekoliko tečajeva na kojima je educirano gotovo 200 stručnjaka za ovaj posao.

Mislite li da su ljudi dovoljno educirani i informirani o doniranju? Je li potrebno to podići na još neku veću razinu?

Danas su ljudi zaista svjesni i informirani i danas se nerijetko događa da obitelji same ponudu doniranje organa kada shvate da više nema pomoći. Mislim da se i na ovom primjeru pokazalo da su Hrvati dobri ljudi koji su spremni pomoći kada zatreba. Transplantacija i doniranje organa moraju stalno biti prisutni u društvu i zaista je važno o tome govoriti, kako bi ljudi bili svjesni ovog problema.

 Zašto je važno donirati? 

Doniranjem organa spašavaju se životi. Nažalost, postoje mnogi pacijenti sa terminalnim zatajenjem organa kojima niti jedna druga terapija ne može pomoći. Pacijenti sa zatajenjem srca, jetre ili pluća bez transplantacije ne mogu preživjeti. Kod transplantacija bubrega ili gušterače postoje i druge metode liječenja, kao dijaliza, ali imaju određen rok trajanja, vrlo su zahtjevne i skupe, a na koncu transplantacija ostaje jedino moguće rješenje.

hr Fri Feb 02 2018 08:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5aa7e02f2af47f12328b45b2/80
Foto: Pixabay

Ako imate 18 godina, možete besplatno proputovati EU, doznajte kako

“Kad navršite 18 godina, to je veliki korak u odraslu dob. Želimo poduprijeti mlade Europljane u poduzimanju ovog koraka na način da im damo priliku da upoznaju nevjerojatna kulturna nasljeđa kontinenta, da upoznaju i uče od drugih ljudi te da shvate da je više toga što nas povezuje nego što nas dijeli“, rekao je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.

Nakon uspjeha prvog kruga inicijative DiscoverEU, Europska komisija 29. studenoga 2018. pokreće drugi krug prijava za besplatne putne karte.

Osamnaestogodišnjaci iz EU-a moći će se do 11. prosinca 2018. prijaviti za besplatne putne karte, koje će im omogućiti da putuju Europom u razdoblju od 15. travnja do 31. listopada 2019.

Na prvi krug inicijative ljetos prijavilo se tisuće 18-godišnjaka. Najviše iz Njemačke. Sudionici koji se nikad prije nisu susreli povezivali su se s drugim mladima preko društvenih medija, priključivali se skupinama da bi zajedno putovali ili nudili jedni drugima smještaj.

- Ovog je ljeta 15-ak tisuća 18-godišnjaka iz Europe dobilo priliku za putovanje EU-om. Tako su iz prve ruke mogli osjetiti što znači biti Europljanin. Dobili su priliku upoznati se s raznolikošću i kulturnim bogatstvom Europe te steći nova poznanstva diljem EU-a. Priče koje smo čuli od sudionika oduševile su nas i ponosan sam što ćemo sljedeće godine još mnogima moći priuštiti takvo iskustvo”, izjavio je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.

Tko se može prijaviti i kako?

Podnositelji prijave moraju 31. prosinca 2018. imati navršenih 18 godina i planirati putovanje u razdoblju od 15. travnja do 31. listopada 2019., koje može trajati najviše 30 dana.

Zainteresirani se trebaju prijaviti preko Europskog portala za mlade.

Ocjenjivački odbor razmotrit će prijave i odabrati sudionike.

Obavijest o odabiru podnositelji prijava primit će sredinom siječnja 2019.

Odabrani sudionici moći će putovati sami ili u skupini od najviše pet osoba. U pravilu se putuje željeznicom, no radi što šireg pristupa moći će se putovati i drugim prijevoznim sredstvima, npr. trajektom, autobusom ili, u iznimnim situacijama, zrakoplovom. Tako će se sudjelovanje omogućiti i mladima koji žive u udaljenim područjima ili na otocima.

Povjerenik Navracsics drugi je krug inicijative DiscoverEU najavio na sastanku s dionicima, predstavnicima sektora mladih, obrazovanja, prijevoza i turizma te mladima koji su ljetos sudjelovali u inicijativi. Taj je sastanak dio nastojanja da se inicijativa približi mladima i omogući im što ljepša iskustva.

Na raspravu o socijalnoj uključenosti u budućim krugovima inicijative DiscoverEU pozvane su i organizacije kao što je Europska mreža za borbu protiv siromaštva.

Koliko je mladih iz koje zemlje iskoristilo ovu priliku?

Zbog iznimno velikog interesa za sudjelovanje u inicijativi DiscoverEU i mogućnosti koje nudi mladima diljem EU-a Europska Komisija predložila je da se iz sljedećeg višegodišnjeg proračuna za razdoblje nakon 2020. inicijativi namijeni 700 milijuna eura u okviru budućeg programa Erasmus. Ako Europski parlament i Vijeće odobre prijedlog, u razdoblju od 2021. do 2027. priliku za putovanje dobit će još 1,5 milijuna osamnaestogodišnjaka.

Podsjetimo, inicijativa DiscoverEU pokrenuta je u lipnju, a za 2018. dodijeljeno joj je 12 milijuna eura. Priliku za putovanje Europom tako je dosad dobilo više od 15 000 mladih. Ova je godina Europska godina kulturne baštine pa su mladi putnici imali priliku sudjelovati i u mnogim događanjima koja su se održala tim povodom.

U prvom krugu, koji je trajao od 9. srpnja do 30. rujna 2018., na temelju fiksnih kvota po zemljama putne je karte dobilo petnaestak tisuća mladih. Odabrani sudionici mogli su sami ili u najviše peteročlanoj skupini otputovati u najmanje jednu državu članicu EU-a na najviše 30 dana, piše dnevnik.hr

Koliko se mladih prijavilo na natječaj iz pojedinih država članica, pa tako i Hrvatske, možete provjeriti na ovoj poveznici.

hr Thu Oct 18 2018 20:20:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8c7170e493846048b475d/80
Foto: ezadar.hr

Zadrani protiv cijepljenja djece: najavili prosvjednu šetnju gradom

Javni prosvjed za ukidanje obveze cijepljenja održat će se 21. listopada u Zadru te Građanska inicijativa za ukidanje obveze cijepljenja poziva sve roditelje da im se pridruže u mirnoj prosvjednoj šetnji, s početkom na Forumu u 11 sati.

IZ POZIVA:

“Roditelji djece oštećene cjepivima, kao i oni koji se zalažu za slobodu izbora pri cijepljenju, ne mogu dobiti adekvatan medijski prostor, stoga smo odlučili opet izaći na ulice! 

Svrha je podignuti svijest o mogućim nuspojavama, svijest o riziku!

Pokažimo da smo ODLUČNI za našu djecu!
Pokažimo da nećemo više trpjeti diskriminaciju!
Pokažimo da nećemo više dozvoliti testiranja na našoj djeci!
DIGNI GLAS ZA SVOJE DIJETE!

Jeste li svjesni da sigurnost kombinacije cjepiva i toksičnost istih u obveznom kalendaru cijepljenja NIKAD nisu provjereni ni u jednoj kliničkoj studiji????!!!!
Molimo znanost da se digne i da kaže da LAŽEMO!
Budite snažniji od svojih izlika!

Cijepljenje bi u Republici Hrvatskoj trebalo biti preporuka, kao što je u većini zemalja Europske Unije, a ne obveza!

Sretni smo što možemo najaviti da će nam se pridružiti na prosvjedu i održati govor:

Dr.sc. Srećko Sladoljev
Dr.sc. Alma Demirović, dr.med
Dr.sc. Branimir Bunjac
Helena Begenišić

Građanska inicijativa za ukidanje obveze cijepljenja“, piše ezadar.hr

hr Thu Oct 18 2018 19:47:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8c1540e49386c098b45b3/80

Sastanak župana Bobana i otočnih gradonačelnika i načelnika sa pomoćnicom ministrice regionalnog razvoja

Danas je župan bio domaćin sastanka na kojemu je pomoćnica ministrice regionalnog razvoja, Tajana Huzak s načelnicima i gradonačelnicima otočnih općina i gradova županije razgovarala o prijedlogu novog Zakona o otocima.

Razgovaralo se i podzakonskim aktima koje ministarstvo treba uskoro donijeti kao i o predstojećoj sjednici Vlade Republike Hrvatske koja će se održati u gradu Hvaru 26. listopada na kojoj će glavna tema biti upravo otočna problematika.

Sastanku su nazočili gradonačelnice i gradonačelnici gradova Splita, Trogira, Supetra, Starog Grada, Hvara, Visa i Komiže, te načelnici općina Okrug, Šolta, Selca, Pučišća, Nerežišća, Bol, Postira, Sutivan, Milna, Sućuraj i Jelsa.

Nakon ovoga sastanka, u uredu gradonačelnika Splita, Andre Krstulovića Opare, prilikom posjete gđe Gabrijele Žalac, ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Splitu, upriličeno je svečano potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Nabava autobusa za Promet d.o.o. Split iz ITU mehanizma, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

hr Thu Oct 18 2018 19:22:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/556c1dc9e0a75b15238b45fa/80
Foto: Klub trudnica

Potresne ispovijesti iz KBC-a Split: Umirem od bolova, nigdje nikoga, ležim na stolu, dijete izlazi, povremeno neko dođe govoreći rano je...

Afera "Kiretaže" nakon što je svoje bolno i sablazno svjedočanstvo u Hrvatskom saboru iznijela saborska zastupnica MOST-a Ivana Ninčević-Lesandrić prerastaju sve okvire pa je tako putem društevnih mreža i anonimnih poruka na vidjelo izašlo mnoštvo priča sličnih ili gotovo istih onoj MOST-ove zastupnice.
Nakon što je u Hrvatskoj bolne ispovijesti u javnosti iznijelo više od nekoliko stotina žena, pokret "Prekinimo šutnju" svojim je djelovanjem krenuo i u susjednoj Bosni i Hercegovini, a nakon što smo jučer objavili veliki razgovor s predsjednicom udruge Roda, Danielom Drandić, danas donosimo nekoliko potresnih svjedočanstava iz splitskog KBC-a.

- U srpnju 2018. dobila sam spontani dok sam to jutro bila na kontroli kod svog ginekologa. Kolima Hitne uputio me je za KBC "Firule" Split na čišćenje i kiretažu jer sam bila u šesnaestom tjednu trudnoće. Na hitnom ginekološkom me dočekala asistentica koja je rekla da ona ništa ne zna te da čekam doktoricu! Stavljena sam u sobu s trudnom ženom i na moje pitanje što se čeka, zašto mi ne rade kiretažu dobijem odgovor da znam li ja što tražim!? Rekla sam da znam, ono što bi pola doktora iz istog tog KBC-a Split privatno za novce napravilo! Nisam tražila abortus zdrave trudnoće već uklanjanje onoga što je tijelo samo odbacilo. Nakon skoro 48 sati kiretaža je napravljena, u gluho doba noći, nakon što sam poslijepodne prethodnog dana dobila temperaturu! Iduća tri dana provodim u krevetu u boli od kiretaže rađene "na živo"! Posljedice su ogroman stres, strah od trudnoće i ne željenje djece nikad u životu, a imam (samo) 23 godine.

- Dr. Karelović mi je u KBC-u Split radio biopsiju vrata grlića maternice na živo dok je u pozadini pojačano svirala nekakva klasična glazba. Na moju bol je rekao: “Hoćete li iskočiti kroz prozor?“ Dva puta sam rodila, ali s tom boli ništa se ne može usporediti!

- Deset sati dripa (bez da me itko išta pitao), pokušaji tiskanja punih pet sati, naskakanje na stomak s posljedicama (beba se rodila s ogromnih kefalhematomom zbog, pedijatričine riječi, nasilnog poroda), šivana 45 minuta, bez ikakve anestezije s 19 šavova unutra, a 14 vani. Nikad više ne želim imati djecu samo radi ovakvih trauma.

- 2013. godine. Uvaženi gospodin Karelović. 7 sati ujutro. Gospodin dežurni. Kaže mi da idemo, danas ćete roditi silom ili milom. Dva gela. Nasilno puknuće vodenjaka. Drip na najjače. Skakanje po stomaku jer se dijete nije htjelo spustiti. Dva sata tiskanja. Puknuće grlića maternice. Ozljeda kateterom. Šivanje na živo by stažist. Krivo zašiven grlić maternice. 15 sati poroda, traume, u pozi razapetog Isusa. Jedna ruka drip, druga tlakomjer, CTG na stomaku.

- Prvi porod, 22. godine. Kasno u noć. Bez ijednog doktora. Skroz otvorena se skoro porodila sama. Ležim na stolu, dijete izlazi, povremeno neko prođe i svrati govoreći rano je, ne tiskaj. Umirem od bolova, a nigdje nikoga. Sestre zovu doktora, a njega nema, hej! Žena rađa sama, nema nikoga. Napokon se pojavi i kaže kako je to to, još malo. Toliko sam bila izmučena da sam skoro pala u nesvijest. Napokon sam rodila, dotični "doktor" je samo odšetao, bahato odgovorio: "Eto vidiš, nije bilo teško" (Nije? Skakanje po trbuhu, vrijeđanje, vikanje) samo mi je žao što nisam podigla tužbu! Sramota! Toliko ružno iskustvo za jedan poseban dan svake žene i majke. Trauma i grč u želudcu. Da nadodam - šivanje na živo jer to se ništa ne osjeća dok je "toplo"... Kako ići na drugo dijete, kako imati povjerenje, a ne strah?
hr Thu Oct 18 2018 18:08:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .